Bivši vijećnik u zadarskoj Županijskoj skupštini i bivši županijski predsjednik SDP-a Jure Zubčić predstavio je na konferenciji "Dani otvorenih podataka" u organizaciji Gonga platformu Antinačelnik, kojoj je cilj povećati transparentnost i javnu vidljivost općina i njezinih čelnika te razotkrivati afere ili djelovanja na štetu javnih interesa. Tim povodom razgovarali smo s njezinim osnivačem.
Mogli smo čuti da će platforma Antinačelnik omogućiti da građani prijavljuju nepravilnosti u općinama, pa se čini kao da oponira postojećim platformama gradonačelnik.hr i župan.hr koje pišu uglavnom afirmativno o jedinicama lokalne samouprave?
Potonji portali bili su mi s tim u vezi upravo inspirativni jer služe za promociju gradonačelnika i župana. Također sam na njihovim stranicama pročitao da se tuže kako se o lokalnoj samoupravi piše samo loše, pa su valjda odlučili o njima pisati samo dobro. Kako bilo, vodio sam se principom da mnoštvo malih priča iz malih sredina nema komercijalni interes da završe u medijima koji imaju, recimo to tako, nacionalni doseg. Kao dugogodišnji županijski vijećnik i netko kome su se građani obraćali shvatio sam da ljudi u općinama nemaju dovoljnu pažnju medija i da žive u strahu.
Dat ću van primjer: ako se netko isključivo hvali da je izgradio vrtić, možda je njegov prvi rođak izgradio vrtićku fasadu, što će ostati skriveno. A ne bi možda trebalo. Ideja je također da nas nekolicina istomišljenika zasad volonterski, a kasnije, nadam se, putem udruge, pokrene crowdfunding kampanju i da pokušamo pronaći priče koje nisu tek klikbejt, već sitne afere, pogodovanja kojih zasigurno ima, i da projektima, premda napravljenim po zakonu, ispitamo njihov smisao i ulogu, zapravo njihovu svrhu.
Bili ste viđeniji član lokalnog SDP-a, zatim ste lani podnijeli ostavku na stranačke dužnosti i vratili se aktivizmu. Poznato je da ste onomad prepravljali mrzilačke grafite poput "ubi Srbina" u "ljubi Srbina", zbog čega je protiv vas podnesena i anonimna kaznena prijava za uništavanje tuđe imovine. Što je dakle problem s općinama i njihovim (na)čelnicima?
Rekao bih da je prvi problem Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, takozvani lex šerif koji je općinskim načelnicima dao prevelike ovlasti i premale ovlasti predstavničkom tijelu, koje oni zatim zloupotrebljavaju. Drugi problem je u manjim sredinama, gdje ili uopće nemate lokalni medij ili ako on postoji, ovisan je o financiranju iz lokalnog proračuna. Da se razumijemo, nisam protiv javnog financiranja medija, ali sam za javnu dostupnost toga koji medij koliko dobiva novca i od koga. Vrlo često, nažalost, ti lokalni šerifi smatraju da javno financiranje medija njima daje za pravo i da uređuju pojedini medij.
Znam za nekoliko primjera: tako je jedan mještanin imao žalbu na pojedine radnje u jednoj općini, nije bio nečim zadovoljan, zatim je načelnik "sredio" da komunalno društvo dotičnom obustavi odvoz smeća. Ima toga još. Nažalost, takvi slučajevi, ako na drugačiji način ne eskaliraju, ne dobiju nikakvu medijsku pažnju. Nedavno su nam se u općini Sveti Filip i Jakov pojedini ljudi žalili na određene izmjene urbanističkog plana. No nitko od njih nije došao na javnu raspravu o tome, jer odreda su nam rekli da ih je strah. Nepojmljivo mi je da ljudi u 2024. godini ne mogu progovoriti o tome što ih muči ili što misle o nekom problemu.
Kako je konkretnije portal Antinačelnik zamišljen? Čini se da je vrlo ambiciozno postavljen.
Prvo treba reći da je teško zamisliti da ćemo moći intenzivno pokriti svih 428 općina koliko ih ima u Hrvatskoj. No napravit ćemo anonimni obrazac preko kojeg ljudi mogu prijaviti probleme koje uočavaju u svojim sredinama. Očekujemo da bismo mogli imati i sabotiranja, lažne prijave i slično, ali priču ćemo nastojati do kraja istražiti. Kroz svoje aktivističko i političko djelovanje uočio sam jeziv pritisak s kojim se suočavaju lokalni novinari, a koji se odvija s razina lokalne vlasti. Lokalni šerifi su postali inovativni u tim pritiscima. U takvim malim medijima događa se onda i autocenzura. Cilj nam je startati tijekom travnja s jednom ili dvije priče tjedno.
Na predstavljanju platforme mogli smo čuti i da će ona omogućiti građanima da prijave nepravilnosti u općinama bez straha od lokalnih šerifa. Kako mislite to izvesti i pritom zaštititi građane? Kako zamišljate suradnju građana s vama ili obratno?
Obostranoj suradnji trebali bi pridonijeti spomenuti anonimni obrasci gdje će ljudi moći navesti svoj kontakt isključivo po želji. Ako nam ostave kontakt, s pričom nećemo ići dotle dok ne budemo sigurni da možemo zaštititi identitet tih zviždača, hajdemo tako reći. Vjerojatno zbog toga neke priče neće dobiti pažnju, ali ovim građane pokušavamo i potaknuti i ohrabriti na političko djelovanje. Na kraju, demokracija znači da građani bez posljedica mogu i smiju reći što misle ili ako sumnjaju u neke loše stvari. Napominjem, ako jednom mjesečno izbacimo neku priču koja je javnosti bila dotad nepoznata, već smo napravili puno. Vjerujem da, ako se u nekoj općini koja nije dosad dobivala pažnju, otvori problem, sigurno će to probuditi duhove koji će ipak primijetiti da netko piše o tome, na primjer na koji je način provedena javna nabava za izgradnju vrtića ili pak DVD-a.
U uvodu u ovaj razgovor spomenuli ste i problem sa srpskom nacionalnom manjinom?
Imate selo Biljane Donje u Zadarskoj županiji gdje je premijer nedavno posjetio Centar za gospodarenje otpadom kojim nitko od tamošnjih stanovnika nije oduševljen. A imate i "crno brdo" u istom selu. Nije to slučajnost. Zatim tu je i Islam Grčki koji tek sad dobiva pitku vodu, dok svu infrastrukturu ima susjedni hrvatski Islam Latinski. Nećemo pisati samo o aferama, pričat ćemo i o takvim stvarima, gdje se sustavno zanemaruju općine s većinski srpskim stanovništvom. Dok sam jednom prilikom nazočio obilježavanju obljetnice zločina u Gruborima, mogla se čuti teza da što će se uvoditi struja i voda u selo u kojem nitko ne živi. Ali tko će ondje doći živjeti ako ne dovedeš struju i vodu?
Smatrate li da su općine u Hrvatskoj opterećene korupcijom i zloupotrebom položaja i ovlasti? Korupcija je goruće pitanje u državi: u čemu i gdje vidite takve pojave?
Naravno, ne sve i svi, ali generalno jesu. Navedene pojave se vide u samoj činjenici da kad pošaljete primjerice potpuno benigan upit općini, odgovor ne dobijete jer su mnogi načelnici stava da što oni imaju kome odgovarati. Oni si umišljaju da su potpuni autoriteti i da im nitko ništa ne može. To je, ističem, posljedica lex šerifa, pojačanog pritiska na medije i pokušaja kontrole lokalnih medija, te njihove nevidljivosti na nacionalnoj razini. Korupcija se nadalje najviše očituje u netransparentnosti općina – velika većina načelnika u Hrvatskoj nije spremna ni na najosnovniju transparentnost.
Za primjer mogu izdvojiti općinu koja objavljuje proračun u skeniranom PDF dokumentu. To znači da ja ne mogu pretraživati taj proračun. Ne vidim razloge da takve stvari ne budu javno dostupne. Također, ako pretražujete proračun Grada Zadra, vi praktički unaprijed morate znati za određenu isplatu da biste je mogli pronaći jer su parametri za pretraživanje jako suženi. Kad ne možete pretraživati i istovremeno čitati dokumente, ne možemo govoriti o transparentnosti.
