Nakon što je 20. siječnja ustoličen za američkog predsjednika, Donald Trump započeo je svoj blickrig kojemu cilj nije samo preuzeti svu vlast u zemlji nego i provesti svojevrsnu revoluciju. Prvi dani njegove autokratske vladavine nepregledan su niz dekreta koje objavljuje u razmacima od po nekoliko sati, neprestana serija nasrtaja na institucije koje bi po ustavu trebale provjeravati njegove postupke, kontrolirani kaos ispunjen lažima i manipulacijama koji služi dubinskom zadiranju u same temelje američke države.
Prema pisanju Guardiana, Trump je u međuvremenu u State Departmentu proveo čistku koja je to tijelo ostavila praktički ispražnjeno od većine visokih dužnosnika
Nijedna odluka koju je Donald Trump dosad donio nije provjerena od nijednog relevantnog tijela, a broj dekreta jedva da se može prebrojati. Sve njegove odluke donesene su u najužem krugu njegovih suradnika, a nijedna od institucija na koje se te odluke odnose nije unaprijed o njima obaviještena. Barack Obama također je u prvim mjesecima donio niz uredbi, no svaka je prošla neovisnu analizu, koja je znala trajati i po nekoliko tjedana.
Šok koji su Trump i suradnici proizveli kod njegovih protivnika izazvao je zbunjenost i izgubljenost, nemogućnost procesuiranja ogromnog broja dalekosežnih promjena. Masovno se čita Orwellova ‘1984’, masovno se vuku paralele s Adolfom Hitlerom kao jedinim drugim vođom koji je sva svoja predizborna obećanja ispunio. Bilježi se broj laži koje Trump izgovori u minuti i čitaju radovi psihologa koji objašnjavaju kako se ljudski um nosi s tolikom količinom laži.
Portal Politico izračunao je tako da je Trump tijekom prvih pet sati svojih govora i novinskih konferencija lagao jednom svakih tri minute i 15 sekundi, pa je samo 16 posto tvrdnji koje je izgovorio bilo istinito. Jedan drugi portal prepričao je rad harvardskog socijalnog psihologa Daniela Gilberta koji je proučavao način na koji ljudski mozak procesuira laži, pa zaključio da um u srazu s velikim brojem laži zahvaća zamor, čineći ga nesposobnim da razlikuje činjenicu od izmišljotine. Spominje se i Joseph Goebbels, Hitlerov propagandist koji je to shvatio davno prije Gilberta, pa lažima uvjerio sunarodnjake da trebaju činiti najgore zamislive užase.
Bannonov rukopis prepoznaje se i u priopćenju Bijele kuće povodom Dana sjećanja na holokaust, u kojemu nijednom riječju nisu spomenuti Židovi
Direktnom uredbom Trump je dosad obustavio financiranje desetaka različitih agencija. Donio je dekret o zabrani ulaska u zemlju sirijskim izbjeglicama na 120 dana i svim državljanima sedam muslimanskih zemalja koje ‘predstavljaju teroristički rizik’ na 90 dana, pa izazvao kaos na aerodromima. Dekretom je također odlučio da će se na granici prema Meksiku izgraditi zid, da će se reformirati vojska, deportirati svi ilegalni imigranti, da će se povećati ovlasti policajaca kako bi oni mogli djelovati kao imigracijski službenici i ukinuti federalna pomoć gradovima koji ne žele protjerati nedokumentirane imigrante. Odlučio je i da će se ukinuti Obamina zdravstvena reforma i Transpacifički trgovinski sporazum, zabraniti zapošljavanje u državnoj administraciji i ponovno izdati dozvole za gradnju kontroverznog naftovoda Keystone XL, koju je Barack Obama bio blokirao.
Federalni sud zabranio je deportacije stranaca s važećim vizama, a ‘zato što je izdala administraciju’ Trump je promptno smijenio vršiteljicu dužnosti glavne državne odvjetnice Sally Yates, koja je odbila braniti uredbu. Mediji navode da je i većina drugih odluka zakonski upitna zbog toga što prilikom njihovog formuliranja nisu konzultirana relevantna tijela. U takve sporne odluke spadaju primjerice ukidanje Obamacarea, ukidanje federalne pomoći gradovima i odluka o naftovodu Keystone, koja je donesena usred sudske tužbe kompanija protiv američke vlade. U medije je procurio i nacrt uredbe o ponovnom aktiviranju tajnih CIA-inih zatvora za navodne teroriste i obustavi oslobađanja zatočenika u zatvoru Guantanamo, o čemu ministar obrane James Mattis i direktor CIA-e Mike Pompeo po vlastitom svjedočenju nisu ni obaviješteni.
Prema pisanju Guardiana, Trump je u međuvremenu u State Departmentu proveo čistku koja je to tijelo ostavila praktički ispražnjeno od većine visokih dužnosnika, uključujući i karijerne diplomate desetljećima tamo zaposlene. List navodi primjere desetak dužnosnika, poput zamjenika državnog tajnika za kontrolu naoružanja Thomasa Countrymana, koji je za smjenu saznao na konferenciji o nuklearnom naoružanju u Rimu, te američkog ambasadora u OESS-u Daniela Baera, kojemu je poručeno da ne mora dolaziti čak ni na uobičajenu primopredaju dužnosti. Po svemu sudeći, svrha ovih čistki, osim punjenja institucija Trumpovim lojalistima, ujedno je i stvaranje vakuuma kako bi se predsjednički ukazi proveli uz što manje otpora, a prema nekim teorijama i testiranje razmjera do kojih se može ići u ignoriranju ostalih grana vlasti.
Posljednji dekret koji je Trump potpisao odnosi se na restrukturiranje Vijeća za nacionalnu sigurnost, tijela u kojemu će se formulirati nova američka vanjska politika, od odnosa prema Rusiji do nove strategije borbe protiv Islamske države. Dekretom se propisuje da dvojica najviših vojnih i obavještajnih dužnosnika – predsjednik obavještajne zajednice i šef glavnog stožera vojske – ubuduće neće biti prisutni na svim sastancima Vijeća, kao što je dosad bio slučaj, već samo na onima koji se ‘tiču njihovih odgovornosti i ekspertiza’. S druge strane, iako tu odluku Senat još uvijek nije potvrdio, u Vijeće je imenovan Trumpov dosadašnji glavni strateg Stephen K. Bannon, što je također presedan. Imenovanje Bannona u Vijeće za nacionalnu sigurnost ujedno je i ključ za razumijevanje Trumpove strategije preuzimanja apsolutne vlasti. Upravo je naime taj bivši investicijski bankar u Goldman Sachsu, a potom izvršni predsjednik medijske kompanije Breitbart News, koja služi kao medijska platforma američke neonacističke desnice, čovjek čiji se tragovi mogu pronaći u praktički svakom dosadašnjem Trumpovom potezu.
Stephen Bannon, na čijem se portalu koče naslovi tipa ‘Biste li radije da vam dijete ima karcinom ili feminizam?’, bio je direktor Trumpove predizborne kampanje i član tranzicijskog tima. Uživa ugled dijaboličnog medijskog manipulatora, beskrupuloznog provokatora i idejnog tvorca Trumpovog ‘tekućeg rata s medijima’, kako je predsjednik svoj odnos prema novinarima sam nazvao. Njegovom peru pripisuje se iznimno agresivni inauguracijski govor u kojemu je Trump nelojalne elite optužio za ‘masakr’ američkih radnika, kao i sintagma ‘America First’ kojom je Trump otvorio govor, a koju je popularizirao američki nacistički simpatizer Charles Lindbergh početkom Drugog svjetskog rata. Bannonov rukopis prepoznaje se i u priopćenju Bijele kuće povodom Dana sjećanja na holokaust, u kojemu nijednom riječju nisu spomenuti Židovi.
Pripisuje mu se i Trumpova optužba prema kojoj je između tri i pet milijuna ilegalnih imigranata nezakonito glasalo na izborima, čime se broj glasova navodno okrenuo u korist Hillary Clinton. Ta se optužba pokazala potpuno neutemeljenom, pa izazvala sramotno izmotavanje tajnika za medije Seana Spicera, koji je tu tvrdnju nazvao ‘alternativnom činjenicom’ i usporedio s vremenskom prognozom, gdje su moguće različite interpretacije podataka. U intervjuu New York Timesu Bannon je pohvalio Spicerovu reakciju na razotkrivanje laži o biračkoj prevari, pa okrenuo pilu naopako poručivši mainstream medijima da su izgubili svaku moć i da su poniženi, da su ‘oni, a ne demokrati, opozicijska stranka’, te da bi ‘trebali začepiti usta i slušati’.
Bannonov propagandni modus operandi sastoji se od plasiranja bezočno lažnih tvrdnji koje ni ne pretendiraju da ne budu razotkrivene, već da isprovociraju reakciju protivnika kako bi ih mogao uvlačiti sve dublje u konfrontaciju. Laž o lažnim biračima imala je, po svemu sudeći, funkciju tek da usadi crv sumnje da su ilegalni imigranti dvostruka prijetnja; skupina koja američkom društvu prijeti kriminalom i terorizmom, ali i nagriza samu srž američke demokracije, dok su liberalni mediji urotnici koji tu istinu pokušavaju zataškati. Kako je primijetio Lawrence Douglas u Guardianu, ovaj manipulacija mogla bi biti iskorištena i na budućim izborima, da se policijskom represijom obeshrabre birači i da se Trumpov eventualni poraz osporava navodnom izbornom prijevarom.
Bannon je, pretpostavlja se, autor još jedne Trumpove svađe s medijima, one oko veličine publike njegove inauguracije, koja je bila upadljivo manja od one na ustoličenju Baracka Obame. Trump je inzistirao da je broj ljudi bio ‘veći nego ikad’, dok je šef za medije Sean Spicer najprije rekao da je tajna služba koristila ‘magnetometre’, detektore metala koji su usporili dotok ljudi iz obližnjih ulica na inauguracijski trg. Kada je CIA demantirala da je koristila tu spravu, Spicer je izmislio novu priču da je Trump u svojoj računici pribrojio i ‘ljude koji su gledali televizijski prijenos’, a potom je i od toga odustao.
Iako se zdravorazumski može činiti da su ovakvi spinovi besmisleni jer su gotovo neshvatljivo glupi i neuvjerljivi, bivši glasnogovornik Breitbart Newsa Kurt Bardella rekao je Washington Postu da je Bannonova taktika ponašanja prema medijima ‘knjiški primjer načina na koji radi Breitbart’. Bardella smatra da je Bannonov cilj do 2020. ‘potpuno diskreditirati medije’ kako bi pripremio teren za Trumpovo osvajanje drugog mandata. Njegovu strategiju mediji su već nazvali ‘breitbartizacijom Bijele kuće’, jer je poznato da će mu se u Trumpovoj rezidenciji pridružiti još najmanje dvoje kolega iz bivše firme: Julia Hahn, koja je na Breitbartu pratila imigraciju i koju se smatra iznimno talentiranom za tehnike populizma, te Sebastian Gorka, koji je pratio sigurnost, pa se nagađa da bi ga Bannon mogao ubaciti i u Vijeće za nacionalnu sigurnost. Pritom nijedno od njih nema relevantno iskustvo za takve funkcije, što ukazuje da Bannon cilja na potpuni prekid uobičajenog upravljanja državom.
Kurt Bardella tvrdi i da, ukoliko Bannon provede svoj naum, neće biti vidljive granice između Breitbart Newsa i Bijele kuće, jer je ta medijska kompanija sada ‘državno sponzorirana i državno kontrolirana platforma za širenje propagande nove administracije’. Sama kompanija Breitbart News najavila je pak da uskoro otvara urede u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj, državama s jakim desnim populizmom, te da je upravo u procesu regrutiranja velikog broja novinara iz etabliranih srednjostrujaških medija.
