Gost ‘Novog dana’ na N1 televiziji jutros je bio saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac. Komentirao je dosadašnje reakcije članova, ali i predsjednika Vlade na podizanje spomen-obilježja s ustaškim pozdravom u centru Jasenovca. Aferu ‘Čokoladica’ predsjednice Kolinde Grabar Kitarović nazvao je sramotnom, a komentirao je i jučerašnju najavu Ante Đapića o prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma o ustaškoj krilatici ‘Za dom spremni’. Transkript intervjua s portala N1 televizije prenosimo u cijelosti.

Vlada je predložila prijedlog proračuna, razgovarali ste s premijerom Andrejom Plenkovićem. Hoćete li podržati taj prijedlog proračuna?

Zastupnici SDSS-a će kao i ostali zastupnici nacionalnih manjina podržati proračun premda bismo bili zadovoljniji da smo na vrijeme počeli razgovore o njemu i da ga nismo morali u zadnje trenutke korigirati u stvarima za koje smatramo da su važne.

Bili ste u zgradi Vlade kada se tamo predstavljao proračun. Rekli ste da ste posjetili stare prijatelje, jeste li razgovarali o proračunu?

Nije bilo samo riječi o proračunu, bilo je i riječi o suradnji između Kluba zastupnika nacionalnih manjina i Vlade i o tome kako tu suradnju učiniti efikasnijom.

Koji je zaključak? Jeste li zadovoljni suradnjom?

Mi još tražimo pravi način suradnje u kojem ćemo se na vrijeme konzultirati, na vrijeme dogovarati, u kojem ćemo postići potrebnu efikasnost i brzinu. To su dvije stvari koje su nam potrebne. U politici su to važne komponente rada.

Nedopustivo je da se nekoliko godina nakon ulaska u EU vodi rat u kojem je glavna svrha negiranje zločina počinjenih u Drugom svjetskom ratu od strane kvislinških režima

Koliko ste zadovoljni načinom na koji je Vlada uvažila probleme na koje ste upozorili. Mnoga srpska sela nemaju ni struje ni vode.

Prije svega uspjeli smo usuglasiti da se sredstva za obnovu, stambeno zbrinjavanje ne smanjuju, nego i povećaju za nekih 26 posto. Važno nam je da Vlada razumije da je razvoj područja posebne državne skrbi zbog više razloga razvojni prioritet. To smo ne samo usuglasili, nego postigli dogovor o konkretnim mjerama koje će biti primijenjene iduće godine. Kroz cijeli set projekata kroz Ministarstvo regionalnog razvoja i Ministarstvo poljoprivrede i jedan poseban razvojni mehanizam i jedan fond koji će pomagati.

Govorili ste o pripadnicima manjina u radu ministarstava i državnim poduzećima?

To smo usuglasili, to je stvar koja je u procesu. Ostavljamo premijeru da u skladu s dinamikom koju sam određuje, da se taj dogovor realizira. Mi bismo naravno voljeli da to ide što brže, ali ostavljamo njemu da odredi tu dinamiku. Mislim da postižemo određeni stupanj participacije koji dugo nismo imali, više od deset godina.

Za proces povratka i obnove važni su i politički odnosi. Kakvi su oni?

Mislim da su jako važni razvojni i ekonomski mehanizmi. Važno je da već pri sljedećem natječaju koji raspisuje Ministarstvo poljoprivrede za mjere poticaja u ruralnom razvoju bude uključeno što je više moguće mlađih ljudi do 40 godina i da im mi pomognemo kako da se u što većem broju uključe da bi dobili sredstva. Ne samo Srbi, nego svi koji žive na tim područjima.

Kako komentirate reakciju Vlade na postavljanje ploče HOS-u u Jasenovcu na kojoj je pozdrav ‘Za dom spremni’? Jeste li razgovarali s premijerom?

Razgovarao sam s premijerovim suradnicima i s kolegama iz HDZ-a i prvo bih htio reći da je to nedopustivo. Nedopustivo je da se vrijeđa sjećanje na tako strašno stradanje. Nedopustivo je da se veliča ideologiju, ustašku nacističku koja je iza nje stajala i da se skrnavi spomen tom području. Nedopustivo je da se danas, 20 godina nakon završetka rata i 25 godina od samostalnosti, nekoliko godina nakon ulaska u EU vodi rat u kojem je glavna svrha negiranje zločina počinjenih u Drugom svjetskom ratu od strane kvislinških režima, zločinačkih režima. Nedopustivo je da se daje pravo građanstva snagama koje žele izjednačiti partizansku zvijezdu petokraku, oslobodilački pokret koji je bio dio svjetske snage protiv najvećeg zla koje je moderni svijet zateklo kao što je bio nacizam, fašizam. Nedopustivo i opasno za budućnost ne samo Hrvatske, nego i cijele Europe. To nije samo izjednačavanje nego rehabilitacija poraženih snaga i istovremeno otvaranje pretpostavki za ovakve događaje. Većina ljudi ne zna da je u Jasenovcu bio dio radnog logora Kožara, to je dio memorijalnog centra. Većina ljudi ne zna da je tamo bila ustaška bolnica… da je 1945. mjesto bilo sravljeno sa zemljom kad su ustaše odlazili i ubili one koji su ostali. Onaj tko to čini vrijeđa žrtvu tih mladih ljudi koji su poginuli u ratu 91.-95., a strašno vrijeđa sjećanje na takav zločin kakav je bio onaj u Jasenovcu.

Je li izostala prava reakcija Vlade?

Očekujemo odlučniju poziciju, odlučniji stav Vlade oko toga. Imamo zakone i Ustav i njih moramo štititi. Ne može oko toga biti komisioniranja. Prvo treba štititi Vladu, Sabor, javnost i to je ono što je neophodno da Vlada učini.

Što je sljedeći korak?

Odbor za Ustav će raspravljati o tome i treba reći što je relevantno. Republika Hrvatska se u Ustavu bilježi kao antifašistička tvorevina i nasljednica ZAVNOH-a. Ovi koji postavljaju ploče to negiraju. Istovremeno, Kazneni zakon kaže da je vrijeđanje žrtve ratnog zločina kazneno djelo, da je zločin. A ova ploča jest vrijeđanje i oko toga nema dileme. Onaj koji ima dileme nije sasvim raščistio što su naše temeljne vrijednosti, kako i na koji način treba upravljati i vladati državom. Već nekoliko godina doživljavamo to da su ljudi koji žele afirmirati antifašističke vrijednosti žrtve prijetnji, napada, najtežih poruka. Posljednjih dana trpimo to da na Facebooku, u javnosti, u javnom prostoru, u sredinama u kojima se krećemo i radimo, dobivamo prijeteće, uvredljive poruke, koje su u krajnjoj liniji protuzakonite. O tome se šuti, a nadležne državne institucije ne čine ništa. Ministar Orepić koji vodi bitku protiv Ustavnog suda, ako ima dokaza o tome mi ćemo se zajedno boriti s njime, ali ovdje su očite stvari.

Rekli ste da vjerujete da je Plenkovićeva Vlada promjena u hrvatskoj politici. Vidite li tu promjenu?

Posljednjih dana trpimo to da na Facebooku, u javnosti, u javnom prostoru, u sredinama u kojima se krećemo i radimo, dobivamo prijeteće, uvredljive poruke

Imamo iskustvo sukoba u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina. Posebno u vezi s ćirilicom, za koju postoji zakonska osnova. Ljudi su odlučili krenuti čekićem na zakon i ćirilicu. Nitko ovdje neće silom i ne treba silom, ali Vlada ima ovlasti i treba početi djelovati. U protivnom, ako pokaže slabosti i spremnost na kompromis imat ćemo sve više takvih snaga koje će preplaviti jer će reći ‘ovdje možemo’, ‘prolazimo kao kroz sir’. I ako bude tako, ono što je donio Plenković, što je donio HDZ pod njegovim vodstvom, a to je smirenje, govor tolerancije, pokušaj da se izbjegava sukobe to neće uspjeti. Zato što oni koji poduzimaju takve akcije idu na društveni sukob da ušutkaju one koji čuvaju temeljne slobode i vrijednosti Ustava.

Neki su čak i najavili referendum za ‘Za dom spremni’, mislite li da je to moguće?

Ni ovo nisam mogao zamisliti da će biti postavljena ploča u Jasenovcu, nisam mogao zamisliti da ljudi koji odlaze u Jasenovac da bi se sjećali stradanja dobivaju poruke ‘živio Jasenovac, živjela NDH’ i da dobivaju prijetnje u kojima se kaže da će dobiti metak. To treba čuti naš premijer, naša Vlada i ne biti gluha jer to se širi i postaje opasno.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je rekla kako se ne može miješati, da je to stvar lokalne samouprave.

Je. Predsjednica se ne želi miješati u to, ali u čokoladicu se miješa. Sramota. To je pitanje Ustava Republike Hrvatske i ako jedna lokalna načelnica stoji uz one koji na svojoj odjeći i znamenjima ispisuju ZDS, to nije lokalna stvar i ne može biti lokalna stvar. Kao što neka ulica nosi ime 10. travnja ili ime Mile Budaka. To je nacionalna stvar. Jednako tako ako ćemo narušavati međunarodne odnose s nesuvislom reakcijom na čokoladicu…

Kako komentirate taj slučaj čokoladice?

Te čokoladice će biti zabilježene kao čokoladice srama. Na taj način podučavati djecu, stigmatizacijom jednoga brenda, jedne države na taj način to činiti… Bez svijesti što proizvodimo time, koju štetu proizvodimo u svijesti djece i javnosti, koju političku štetu proizvodimo, u krajnjoj liniji ekonomsku. Ne razumijem, ne mogu shvatiti. Kad bih ja to uradio, s pravom bi me se prozvalo. Kada predsjednica radi takve stvari trebala bi dobiti poruku da su to štetne poruke. U toliko stvari imamo problem u kontroli hrane, s elementarnim, minimalnim nadzorom što dobivamo i što ugrožava i zdravlje i novčanik. A onda se ovdje na ovoj čokoladici junačimo i formiramo govor mržnje. Nedopustivo i sramno.

Kako komentirate reakcije iz Srbije? Vojislav Šešelj rekao je da će u Dubrovnik poslati kamion srpskih čokoladica.

Što se tiče Šešelja, njegove izjave su uobičajeno uvredljive za građane Hrvatske i naciju. To je njegov kontinuirani rad da vrijeđa i mi ni u čemu, ni ranije, ni sada, ni ubuduće ne možemo imati nikakvu drugu riječ prema takvim porukama osim osude. Što se tiče drugih reakcija, najtrezvenije su došle od predstavnika ‘Pionira’ koji je rekao ‘mi ćemo to nadići i naše ekonomsko poslovanje će promijeniti stvari’. I doista i hoće. Posljednjih nekoliko mjeseci i godina zbog sve uspješnije suradnje Hrvatske i Srbije raste trgovinski promet između dviju zemlje, u interesu i jedne i druge. I umjesto da jačamo tu vrstu kontakata, tu vrstu suradnje u interesu i jedne i druge strane mi zapravo vršimo diverziju. I to na kojem mjestu? S djecom.

Ovih je dana obilježeno sjećanje na ubojstvo koje je zgranulo javnost u Hrvatskoj, Aleksandre Zec. Na komemoraciji na Sljemenu nije bilo nikoga iz Vlade, tek nekoliko predstavnika nevladinih udruga.

Neki misle da time što su isplatili simboličnu odštetu, da je država riješila sve. A nije i ne može. Moralnost se ne može kupiti novcem. Može se kupiti etiketa, ali istinski, duboki osjećaj moralnosti i njegove manifestacije ne mogu, a to je ono što izostaje u slučaju Aleksandre Zec. Ona simbolizira stradanje ljudi u gradovima, nije jedina. I trebat ćemo nešto učiniti da zajedno s ovim čestitim i hrabrim ljudima koji su se okupili na Sljemenu na taj dan nađemo načina za dostojno i dostojanstveno obilježavanje svih takvih žrtava. Ali ne kao privatnu stvar ljudi koje potiče duboki moralni osjećaj, nego obavezu države. Jer to jest obveza države. Nije zaštitila te ljude i do dana današnjega nitko nije odgovarao za te zločine. Neka se sjete kad se veli da za druge zločine nitko nije odgovarao, neka se sjete ovoga. Da su obzirno radili na pravosudnoj suradnji sa Srbijom, a ne se posvetili kampanji, nego istinskom suđenju za ratne zločine, nitko ne bi ostao neprocesuiran. Draže im je da zadrže pravo na to da govore da nisu svi zločini procesuirani i da zadržavaju mržnju.