Novosti

Kultura

Ko to tamo fotografiše 

Da je ‘Ko to tamo peva’ Slobodana Šijana kultni film na ovim prostorima i 30 godina nakon što je prvi put prikazan, dokazala je velika gužva na otvorenju zagrebačke izložbe fotografija sa snimanja tog filma

Da je ‘Ko to tamo peva’ Slobodana Šijana kultni film na ovim prostorima i 30 godina nakon što je prvi put prikazan, pokazala je velika gužva na otvorenju izložbe fotografija sa snimanja tog filma u zagrebačkoj kavani ‘Pod starim krovovima’. Otvorenju  izložbe, koja će se moći razgledati tokom novembra, prisustvovali su i neki od preživjelih protagonisti filma: režiser Slobodan Šijan, glumci Neda Arnerić i Slavko Štimac te autor fotografija Rodoljub Jovanović.

Samo otvorenje nije bilo strogo formalno - prisutnima se, koji su dupke ispunili prostor kavane, obratio Milan Radulović, jedan od organizatora izložbe, rekavši da Zagrepčani izložbu gledaju zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji i prijateljstvu umjetnika dva grada, ali i uspomeni te značenju tog filma i za generacije koje su rođene daleko iza 1980. godine. Svemu je prethodio muzički performans umjetnika koji su uprizorili onaj čuvani romski dvojac s harmonikom i drombuljama po čemu je film također ostao upamćen.

Akteri priče u izjavama za 'Novosti' bili su znatno govorljiviji. Prema riječima Borisa Krstinića, jednog od idejnih začetnika projekta, do izložbe je došlo kad se postavilo pitanje kako otvoriti jesensku sezonu u ovoj kavani.

- Osnovna ideja je bila da sve ide kroz pjesmu jer je taj prostor bio scenografija mnogim igranim filmovima, između ostalog i onima u kojima su igrali i srpski glumci. Odmah smo se sjetili filma i sve organizirali, čemu je doprinijelo prijateljstvo Milana, Rodoljuba i mene - rekao je.

Režiser Šijan rekao je da mu je drago da je u Zagrebu, gradu u kojem njegov film uživa veliku popularnost.

- Ovo je događaj u kojem je glavna zvezda fotograf filmske ekipe Rodoljub Jovanović. On je napravio izvanredan dokumentarni fotografski zapis o nastajanju jednog filma. Retko koji film ima priliku da bude registrovan u toliko interesantnih faza u njegovom nastanku i to ne samo preko fotografija koje prikazuju radnju filma, već i kako film nastaje. Mislim da je to sjajan poduhvat jer je Rodoljub još tada bio pasionirani fotograf i mislim da je sjajno da ova izložba putuje - kazao je on.

- Razvijao sam fotografije u tamnoj komori jer je takva bila tehnologija - rekao je Rodoljub Jovanović, a na pitanje koliko je fotografija snimio, objasnio je da je norma za 21 dan snimanja bila film i pol po danu.

- Foto priča počela je prvog dana i završila zadnjeg dana snimanja filma. Pored toga, snimao sam nešto i za sebe. Snimao sam pejsaže Deliblatske peščare gde je film snimljen, tako da imam puno fotografija - kazao je.

Izložba Jovanovićevih fotografija prvi put je održana je prije četiri godine, na 30. godišnjicu filma u Galeriji RTS.

- Zahvaljujući mojim prijateljima, u Zagrebu je postavljeno pola slika s beogradske izložbe - rekao je i dodao da je na filmu i na fotografijama ‘puno ljudi koji više nisu s nama’.

U atmosferi je uživala i gčumica Neda Arnerić.

- Uvek se dobro osećam kad vidim da me ljudi okolo vole i onda ja volim njih. To je uzajamna ljubav, a nije to baš tako često - rekla je. Podsjetila je na suradnju s kolegama iz sada različitih država.

- Sve ih je manje živih, ali za mene kao da rata nije ni bilo. Prema tome, za mene je sve isto, oni koji su mi bili prijatelji pre, i danas su mi prijatelji - rekla je.

U veseloj atmosferi učestvovali su i brojne ličnosti iz svijeta filma i umjetnosti, među kojima je bio i glumac Špiro Guberina koji je, kako nam je rekao, došao na poziv Nede Arnerić jer su njih dvoje često surađivali i sretali se. Tu je i bio i fotograf Velizar Vesović koji je Šijanu poklonio jednu od svojih fotografija. Među brojnim poznatim licima bio je i ataše za kulturu Dušan Vujović iz ambasade Srbije.

U vrijeme kad je film nastajao, nije bilo ‘trejlera’ ili ‘foršpana’ već su se prve informacije o nadolazećem filmu dobivale preko fotografija u časopisima. A Jovanovićeve fotografije prevazišle su snimanje samih kadrova, što se zbog škljocanja aparata moralo raditi poslije snimanje kamerom.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više