Što mislite o eventualnom gašenju ‘Zareza’?
‘Zarez’ su jedine lijevo orijentirane novine specijalizirane za kulturu, a bave se i društvom i politikom van mainstreama. Takav medij ne može računati na profit od prodaje, jer privlači ograničenu publiku na ionako sićušnom tržištu, a i nema cilj ostvariti profit nego pokriti društveno važnu i zanemarenu tematiku. Stoga ovisimo o skromnoj i nepredvidivoj javnoj podršci Zagreba i Ministarstva kulture. ‘Zarezu’ se, pak, svake godine dodjeljuje sve manji iznos, što čini naše radne uvjete teškima i amaterskima (u lošem smislu te riječi), a budućnost permanentno nesigurnom. U sličnoj se poziciji nalaze i drugi kolege iz neprofitnih medija. S jedne strane, pohvalno je što se posljednjih godina razvio niz neprofitnih internetskih medija, uvelike zahvaljujući novom natječaju za neprofitne medije Ministarstva kulture. S druge strane, i takva je podrška skromna, kratkoročna i nepredvidiva, jer je pitanje hoće li isti natječaj postojati sljedeće godine. Sudbina svih medija u kulturi trenutno je iznimno teška.
Kako komentirate ostavku ministrice kulture Andreje Zlatar Violić?
Ne vjerujem da će se nešto značajno time promijeniti. Često pojedini ministar ili ministrica pred javnosti utjelovljuju djelovanje cjelokupnog Ministarstva, što mislim da je pogrešno jer su postupci Ministarstva kulture rezultat kompleksnih i okoštalih odnosa unutar Ministarstva, šireg kulturnog polja i još šireg političkog polja - drugim riječima, cijelog jednog sustava. Brojni ljudi nadali su se da na ministarsku poziciju može doći jedna sposobna osoba, kao što je Andrea Zlatar Violić, koja će nadići ograničenja tog sustava i promijeniti ga nabolje. To nije moguće, barem ne u ovako kratkim izbornim ciklusima i političkom polju naše države. Andrea Zlatar imala je neke dobre poteze, o čemu je pisao Rade Dragojević baš u ‘Novostima’, a mogla je definitivno bolje odigrati svoju rolu unutar sustava. No, ne treba precijeniti niti njenu ulogu, niti ulogu njenih prethodnika i nasljednika.
Kako će se dalje odvijati situacija sa ‘Zarezom’? Hoćete li dobiti novac za daljnje izlaženje?
Članovi redakcije uvijek paničare oko budućnosti ‘Zareza’, a najiskusniji član redakcije Trpimir Matasović mirno nam se smije, jer on dobro zna da je budućnost ‘Zareza’ od prvog broja potpuno neizvjesna, a ipak smo nekako dogurali do 400. broja. Volio bih da budućnost ‘Zareza’ ovisi samo o entuzijazmu suradnika koji, unatoč prilično lošim radnim uvjetima, ustrajno rade dalje. No, ovisimo i o drugim faktorima koji su izvan naše kontrole. Za 2015. godinu već su nam odobrena sredstva na natječajima i Grada Zagreba i Ministarstva kulture. Dakle, novac ćemo sigurno dobiti. No, kad? To ovisi o agilnosti djelatnika u ovim institucijama.
Kada izlazi idući broj ‘Zareza’ i što on sve donosi?
Idući 405. broj ‘Zareza’ trebao bi izaći u petak, mada i to ovisi o tome hoće li nam Ministarstvo kulture na vrijeme poslati predviđeni ugovor za 2015. godinu. Budući da smo prošli broj propustili, sada izlazi dvobroj sa starim i novim tekstovima. U njemu pokrivamo svakojake teme, od izbora u Izraelu preko domaće kulturne politike, pa do jazza i suvremene hrvatske književnosti. Prigodno za datum izlaska (10. travnja) spremamo i temat o ‘crnoj povijesti’.
Kolika je čitanost ‘Zareza’?
‘Zarez’ izlazi u tiraži od 5000 primjeraka, jer je to neka minimalna tiraža koja se isplati tiskari. Prodajemo se u oko 2000 primjeraka, uz to da je čitanost veća jer dio primjeraka odlazi u knjižnice. List se prodaje u cijeloj Hrvatskoj. Bilo bi idealno da se prodaje i van države, ali teško nam je izvesti distribuciju. Voljeli bi doseći i širu publiku, ali i za to nam treba dobar i profesionalni marketing, koji si ne možemo priuštiti.
Koliki je utjecaj lista ‘Zarez’ na čitatelje?
Prvo, ‘Zarez’ se tematski bavi vrstom kulture koja je vrijedna, ali koja nema veću popularnost ni javnu vidljivost. Putem ovog medija ističemo takve umjetnike i teme, pomažemo da važna kulturna djela pronađu publiku i ne odu u zaborav. Drugo, ‘Zarez’ otvara prostor za dugačku i sustavnu kritiku kako kulturnih djela, tako i političkih i ekonomskih sustava, za što u velikim medijima više nema mjesta. Naposljetku, naš medij uvijek je otvoren za suradnju s mlađim i neafirmiranim autorima. Brojni su kulturni djelatnici prve tekstove klesali u suradnji s uredništvom, potom ih objavili u ‘Zarezu’, da bi zatim oni sami pomagali mlađim autorima i kasnije pronašli posao u većim medijima ili institucijama. Ne utvaramo si da imamo neki ogroman utjecaj na život nacije. Velika većina ljudi ne bi ni primijetila da nas nema. No u medijskom i kulturnom svijetu ‘Zarez’ ima značajnu ulogu, ne samo zbog nekog svog brenda, nego zbog toga što smo kulturni list u doba kad nitko nema sredstvo za pokretanje ikakvih novina (a koje i dalje imaju veći utjecaj nego internetski mediji). Praznina koja bi nastala gašenjem ‘Zareza’ ne bi se ispunila, a imala bi utjecaj ne samo na ljubitelje kulture, nego i na druge medije i institucije koji dobro znaju koliko u praksi znači iskustvo rada u ‘Zarezu’.
