Seminar ‘Mediji i nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj - zaštita manjina i uloga medija u demokratizaciji hrvatskog društva’ održan je u Opatiji u organizaciji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Savjeta za nacionalne manjine Vlade RH.
Da se zadnjih godina pogoršala atmosfera prema nacionalnim manjinama u Hrvatskoj te da je uloga medija od presudne važnosti za pripadnike manjina, istaknuo je Branko Sočanac, ravnatelj Ureda za ljudska prava.
- Pitanje nacionalnih manjina je danas jedno od temeljnih političkih pitanja. Po njemu se mjeri stupanj demokracije društva. No, upitna je senzibilizacija društva putem medija. Na javnoj televiziji nema dovoljno manjinskih emisija, manjinskim pitanjima nije dano dovoljno minutaže niti pravi tajming emitiranja. Na samim medijima je da se otvore prema tim pitanjima i zato je veoma važna edukacija novinara – rekao je Sočanac.
O lošoj zastupljenosti manjinskih tema u programima HRT-a govorio je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine.
- Iako pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj čine 7,73 posto ukupnog stanovništva, nitko ne traži njihov puni postotak učešća u programu javne televizije. Nedopustivo je da je zastupljenost manjinskih tema pala na manje od jedan posto u svim programima HRT-a. Razgovarajući sa Sinišom Kovačićem, v.d. ravnateljem HRT-a, uvidio sam njegovu volju da organizira manjinsku redakciju, pomakne nepovoljne termine emisija kao i da manjinska pitanja integrira u druge programe – kazao je Tolnauer.
Da su ulaskom Hrvatske u EU neki segmenti manjinskih prava nazadovali, naveo je Siniša Tatalović, profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
- Medijska prezentacija manjinskog života u Hrvatskoj je područje kojim najmanje možemo biti zadovoljni. Nedopustivo je da već 20 godina nema posebne emisije za osam nacionalnih manjina, čime su one izgubile pravo da u javnom prostoru komuniciraju na svom jeziku i pismu – rekao je Tatalović.
Da je Hrvatska multikulturalna država samo na papiru, navela je Gordana Vilović, također profesorica na Fakultetu političkih znanosti.
- Imamo jedan od najboljih Ustavnih zakona o pravima nacionalnih manjina, ali je on nažalost mrtvo slovo na papiru. Štoviše, na djelu je monokulturalizam. Umjesto njihove integracije u društvo, zagovara se asimilacija manjina. U mainstream medijima o njima se uglavnom izvještava tek kad je riječ o negativnostima: o Romima kad se bomba baci na vrtić ili kod se djeca svađaju u školi, o Srbima u vezi sudskih procesa iz rata i u vezi ćirilice, o Talijanima kad im se ukida list, a muslimane se vezuje uz vjerski fanatizma. Dopiranje manjina do većine putem medija je nedovoljno, nesustavno i neredovito. Vratili smo se unazad, vrijeme ekscesa još nije gotovo – rekla je Vilović.
Suzana Kunac, članica Vijeća za elektroničke medije, navela je da glavni fokus treba biti na javnom medijskom servisu. Ona smatra da je sramotno što se na godišnjoj razini vijesti o manjinama u središnjim informativnim emisijama HTV-a konstantno broje u minutama.
- Još 2012. godine imali smo 78 radijskih emisija za nacionalne manjine, a danas ih je samo 33, dok je televizijskih bilo 23, a danas 11. U tom smislu potrebno je učiniti dodatan napor kako te emisije ne bi nestale, nego da nastaju nove koje će biti kvalitetnije - poručila je Kunac i dodala da je potrebno stvoriti pristup izvještavanja u kojem će pripadnici manjina moći razgovarati o svim ključnim temama u zemlji.
O potrebi da manjinski program bude prohodnija, dvosmjerna ulica s više razumijevanja od strane samih medija, govorila je Željka Mandić, urednica i voditeljica emisije ‘Multikultura’ koja se emitira na Prvom i Međunarodnom programu Hrvatskog radija.
- Većina programa je strukturirana pa postoje specijalizirane emisije. Zbog toga je manjinski program limitiran unutar određenih naslova i minutaže. To je loše, jer manjinski sadržaj treba opsežnije ugraditi i u druge programske prostore. Naravno, i same manjinske ustanove bi trebale razmišljati na način da proizvode program koji je bi bio atraktivniji i zanimljiviji medijima – zaključila je urednica.
