Trumpov specijalac za presijecanje kosovskog čvora Richard Grenell barem će do američkih predsjedničkih izbora puhati za vratom srpskim i kosovskim vlastima kako bi bez odlaganja započele realizaciju sporazuma o normalizaciji svojih ekonomskih odnosa koji su početkom rujna uz američko posredovanje i jamstvo potpisale u Bijeloj kući. Dva tjedna kasnije Grenell je s ekipom eksperata, među kojima se ističe izvršni direktor U. S. International Development Finance Corporationa (DFC) Adam S. Boehler, sletio u Prištinu i Beograd. Premda su se Amerikanci u ponedjeljak potkraj dana kratko zadržali u Prištini, kosovski premijer Avdullah Hoti pohvalio se da je s Boehlerom potpisao sporazum o promociji investicija koje će se na Kosovu realizirati uz financijsku i drugu pomoć DFC-a. Pojedini kosovski mediji procjenjuju da je riječ o investicijama vrijednim preko milijardu dolara. Uglavnom se radi o projektima koji su zapisani u vašingtonskom sporazumu i dio su paketa srpsko-kosovske ekonomske normalizacije, ali ima i onih koji se tiču samo ulaganja u kosovsku energetiku, zdravstvo, malo poduzetništvo…
Američko zveckanje investicijskim dolarima u Beogradu potrajalo je pak dva dana. Ponajprije zbog toga što su Grenell i Boehler sa srpskim vlastima konkretizirali otvaranje regionalnog ureda DFC-a u Beogradu, a potom i zato što su osim razgovora s predsjednikom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić, s Privrednom komorom Srbije te ministarstvima financija i građevinarstva započeli prebirati po konkretnim projektima koje će financirati i u čijoj bi realizaciji sudjelovale i pojedine američke kompanije. Prije razgovora s Vučićem i Brnabić, brojna Grenellova delegacije u američkoj se ambasadi susrela s predsjednikom Privredne komore Srbije Markom Čadežom i predsjednikom Privredne komore Kosova Beratom Rukiqijem. Pritom su srpska i kosovska privredna komora potpisale izjavu kojom su se obavezale da će formirati zajednički tim za ekonomsku suradnju u koji će ući poslovni lideri i stručnjaci koji se bave srpsko-kosovskom normalizacijom ekonomskih odnosa. Taj tim će otvoriti svoje urede i u Beogradu i u Prištini. Grenell je potpisivanje još jednog papira, kako piše ‘Blic’, prokomentirao rekavši: ‘Ovo nisu papiri, već novi poslovi, radna mesta i razvoj privatnog sektora.’ Naravno, i u Beogradu je naglasio da ne bi bili ovdje da ‘nije predsednika Trampa, koji je verovao da nešto drugo može da se desi. Verovao je u to da može privreda da se stavi u prvi plan i akcenat na radna mesta’. ‘Neka nas narod Srbije smatra odgovornim da reči na papiru nisu dovoljne dok ne dođe do masovnog otvaranja radnih mesta, do ekonomskog razvoja i dok porodice ne počnu da ostaju u ovom regionu’, zaključio je Grenell.
Izvršni direktor DFC-a saopćio je da su u američkoj delegaciji u Beograd došli predstavnici šest američkih agencija te je poručio: ‘U našoj delegaciji ovde je kompletna ekonomska moć američke vlade.’ Boehler je dodao da ‘ekonomska normalizacija znači investicije i otvaranje radnih mesta, mogućnost da se razmišlja kakva bi budućnost mogla biti, umesto da budemo blokirani u prošlosti. Ovo nije situacija da jedna zemlja dobija, a druga gubi, već je u pitanju da svi imaju koristi i da ovo donosi novac ljudima’. Podsjetio je da je SAD jedna od najsnažnijih zemalja u svijetu ponajprije zbog snage svog privatnog sektora pa je zaključio da će i ‘ovaj region rasti i stvarati neverovatne mogućnosti, a pokretač toga biće privatni sektor’. Boehler je odgovorio i na medijske spekulacije da dolazak DFC-a u Beograd služi za jednokratnu upotrebu, za Trumpovu izbornu kampanju. ‘Mi smo nova organizacija od oktobra. Nismo stranački vezani i ja sam Kongresu odgovoran. Uživam podršku Donalda Trampa jer je ideja investiranja u razvoj jedna od američkih vrednosti. To nije vrednost republikanaca ili demokrata. Očekujemo apsolutni kontinuitet’, naglasio je Boehler i zaključio: ‘Pitanje lokalnih kancelarija predstavlja održivi korak ka investicijama. Mi smo ozbiljni i ovo je održiv pristup.’ Za šefa ureda DFC-a u Beogradu imenovan je Amerikanac srpskog porijekla John Jovanović, koji je neposredno prije dolaska u Srbiju dao otkaz na mjesto direktora u švicarskoj kompaniji Mercuria Energy Group.
Teško je reći hoće li i koliko narod u Srbiji i na Kosovu povjerovati u najavljeno slijevanje milijardi američkih dolara u njihove ekonomije, ali zasad se čini da su srpske vlasti raširenih ruku dočekale američku inicijativu da svoje odnose s Prištinom počnu raspetljavati u sferi ekonomskih odnosa, a da gutanje gorkih političkih pilula ostave za kasnija vremena i povoljnije domaće i međunarodne okolnosti. Slično reagiraju i aktualne kosovske vlasti, ali tamošnja opozicija predvođena liderom Samoopredjeljenja Albinom Kurtijem uvjerava javnost da su vašingtonski sporazumi i najavljene američke investicije štetne za Kosovo i da prije svega koriste Srbiji jer joj s jedne strane otvaraju vrata kosovske privrede i tržišta, a s druge omogućavaju poboljšanje odnosa i uspostavljanje partnerstva sa SAD-om, što urušava dosadašnji status Kosovo kao najvažnijeg američkog partnera na zapadnom Balkanu. Grenell je u Prištini na ovo tek usput odgovorio da su to ‘glupe kritike’.
I dok u kosovskoj javnosti još uvijek prevladavaju polemike o političkim posljedicama vašingtonskih sporazuma, dolazak Grenellovog ekonomskog tima u Beograd u srpskoj je javnosti u prvi plan gurnuo procjenjivanje vrijednosti i efekata najavljenih američkih investicija, ali i političkog značaja oživljavanja partnerskih odnosa sa SAD-om, dok se srpski politički gubici zasad guraju u stranu, a njihovo zbrajanje ostavlja za buduća vremena. Nakon razgovora s američkom delegacijom, predsjednik Vučić je poručio da je ‘za Srbiju veoma značajno što je danas potpisan sporazum sa američkom agencijom. Razumem koliko je veliki značaj ovo što danas radimo za budućnost Srbije. Čeka nas veliki i naporan rad i očekujem da ćemo u narednom periodu uraditi mnogo stvari koje će unaprediti život naših građana’. Usto je dodao: ‘Mislim da smo odškrinuli vrata starih prijateljstava sa SAD-om posle sporazuma u Vašingtonu. Ti razgovori nisu bili laki, ali će Srbija ispunjavati sve obaveze iz tog sporazuma.’
Na to da bi doista moglo biti tako ukazuju i informacije da je Privredna komora Srbije već za ovaj susret s američkim agencijama pripremila petnaestak projekata iz područja energetike, prerađivačke industrije, ekologije i malog poduzetništva koje im je ponudila za ulaganja i financijsku podršku. Ministarstvo građevinarstva je pak saopćilo da će s DFC-om i drugim američkim agencijama pokušati dogovoriti ulaganja u izgradnju autoceste i pruge Niš-Priština, autoceste Bujanovac-Gnjilane-Štrpce te brze ceste od Raške do Kosovske Mitrovice. Prva će na red doći izgradnja autoceste Niš-Priština jer je izgradnju prve dionice od Niša do Pločnika, duge 33 kilometra, Srbija već ugovorila s Europskom investicijskom bankom, koja je donirala deset milijuna eura za izradu projektne dokumentacije i odobrila kredit od sto milijuna eura za njezinu izgradnju. EU je iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan Srbiji donirala i nešto preko 40 milijuna eura za izgradnju te dionice. Dodatnih 85 milijuna eura kredita odobrit će EBRD, a Srbija će iz proračuna izdvojiti preostali iznos koji je potreban za završetak ove dionice autoceste, čija je vrijednost procijenjena na 255 milijuna eura. DFC-u će biti ponuđeno da sudjeluje u financiranju izgradnje druge dionice do granice s Kosovom, duge 44 kilometra i vrijedne oko 570 milijuna eura.
Grenell je pak u Beogradu zahvalio Vučiću i srpskoj vladi što su pristali na izgradnju modernog integriranog graničnog prijelaza Merdare na granici s Kosovom, koju će financirati DFC. Izgradnja zajedničkog graničnog prijelaza na granici s državom koju Srbija ne priznaje prošla je tek uz Vučićevu opasku da se SAD i Srbija u mnogočemu razlikuju (‘američki prijatelji govore o dve zemlje – Srbiji i Kosovu – a mi ne, ali smo spremni da razgovaramo o ekonomskom napretku, kako brže i bolje da radimo’), ali i uz poruku da ‘to što se mi hvatamo za gušu, metaforično govoreći, o određenim pitanjima, radićemo to i dalje, ali ćemo da čuvamo prijateljstvo između Srbije i Amerike, da ulažemo u prijateljstvo između nas, da čuvamo mir i stabilnost u regionu’.
Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
