Na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu predstavljeno je najnovije izdanje Srpskog narodnog vijeća. Riječ je o knjizi Filipa Škiljana ‘Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH’ koja je objavljena uz podršku Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske. Kako je na promociji objasnio autor, knjiga je počela nastajati prije 8 godina.

- Ideja mi je pala na um nakon pregledavanja velikog fonda Državnog ravnateljstva za ponovu u kojem se oko 150 kutija odnosi upravo na srpski odsjek. Dokumenti koji su se nizali u ovom fondu bili su prvoklasni materijal za povjesničare – od građe koja je govorila o oduzimanju imovine, preko one koja je govorila o planiranju iseljavanja, do gradiva koje se ticalo samih deportacija – rekao je Škiljan i dodao kako je prilikom izrade poimeničnog popisa prisilno iseljenih naišao na probleme budući da je dio podataka bio nepotpun.

Autor, koji je zaposlen na Institutu za migracije i narodnosti, kaže da mu je najveću podršku pružio urednik knjige Milan Šarac, a da se sav trud isplatio shvatio je onoga trenutka kada je dobio komplimente od vlastitog djeda i preživjelih prisilno iseljenih koji su se našli na poimeničnom popisu objavljenom na CD-u koji je sastavni dio knjige.

Dragan Markovina, povjesničar i voditelj Arhiva Srba u Hrvatskoj koji je moderirao promociju, kazao je kako je važno da se Škiljanova knjiga pojavila baš u ovom trenutku budući da se sve češće susrećemo s otvorenim negiranjem onoga što se događalo za vrijeme NDH.

- Knjiga je utemeljena na ozbiljnom znanstvenom istraživanju pa ju je stoga teško polemički negirati. Nadam se da će ona doprinijeti demokratizaciji hrvatskog društva – rekao je Markovina i dodao da Škiljanova knjiga donosi presjek temeljnih polazišta nacističke i ustaške ideologije, zatim teorijsku podlogu, a nakon svega se bavi i konkretnim događajima: progonima, prekrštavanjem, organiziranim iseljavanjem i otimanjem imovine u vlasništvu Srba, odnosno srpskih institucija.

Na predstavljanju je govorila i Dinka Čorkalo Biruški, profesorica s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koja je veliki dio svoje karijere posvetila proučavanju ratne patnje.

- Ova knjiga daje nam gotovo čitavu paletu traumatskih iskustava kojima je NDH izložila svoje građane. Ona govori o državno organiziranom teroru, širenju straha i nesigurnosti, dijabolizaciji čitave jedne etničke grupe, proizvodnji neprijatelja od dojučerašnjih susjeda, ograničavanju sloboda, zatvaranju u logore i masovnim ubijanjima. No knjiga prije svega govori o prisilno i organiziranom iseljavanju Srba iz njihovih doma i njihove domovine. Protjerivanje kao nasilni čin usmjeren da se onome koga se protjeruje izbriše trag na nekom prostoru izraz je neiskazive mržnje. Na listi ratnih traumatskih doživljaja prisilno napuštanje mjesta boravka nalazi se pri samom vrhu. Čovjek ne poznaje veće muke od one koju mu može nanijeti drugo ljudsko biće – istaknula je Čorkalo Biruški i dodala da Škiljanova knjiga osim dokumenta jednog strašnog vremena predstavlja i mogućnost za gotovo nepogrešivo psihološko predviđanje posljedica toga vremena.

- Traumatsko iskustvo je toliko silno i tako snažno da će utjecati na pojedince i zajednice, odnosno na to kako doživljavaju, razumiju i osjećaju svijet oko sebe. To iskustvo je, ako ne trajno onda sigurno dugoročno, obilježilo odnose Hrvata i Srba. Zato je ova knjiga potrebna kao kolektivno sjećanje i kao kolektivno otrežnjenje – istaknula je ova socijalna psihologinja.

Na ‘tektonske poremećaje’ u odnosu između Hrvata i Srba upozorio je i prof. Drago Roksandić s Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Roksandić je podsjetio kako na ovdašnjim prostorima gotovo ne postoji generacija koja nije svjedočila ratu.

- Još uvijek nemamo popisane sve ljudske gubitke iz Prvog i Drugog svjetskog rata, ali ni podatak koliko je državljana Republike Hrvatske stradalo u prethodnom ratu. Zbog toga još uvijek nismo u situaciji da se nosimo s onim što nam sugerira ova knjiga – individualizacijom tragedije i humanizacijom traume. Najveći je problem našeg društva što se s takvim događajima ne zna nositi, a dokle god je to tako, ono zavrjeđuje da mu se to ponovi. Ne daj bože da se takvo nešto zbiva, ali sve pretpostavke već postoje – zaključio je Roksandić i dodao da je Škiljanova knjiga višeslojno pisana, zbog čega ne donosi crno-bijele istine, što je uz brojne arhivske reference označio kao jednu od njenih najvećih prednosti.

Promociju knjige pokušao je spriječiti Dražen Keleminec, predsjednik Autohtone-Hrvatske stranke prava, jedan od organizatora kontra skupa koji se posljednjih godina organizira povodom obilježavanja Dana ustanka u Srbu. Keleminca, koji u posljednje vrijeme ometa svako događanje koje nosi antifašistički predznak, na kraju je udaljila policija.