Vlada Andreja Plenkovića predlaže izbacivanje više od 30 posto mjera navedenih u Akcijskom planu za provođenje Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije. Vidljivo je to iz usporedbe nacrta obaju spomenutih dokumenata koje je sastavio Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a koje Novosti imaju u posjedu, s odbačenim nacrtima Nacionalnog i Akcijskog plana čija je izrada trajala dvije godine. Kako smo ranije pisali, prošlog mjeseca je Vlada odlučila odustati od već kreiranog i javno raspravljenog Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije i izraditi novi. Taj potez ne donosi rizik samo diskriminiranim skupinama, čija su prava i sada na niskim granama, već i Vladi. Naime, s uvođenjem Nacionalnog plana kasni se već preko dva mjeseca, a njegovo donošenje nužno je za povlačenje 6,9 milijardi eura iz europskih fondova.
Vlada ne smatra potrebnom ni mjeru kojom bi se ustrojio sustav brzog i efikasnog rješavanja problema osoba koje podnose zahtjev za promjenom spola, odnosno rodnog identiteta
Iz novog Nacrta Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije jasno je da za ovu Vladu ljudsko pravo na nediskriminaciju ne postoji. Vidi se to u ciljevima navedenima u novom dokumentu, ali i u pravnim osnovama na kojima se temelji. Dok je u ranijem, odbačenom Nacrtu Nacionalnog plana, stajalo da je ‘pravo na nediskriminaciju univerzalno ljudsko pravo zajamčeno nizom međunarodnih dokumenata’, u novom Nacrtu je riječ tek o ‘univerzalnoj vrijednosti zajamčenoj nizom međunarodnih dokumenata’.
Zanimljivo, u dijelu Nacrta koji se tiče ocjene trenutnog stanja brisani su brojni negativni indikatori o stanju ljudskih prava, a ubačena opravdanja. Primjerice, u dijelu koji se tiče stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava na područjima posebne državne skrbi u potpunosti je izbrisana iduća rečenica: ‘Uočeni problemi odnose se na nesigurnost dijela korisnika u odluku o povratku, nedostupnost korisnika te nemogućnost kompletiranja dokumentacije potrebne radi utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje kao i na nedostatak financijskih sredstava za potrebe stambenog zbrinjavanja’, a na više mjesta na kojima se govori o podzastupljenosti nacionalnih manjina dodana je rečenica: ‘Međutim, valja voditi računa da se zaposlenici u tijelima državne uprave, koji su pripadnici nacionalnih manjina, nisu dužni izjašnjavati o svojoj nacionalnoj pripadnosti’.
U dijelu Nacrta Nacionalnog plana koji se tiče obrazovanja u opisu trenutnog stanja brisani su i problemi ‘nemogućnosti odabira nekog drugog izbornog predmeta umjesto vjeronauka kao i mjesta vjeronauka u rasporedu sati’. U potpunosti je izbrisan cilj ‘Dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav’. Posebna razina cinizma prisutna je u dijelu Nacrta pod nazivom ‘Pravosuđe i uprava’, u kojem se navodi da ‘ne postoje sustavni podaci o mogućnoj diskriminaciji u provedbi upravnih postupaka’.
Nacionalni plan trebao bi se provoditi sukladno Akcijskom planu, pa je jasno da je izbacivanje spomenutih i drugih mjera provedeno paralelno u nacrtima obaju planova. Ipak, zapanjuje da je iz Nacrta Akcijskog plana izbrisana čak i mjera koja se odnosila na objavljivanje godišnjih podataka o slučajevima zločina iz mržnje.
Evo još nekih izbrisanih mjera, koje Vlada Andreja Plenkovića očito nema namjeru provoditi: dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav; unutar cjelovite kurikularne reforme ugraditi kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja; upoznati članove Stručnog povjerenstva za prosudbu školskih udžbenika sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o ravnopravnosti spolova. Vlada nema namjeru provesti ni analizu novih udžbenika za osnovne i srednje škole u odnosu na Zakon o suzbijanju diskriminacije, uvrstiti sadržaje o kulturi, jeziku i tradiciji pripadnika nacionalnih manjina i društveno ranjivih skupina u udžbenike i obrazovne materijale, niti osigurati aktivnosti za djecu koja ne pohađaju izbornu nastavu vjeronauka u osnovnoj školi u vrijeme između prvog i zadnjeg nastavnog sata. Vlada nema namjeru ni izgraditi sustave stručne potpore u školama za djecu koja su žrtve diskriminacije i bullyinga motiviranog osnovama iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.
Škare su posebno proradile na pitanju pristupa medicinskoj usluzi abortusa, odnosno, šire, reproduktivnih prava žena. Izbačene su mjere koje se odnose na osiguravanje i očuvanje dostupnosti svih zakonima reguliranih reproduktivnih prava i zaštite reproduktivnog zdravlja u svim javnim zdravstvenim ustanovama, posebice prava na pobačaj. Izbačena je mjera kojom se tražilo pravodobno, točno i jasno informiranje pacijenata o mogućnostima koje su im na raspolaganju u slučaju priziva savjesti zdravstvenih djelatnika, ali i mjera osiguravanja dostupnosti kontracepcijskih sredstava u ljekarnama unutar javnog zdravstvenog sustava te mjera usklađivanja Kodeksa ljekarničke etike i deontologije sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije.
Vlada ne smatra potrebnom ni mjeru kojom bi se ustrojio sustav brzog i efikasnog rješavanja problema osoba koje podnose zahtjev za promjenom spola, odnosno rodnog identiteta, a ukidaju se i brojne mjere koje predviđaju informativne kampanje i edukacije za građane i građanke, ali i za suce i sutkinje.
Iz Nacrta je brisana i mjera praćenja primjene članka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, praćenja provedbe Zakona o životnom partnerstvu, ali i mjera osiguravanja praćenja pozitivne mjere zapošljavanja u tijelima državne uprave prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja, Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Vlada procjenjuje da Hrvatskoj ne treba ni povećanje efikasnosti i učinkovitosti procesuiranja slučajeva diskriminacije, a samim tim ne treba uvoditi ni antidiskriminacijske sadržaje u obavezni program Državne škole za pravosudne dužnosnike i u Program cjeloživotnog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika. Sve opisane mjere postojale su u Nacrtu Nacionalnog plana koji je Vlada odbacila.
O novom Nacrtu bi u ponedjeljak trebali raspravljati Ivan Zvonimir Čičak iz Hrvatskog helsinškog odbora, Don Markušić iz udruge Transparency International Hrvatska, Ivana Eterović iz Hrvatskog pravnog centra, Filip Markanović iz Hrvatske udruge mladih te Jasna Petrović iz Sindikata umirovljenika Hrvatske. Svi oni su članovi ad hoc sastavljene radne skupine, u kojoj upadljivo nedostaje Centar za mirovne studije, za čiju predstavnicu u novom sazivu nije bilo mjesta, iako je ta udruga jedna od najkvalificiranijih za sudjelovanje u izradi Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije.
Kako doznajemo, prvi sastanak radne skupine trebao bi se, zanimljivo, održati u prostorijama Ministarstva vanjskih poslova kojim upravlja potpredsjednik Vlade Davor Ivo Stier, iako ono nije nadležno za donošenje ni provođenje Nacionalnog plana. Svi dosadašnji sastanci organizirani su iz Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine i održavali su se u njihovim prostorima.
‘Jasno je najavljeno da ova Vlada na mala vrata namjerava unositi radikalno konzervativne vrijednosti u sve pore upravljanja, kako na vanjskopolitičkom planu tako i u javne politike’, kazala je Novostima prije nekoliko tjedana Sara Lalić, članica Centra za mirovne studije koja je sudjelovala u prethodnoj radnoj skupini, komentirajući tadašnje vanjskopolitičke poteze ministra Davora Ive Stiera i Vladino odbacivanje postojećeg Nacrta Nacionalnog plana.
Zbog takvog je stava očito više nema u radnoj skupini, a iz novih je nacrta Nacionalnog i Akcijskog plana još jasnije koje to antidiskriminacijske mjere nisu po mjeri klerikalne desnice.
