Od 26. februara do 1. marta u Zagrebu je održan drugi ciklus Regionalne akademije koja okuplja mlade ljude iz redova srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji.

- Akademija pod nazivom Minority integration network (MINTEGNET), koju je pokrenuo SNV u suradnji s Novinarskom školom iz Novog Sada, namijenjena je obrazovanju i stručnom osposobljavanju predstavnika manjinskih zajednica na području nekadašnje Jugoslavije - objasnila je voditeljica projekta Spomenka Đurić, ističući da se dio programa izvodi zajedno s Političkom akademijom SNV-a koja se već godinama uspješno održava.

Polaznici, njih 20-ak, posjetili su Hrvatski sabor i razgovarali s predsjednikom Josipom Lekom, predstavnicima nacionalnih manjina i predsjednikom Savjeta za nacionalne manjine Aleksandrom Tolnauerom, kao i s članovima saborskog Odbora za Hrvate izvan RH.

Bili su i u uredu SNV-a, gdje su razgovarali s predsjednikom Miloradom Pupovcem koji im je govorio o problemima manjina.

- Do 90-ih je država manjinama omogućavala prava kao građanima, a nakon toga, stvaranjem novih država, manjine se sa svojim problemima mogu obraćati svojoj državi, ali se često pokazuje da je ona slaba, pogotovo kad su u pitanju interesne grupe, kao što se to sada događa sa ‘šatorašima’ u Hrvatskoj. Manjine se mogu obraćati i svojim matičnim državama, ali je problem što odnosi matica s državama u kojima žive često nisu najbolji. Tu su i međunarodna tijela kao što su Europska unija i OESS, ali Unija se zadnjih godina brine uglavnom o ekonomskim pitanjima, a manje političkim. Konačno, manjine se mogu obratiti i surađivati s nevladinim sektorom, nalazeći se oko zajedničkog nazivnika kao što je, recimo, antifašizam u Hrvatskoj - rekao je Pupovac i dodao da se jačanjem suradnje srpske i hrvatske manjine stvaraju uslovi za njihov bolji položaj.

Tokom subote i nedjelje polaznici su prisustvovali predavanjima na teme kao što su uloga manjina u razvoju regije, aktualni hrvatsko-srpski odnosi ili kontroverzne teme i fenomeni iz jugoslavenske prošlosti. Predavanja su im, među ostalima, održali Dejan Jović sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta.

S obzirom da svaka od manjina ima svoje specifične probleme, razgovarali smo s nekima od polaznika koji su složno naglasili uspješnost održanih ciklusa, ali i generalnu potrebu održavanja akademija toga tipa.

Kako kaže Mario Vrselja, predsjednik Odbora za mlade Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i zamjenik predsjednika Mladeži Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), Regionalna akademija je novitet za mlade Hrvate.

- Kroz Akademiju Hrvati iz Srbije i Srbi iz Hrvatske ostvaruju suradnju koja im može itekako pomoći u budućem obnašanju političkih dužnosti i okvirima same manjinske zajednice. Tokom prvog modula Akademije, koji je održan krajem prošle godine u Novom Sadu, radili smo na upoznavanju i klesanju osnove za buduću suradnju.

Vrselja je istaknuo da se s vremenom sve više povećava broj mladih Hrvata u Vojvodini koji su spremni aktivno sudjelovati u radu svoje zajednice. Kako objašnjava, aktivira se i sve više žena.

- Mladi sve više uzimaju maha tako da imamo sigurnu budućnost. Kada bude dolazilo do smjene generacija, imat ćemo mlade koji umiju da se bore sa svim problemima koji su pred njima - objasnio je mladi aktivist te dodao da je situacija znatno nepovoljnija u centralnoj Srbiji, gdje ima manji broj Hrvata.

Mladen Petreš, predsjednik Mladeži DSHV-a, vijećnik HNV-a i član Povjerenstva za mlade u HNV-u, istaknuo je da su Hrvati u Srbiji mala zajednica, zbog čega su podložniji asimilacijskim procesima.

- Ljudi se sve više boje reći tko su i što su. Budući da bilježimo sve manji broj incidenata, nije riječ o strahu za sigurnost, već je stvar u tome što je lakše govoriti onako kako drugi vole da čuju. Zbog toga treba ulagati dosta snage u osvještavanje mladih. Trebamo se boriti za svoj položaj u društvu, da nas većina prihvati zbog onoga što smo, a ne se prilagođavati samo zato da se nekome svidimo - objasnio je Petreš i dodao kako je Akademija odličan prostor za međusobno upoznavanje, pružanje pomoći i dopiranje do matičnih vlada.

Goran Vinčić, aktivist Privrednika i Prosvjete iz Zagreba, istaknuo je da su problemi s kojima se suočavaju dvije zajednice slični, ali da nisu isti.

- Na sastanku u Novom Sadu smo se dogovorili da nećemo pričati o težini svojih problema, već da ćemo se zajedno boriti za svoja prava - kazao je Vinčić i dodao se kroz Akademiju stvara sloj mladih ljudi će biti aktivni u zajednici.

Branka Milković iz Plaškog, članica udruge Slobodna škola sa sjedištem u Karlovcu, do sada nije bila aktivna u srpskoj zajednici, već joj se prilika za to prvi put pružila kroz Akademiju.

- Kroz Akademiju smo se upoznali, uvidjeli probleme naših manjinskih zajednica, a upravo je to prvi korak u rušenju barijera i predrasuda koje imamo jedni o drugima - zaključila je Milković.