Nakon što ih je u autobusu javnog prijevoza izvrijeđala po nacionalnoj osnovi i to bez reakcije ostalih suputnika, grupa srednjoškolaca prošli je petak kamenjem napala svoje vršnjake, učenike zagrebačke Srpske pravoslavne opšte gimnazije. Kamenovanje je nastavljeno nakon što su gimnazijalci ušli u dvorište svoje škole, pa je osim stakla na ulazu u Gimnaziju oštećen i duhovni centar u kojem stanuje mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije. Većina medija o ovom događaju izvijestila je kao da se radi o ‘neviđenom vandalskom djelu’. Barem ako je riječ o Hrvatskoj, članici Europske unije, i to u 2015. godini.

No da je ovaj događaj daleko od ‘incidenta’, kako su ga okarakterizirali ti isti mediji, uskoro je potvrdio Slobodan Lalić, v.d. ravnatelj Gimnazije. Prema njegovim riječima, slični napadi su učestali. Štoviše, oni čine tek mali dio zabilježenih slučajeva etnički motiviranog nasilja, netolerancije i govora mržnje usmjerenih protiv Srba u Hrvatskoj koji su, kako pokazuju podaci Srpskog narodnog vijeća i Kluba zastupnika SDSS-a, u posljednje tri godine u konstantnom porastu.

Eskalacija nasilja prema Srbima svoj je vrhunac dosegnula u ovoj godini. Nikad veći broj uzroka, u koje se pribrajaju militarizacija povodom 20. godišnjice ‘Oluje’, antićirilična kampanja ozakonjena izmjenama statuta Grada Vukovara, rabljenje nacionalističke retorike tokom predizborne kampanje i govor mržnje koji bez sankcija gotovo svakodnevno proizvode desno orijentirani mediji, posljedično su urodili velikom brojem oštećene i uništene imovine, verbalnih prijetnji i fizičkih napada. Posebno zabrinjava porast prijetnji smrću upućenih na račun onih koji su o ovim događajima spremni javno progovoriti.

Za razliku od odašiljatelja prijetnji, koji preferiraju sprejeve, ključeve i kompjuterske tipkovnice, omiljenim se oružjem napadača u najvećem broju slučajeva, baš kao i u onom srpske Gimnazije, pokazao kamen.

Zbog straha od daljnjeg šikaniranja i nepovjerenja u institucije, najveći broj žrtava ne prijavljuje prijetnje i napade. A oni rijetki koji dospiju u javnost u pravilu ne nailaze na osudu od strane pripadnika političkog vrha. Tako su i slučaj napada na učenike pravoslavne gimnazije za sada osudile jedino nevladine organizacije, koje su 9. studenoga, odnosno tri dana nakon napada, obilježile Međunarodni dan borbe protiv fašizma. Taj datum izabran je u sjećanje na Kristalnu noć, kad su u nacističkoj Njemačkoj premlaćivani i ubijani oni koji su u svijesti svojih sugrađana bili strano tijelo. Mnogi od njih bili su kamenovani.