Kako biste postali faktor u osebujnoj kadrovskoj križaljci Tomislava Karamarka morate biti povjesničar, korporativni menadžer ili protodesničarski mučenik. Najnovija zvijezda dolazi iz novog rasadnika ljudskih potencijala – Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Gospođa je prof. filozofije i kroatologije te asistentica – znanstvena novakinja, a dosad je široj neupućenoj javnosti bila nepoznata pod imenom Bruna Esih. Na desnoj sceni reputaciju je stjecala mukotrpno: tako ju je predsjednica odredila za izaslanicu Pantovčaka na komemoracijama na Bleiburgu i Jazovki, ponajviše zato jer je Esih šefica udruge Hrvatski križni put. Također je koautorica knjige ‘Čuvari bleiburške uspomene’ s prominentnim znanstvenicima Josipom Jurčevićem i Božom Vukušićem.

No ime Brune Esih je eksplodiralo u medijima tek kada se otkrilo da je udruga Hrvatski križni put pod nerazjašnjenim okolnostima iskočila kao proizvođač nacrta fantomskog zakona o lustraciji, koji je uvelike stao promovirati revijalni potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš, iako nema pojma što bi u istom trebalo pisati. Uvelike se raspreda o tome kako bi Esih mogla naprasno postati i ravnateljica HRT-a, nakon čega bi se doista moglo govoriti o prototipu meteorskog uspona u novijoj povijesti mlade države.

Osim marljivu radu u okolišu koji, između ostalih, naseljava i njezin suradnik Vice Vukojević, Bruna Esih uspjeh može zahvaliti i mučeništvu – i to kakvom! U martirijski panteon uvrstila se sama: potresnom kolumnom na uglednom portalu dnevno.hr u kojoj je opisala kako ju je profesor Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek čak sat i pol ispitivao prilikom iznošenja obrane sinopsisa magistarskog rada! Njegov nečuveni postupak jednoglasno je ocijenila kao mentalnu torturu u maniri ‘punokrvnih udbaško-milicijskih isljednika’. U svjedočenju je navela da je slične ‘psihoznanstvene torture’ vršio dr. Josef Mengele. Tako ju je Zakošek navodno natjerao da iz svog epohalnog rada ukloni sintagmu ‘agresija na Hrvatsku’, a rad je nečuveno bahato nazvao ‘izrazito ideologiziranim i indoktriniranim’.

U svakom slučaju, kladioničari nude sve nepovoljnije omjere na okladu koja glasi: Mogu li Esih, Hasanbegović, Banac, Ilčić, Tepeš, Markić, Dujmović, Šola, Raspudić, Selak i Sedlar nadmašiti povijesnu postavu reprezentacije Prve kulturne revolucije u čuvenom i antologijskom sastavu iz 1990.: Šošić, Đodan, Hitrec, Božić, Duka, Turić, Baković, Jurić Pro Patria, Šekulin, Mišetić, Sedlar?