Novosti

Politika

Kojim smjerom kreće Hrvatska?

Odluka o uklanjanju Titove biste nije samo ustupak rigidnoj desnici i profašističkim krugovima, ona je alarmantni pokazatelj grčevitog napora da se prebriše dio hrvatske povijesti i da se ukloni spomen na antifašističku borbu koja je jedna od najsvjetlijih stranica u toj povijesti, poručuje bivši predsjednik Stjepan Mesić novoizabranoj predsjednici

Eigtq0sdnqfza1doixsqm3whzxy

Stjepan Mesić (foto Davor Puklavec/PIXSELL)

Izjavu bivšeg predsjednika Stjepana Mesića povodom odluke novoizabrane predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da iz svog ureda ukloni bistu Josipa Broza Tita prenosimo u cijelosti:

Neugodno sam zatečen i iznenađen, mada ju se nagovještavala, odlukom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović, da iz Ureda predsjednice ukloni bistu Josipa Broza Tita, vođe antifašističkog otpora u Drugom svjetskom ratu i prvog i dugogodišnjeg predsjednika jugoslavenske federacije.

Ta odluka, obznanjena drugoga dana mandata gospođe Grabar-Kitarović, nije samo ustupak rigidnoj desnici i profašističkim i neofašističkim krugovima u Hrvatskoj, ona je alarmantni pokazatelj grčevitog napora da se prebriše dio hrvatske povijesti i da se ukloni spomen na antifašističku borbu koja je jedna od najsvjetlijih stranica u toj povijesti. Hitno uklanjanje Titove biste iz Ureda predsjednice na tragu je miniranja i uništavanja više od tri tisuće spomenika antifašističkim borcima i žrtvama fašizma, čemu smo svjedočili u proteklih četvrt stoljeća. Sve to treba sagledavati i ocjenjivati u kontekstu projekta revizije novije povijesti koji je poguban sa stanovišta građenja budućnosti ne samo jugoistoka Evrope, nego i na cijele Evrope, pa i svijeta. Indoktriniranje mladih generacija i prebacivanje na njih frustracija i netrpeljivosti svojstvenih gubitnicima iz Drugog svjetskog rata, poništit će i posljednju mogućnost da makar postupno uklanjamo posljedice ratova u kojima se raspala Jugoslavije.

Koliko su u svjetlu ovoga poteza vjerodostojna uvjeravanja Predsjednice da nastavlja djelo Franje Tuđmana, neka procjenjuje njezina stranka.

Ne mogu, međutim, a da ne upozorim i na činjenicu da je Josip Broz Tito bio jedan od najznačajnijih državnika svijeta u drugoj polovici 20. stoljeća, da ga mnogi širom svijeta i danas visoko cijene, i kao državnika, i kao vođu antifašističkog otpora. Uklanjanje njegove biste iz Ureda predsjednice nezaobilazno će stoga u svijetu izazvati pitanje: kojim smjerom kreće Hrvatska.

Obratit ću se pismom predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović i zamoliti da se Titova bista koju ona ne želi u Uredu predsjednice prebaci u moj Ured bivšeg predsjednika Republike Hrvatske.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više