Gotovo na svakom predizbornom skupu vođa HDZ-a Tomislav Karamarko najavljivao je da će novac potreban za provođenje svojeg plana demografske obnove uzeti agencijama i udrugama koje ničemu ne služe. ‘Mnogi od njih služe da sramote Hrvatsku i da rade protiv nje, i njima ćemo uzeti’, prijetio je Karamarko, a već u prvim danima nove Vlade vođin je nalog gorljivo počeo provoditi ministar kulture Zlatko Hasanbegović, razriješivši Stručno povjerenstvo za neprofitne medije s ciljem da se cijeli program ukine.
U odnosu na 1,2 milijarde kuna godišnjih potpora HRT-u i na desetke milijuna kuna kojima država i lokalne vlasti sufinanciraju programe više od stotinu različitih komercijalnih medija, ovdje je bila riječ malom, jedva tri milijuna kuna teškom fondu, na osnovu kojeg je u protekle tri godine potaknut razvoj ‘trećeg medijskog sektora’. Ministarstvo je tim sredstvima godišnje pomagalo po dvadesetak medija, većinom internetskih portala, koji su se bavili ljudskim pravima, odnosima rada i kapitala, spolnom i rodnom jednakošću, kulturom, ekologijom, korupcijom i čitavim nizom drugih tema nedovoljno zastupljenim u komercijalnim, pa i javnim medijima, često manje kritičnima prema nosiocima ekonomske i političke moći. Optužba da je bivša lijevo-liberalna vlada putem tog programa financirala isključivo medije koji su joj ideološki bliski proizlazi iz puke činjenice da su oni promovirali temeljne ustavne vrijednosti i da nijedan od njih nije širio govor mržnje, onako kako to svakodnevno čine brojne državno sponzorirane televizije kod kojih su Kramarko i Hasanbegović rado viđeni gosti. Ideološki ih izjednačiti može samo netko tko te ustavne vrijednosti smatra floskulama, a po mišljenju Ladislava Tomičića, predsjednika udruge koja izdaje portal Lupiga, upravo o tome se i radi.
Neprofitni mediji postojali su i prije ovog simpatizera handžar-divizije, pa će postojati i poslije – ističe Goran Borković, poručujući da njegov Forum milost ne traži niti je daje
- Potpuno je očito da su Hasanbegovićevi motivi strogo ideološki jer je riječ o medijima koji ne dijele njegovo mišljenje da je antifašizam floskula, nego u svojem radu promoviraju vrijednosti tolerancije, jednakosti, prava manjinskih zajednica, sve ono što bismo mogli svrstati pod modernu definiciju antifašizma. Kada ministar niječe antifašizam, on zapravo govori da nije pristalica tih vrijednosti, a iz njegove političke prošlosti, jer on ipak dolazi iz jedne proustaške stranke, možemo zaključiti da su mu bliže one ideje koje je antifašizam nastojao pobijediti - kaže Tomičić.
On naglašava da su se neprofitni mediji sa svojim ograničenim financijskim i kadrovskim mogućnostima bavili i ljudima koji su u mainstream medijima nedodirljivi i da su gotovo svi bili vrlo kritični prema ekonomskoj politici bivše vlasti. To ističe i Toni Gabrić, izdavač portala H-alter, navodeći da neprofitni mediji pokrivaju teme od javnog interesa koje nisu nužno medijska roba na prvu loptu i da ih obrađuju bez infotainmenta, zbog čega je prirodno da se financiraju javnim sredstvima.
- Mislim da prema sadržaju mi više-manje radimo ono što govori jedan dobar dio civilnog društva, a ovoj vlasti smeta što na natječajima za ta sredstva rigidno desni mediji nisu mogli proći. Oni kao takvi i nisu smjeli proći na natječaju, ali to njima bode oči. Sada su uletjeli u ovo kako bi na brzinu uspostavili praksu koja će se primjenjivati i drugdje u kulturi, a vjerojatno i izvan kulture - kaže Gabrić, dodajući da je Hasanbegović pritom raspustio stručno povjerenstvo uz kršenje propisa, jer je raspodjela sredstava od igara na sreću definirana Vladinom uredbom, a aktima Ministarstva kulture predviđeno je da povjerenstvo prati rad neprofitnih medija do isteka posljednjeg programa u listopadu ove godine.
Bivši predsjednik Hrvatskog novinarskog društva i član raspuštenog povjerenstva Zdenko Duka također kaže da je Hasanbegovićeva odluka nelegalna. Navodi da se na natječaj Ministarstva obično javljalo stotinjak medija, a da je prošle jeseni potporu dobilo 17 postojećih i tri nova, kojima je glavnina novca dodijeljena, ali ne i cjelokupan iznos.
- Povjerenstvo je imalo zadatak da kontrolira trošenje novca i prati ostvarenje programa medija koji su dobili potporu. Svaki član povjerenstva bio je zadužen za praćenje nekoliko medija i podnosio je o tome izvještaje, pa je netočno kada ministar tvrdi da je naš rad završio, jer on završava tek u listopadu - kaže Duka, koji misli da je raspuštanje povjerenstva samo prvi udar ove vlasti ne medije.
HDZ je, dodaje Duka, time krenuo u pokušaj discipliniranja medija koliko god je to moguće u postojećim okolnostima. Prije svega će nasrnuti na javne medije, ali i na privatne, za što opet postoje druge metode.
- Ići će se na zastrašivanje koje je već počelo unošenjem nemira u javni prostor, na stvaranje osjećaja da ne možete slobodno govoriti i pisati, na slanje huškača i bukača tamo gdje je potrebno. Hasanbegović za to ima energije i volje, to se vidi, ali iskreno, ne mislim da će to proći tako lako kao što HDZ misli. Ovdje je situacija ipak nešto bolja nego u Mađarskoj i Poljskoj. HDZ je dobio samo 30 posto glasova, a pitanje je i koliko su svi u stranci oduševljeni politikom stranačkog šefa koji je daleko najnepopularnija ličnost u zemlji. Mislim da su i privatni mediji, koji su u aferi ministra branitelja izvukli sve činjenice na sunce, osjetili što se sprema. Nadam se da će ostati kritični prema vlasti i da će odigrati svoju ulogu, tim više što je to jedna rastresita koalicija u kojoj će teško biti nedodirljivih. Postali smo liberalno društvo i to će se teško promijeniti samo zato što jedna stranka to želi - uvjeren je Duka.
HDZ-ov ministar kulture politički je stasao u HČSP-u, proustaškoj stranci, a potom zauzimao visoke položaje u Počasnom blajburškom vodu, o čijoj je povijesti držao i predavanja, iz kojih je jasno da je itekako svjestan da su tu udrugu osnovali ustaše nakon poraza NDH. Riječ je o čovjeku kojeg kontinuirano nalazimo u proustaškom miljeu, a koji se, čuvajući se od eksplicitnih istupa, radije predstavlja kao žestoki kritičar jugokomunizma. Nije čudno da mu je s takvih ideoloških pozicija odbojan bolji dio hrvatske kulturne scene. Prošlog je tjedna u intervjuu ‘Večernjem listu’ one koji su se protivili njegovom imenovanju za ministra opisao kao partijski prekaljene veterane pozne socijalističke kulture, ideološki indiferentne kulturne poduzetnike i mlade postmarksističke i postjugoslavenske teorijsko-subverzivne aktiviste, najavljujući da je došlo vrijeme da se ukine monopol ‘lijeve avangarde kulturnjačke klase’ i da ih se s ‘državnog kazana’ prebaci na ‘neoliberalno tržište’. Pa ipak, Karamarko i Hasanbegović za svoj kulturni rat, koji je počeo napadom na neprofitne medije, nisu dobili podršku samo od desnih i konzervativnih krugova. Dapače, cijeli proces ili naivno promatraju ili strastveno podupiru brojni komercijalni mediji koji su se stavili u službu progona ‘uhljeba’ i uvođenja neoliberalnog poretka.
Milan F. Živković, donedavni savjetnik u Ministarstvu kulture i kreator programa za neprofitne medije, vidi tri razine u napadu ove vlasti na slobodu govora, novinarstvo i njegovu fundamentalnu funkciju nadzora političke i ekonomske moći.
- Prva je politika ‘bolnih rezova’ i ucjene javnim dugom, u pokušaju da se građanima uskrate javne usluge poput zdravstva, skrbi o starijima, obrazovanja i informiranja. Druga je pokušaj uspostave nove desničarske kulturne politike u službi nacionalne mitologije i amblematskog prepoznavanja ‘podobnih’. Radi se o zamjeni javnog interesa nacionalnim, o zamjeni pluralističke društvenosti čvrstim vezama rodbinske zajednice. Treći problem ministrove perspektive su nezadovoljene osobne aspiracije za javnim financiranjem medijskih projekata u kojima je sudjelovao ili sudjeluje - kaže Živković, navodeći da časopis ‘Behar’ bošnjačkog društva Preporod i portal Narod udruge U ime obitelji nisu na natječaju dobili dovoljno dobre ocjene da bi se kvalificirali za sredstva.
Ako je ovo tek početak čišćenja medijskog i kulturnog prostora od različitog mišljenja i govora, kaže Živković, sljedeći zahvati mogli bi se odnositi na preuzimanje političke kontrole nad uredništvima Hine i HRT-a, ukidanje Agencije za elektroničke medije i prenamjenu glavnine proračunskih stavki Ministarstva kulture u korist spomeničke baštine.
- Kada se pogleda u takvom kontekstu, čistka neprofitnih medija može izgledati kao cinizam i kukavički napad na one najslabije. Njihova je snaga, međutim, u tome da ih se ne može ušutkati ucjenama. Zato su mnogi od njih i dobili otkaze u ‘velikim’ redakcijama. Zato su svoje različite medije i pokrenuli - kaže Živković.
Ovo je pokušaj uspostave nove desničarske kulturne politike u službi nacionalne mitologije i amblematskog prepoznavanja ‘podobnih’. Radi se o zamjeni javnog interesa nacionalnim – smatra kreator programa neprofitnih medija Milan F. Živković
Doista, njegov je program, uz sve ostalo, pružio priliku brojnim profesionalnim novinarima koji su nakon izbijanja krize ostali bez posla u ‘Vjesniku’, ‘Večernjem listu’, ‘Jutarnjem listu’ i drugim medijima da osmisle vlastite projekte kojima su unijeli novu vrijednost u hrvatsko novinarstvo. Jedan od takvih projekata bilo je i spašavanje ugašenog ‘Večernjakovog’ tjednika ‘Forum’ u obliku neprofitnog portala, čiji glavni urednik Goran Borković kaže za ‘Novosti’ da ‘od čovjeka kojem je antifašizam floskula, koji ima puno razumijevanje za imama ustaške handžar-divizije, koji je aktivno sudjelovao u pripremi referenduma o braku, uistinu ništa drugo nije trebalo očekivati’.
- Sve je ovo, uostalom, Karamarko već najavio: možeš misliti i govoriti što želiš, ali u kući, u medijima nećeš. Naravno da Hrvatska može bez neprofitnih medija. No smatram da su iznimno važne teme kojima se oni bave u vrijeme dok najčitanije novine, primjerice, otvoreno podržavaju banke i financijske lobije. Dok se odigrava ovaj igrokaz, u javnosti sasvim neopaženo prolaze puno važnije teme, poput rasprodaje zadnjih ostataka podržavljene društvene imovine, novih restrikcija u zdravstvu i fašizacije društva. Neprofitni mediji postojali su i prije ovog simpatizera handžar-divizije, pa će postojati i poslije - ističe Borković, poručujući da Forum ‘milost ne traži niti je daje’.
Ladislav Tomičić kaže nam da se na određeni način raduje nastaloj situaciji.
- Zaista je bilo vrijeme da vidimo koliko je crn taj mrak, da se svi građani upoznaju s pravom prirodom politike koju predstavljaju Karamarko, Hasanbegović, Ladislav Ilčić i njima slični. Bez suočavanja s tim mrakom teglili bismo se s njima još 20 godina. Ovako će taj mrak na kraju četverogodišnjeg razdoblja biti poražen i imat će ni polovicu potpore u javnosti u odnosu na danas - zaključuje Tomičić.
Nenad Stazić: SDP će pružiti otpor
Ministar Hasanbegović ugasio je povjerenstvo mimo zakona – kaže za ‘Novosti’ saborski zastupnik SDP-a Nenad Stazić, navodeći da su se zastupnici parlamentarne većine upravo zbog toga u ponedjeljak izbjegli pojaviti na sjednici saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, gdje je ministar trebao objasniti svoje postupke.
- Naravno da je potrebno očuvati taj program. Neprofitna medijska scena potrebna je jer komercijalni mediji ne mogu s takvom preciznošću i širinom pokrivati određena društvena pitanja. Ne znam zašto je ministar krenuo na te medije jer on nije objasnio što će se događati ubuduće, hoće li on sam ići na dodjelu nekih sredstava i hoće li ubuduće uvjet za financiranje listova biti da im u zaglavlju piše ‘Za dom spremni’ - kaže Stazić, najavljujući da će ministra o njegovim motivima pitati na saborskom Odboru za medije, čiju će sjednicu opozicija sazvati.
Stazić također smatra da ova vlast ima namjeru izvršiti pritisak ne samo na medije, nego i na cijelo civilno društvo u skladu s Karamarkovom najavom da se na javnoj sceni neće moći govoriti ono što se privatno misli.
- Mi ćemo se protiv toga odlučno boriti. Nema uzmaka ni metra, ukopat ćemo se i pružati otpor tome - kaže Stazić.
