Ovoga je tjedna Inicijativa za radnički Zakon o radu (ZOR) u Saboru predstavila svoje prijedloge i dopune vezane uz nacrt novog Zakona o radu. Radi se o inicijativi koja je prvi put predstavljena krajem prošle godine na Markovom trgu, a predvodi je dvanaest sindikata koji nisu dio sindikalnih središnjica: Novi sindikat, Nezavisni sindikat radnika Hrvatske, Jadranski sindikat, Nezavisni sindikat zaposlenika luke Rijeka, Regionalni industrijski sindikat, Samostalni sindikat zaposlenika studentskih centara Hrvatske, Sindikat administrativno-tehničkog osoblja u školama i učeničkim domovima, Sindikat kabinskog osoblja zrakoplova, Sindikat Preporod, Sindikat prometnika vlakova Hrvatske, Sindikat Tehnos i Sindikat vatrogasaca Rijeka. Inicijativi su se priključile i Platforma za radne uvjete u kulturi Za K.R.U.H., Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Marksistička organizacija Crveni, Mladi socijalisti Hrvatske, Radnička fronta i Socijalistička radnička partija Hrvatske.
Na okruglom stolu u Saboru razgovaralo se o nekima od 46 prijedloga izmjena i dopuna nacrta novog ZOR-a, koje je inicijativa već objavila na web-stranici radnickizor.hr. Katarina Peović iz Radničke fronte na početku je podsjetila na netransparentnost procesa donošenja novog ZOR-a, ali i na to da nijedan ZOR otkad je Hrvatske nije mijenjan u korist radnika i radnica. O tome kako se svaki ZOR kroji na štetu radnika već smo pisali u Novostima, u tematu posvećenom novom ZOR-u.
Mario Iveković iz Novog sindikata fokusirao se na problem zaštite sindikalnih povjerenika, čiju poziciju novi ZOR dodatno slabi. Spomenuo je i pitanje adekvatnih naknada u slučaju kada radnik koji je sindikalni povjerenik dobije nezakonit otkaz, a kao slikovit primjer naveo je da se Novi sindikat još uvijek mora baktati s oko dvjesto tisuća kuna troškova sudskih naknada zbog procesa pokrenutih protiv poslodavaca za nezakonite otkaze sindikalnim povjerenicima.
Marina Palčić iz Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske skrenula je pažnju na zakonsku definiciju osnovne plaće. Naime, u nacrtu novog ZOR-a problematično je uvođenje varijabilnog dijela osnovne plaće. Postoje, dakako, instituti stimulacije i nagrađivanja, ali to je druga stvar. Osnovna plaća trebala bi biti fiksna, u nju se ne bi smjeli računati dodaci, pa je prijedlog inicijative da bruto iznos osnovne plaće ne smije biti manji od zakonom propisane minimalne plaće. Palčić je upozorila i na to da se mjesto rada u praksi zloupotrebljava, jer se u ugovorima o radu često navodi čitava Hrvatska (ako poslodavac posluje na više lokacija u različitim gradovima), pa se radnike zna ucjenjivati premještajem u drugi grad. O tome je za Novosti nedavno govorio i Nikola Sraka iz Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti, kroz primjere zaštitara koji su odustajali od sindikalnog organiziranja zato što su ih poslodavci počeli šikanirati i premještati na prvi spomen sindikata.
Tomislav Kiš iz Novog sindikata u Saboru se osvrnuo na poteškoće kolektivnog pregovaranja i zakonski ograničeno pravo na štrajk, ustvrdivši kako zbog toga sindikati u nijednom trenutku zapravo nisu ravnopravni partneri u socijalnom dijalogu. Iz Inicijative za radnički ZOR upozorili su i da poslodavci trenutno ne snose odgovornost kada radnicima ne omoguće da koriste godišnji odmor ili kada im ne isplate naknadu koju bi trebali isplatiti u slučaju neiskorištenog godišnjeg. Njihov je prijedlog stoga da se u nacrt ZOR-a unese da radnici ostvaruju pravo na dvostruko veći iznos naknade ako im poslodavac ne omogući da iskoriste godišnji odmor – to bi udaranje po džepu dio poslodavaca svakako natjeralo da ispoštuju radničko pravo na godišnji.
Govorilo se i o pravu na nedostupnost, kao i manipulacijama fleksibilnim radnim vremenom. Fleksibilnost je u europskim direktivama predviđena kao mogućnost koju inicira radnik, primjerice roditelj s manjom djecom, kako bi svoj radni raspored mogao prilagoditi trenutnim životnim potrebama. U novom se nacrtu ZOR-a predlaže da fleksibilnost bude karta na koju može igrati samo poslodavac, a da pritom nije predviđena ni prekršajna ni upravna mjera, ni mogućnost inspekcijskog nadzora u slučaju "fleksibiliziranja" na štetu radnika.
"Neke odredbe ZOR-a toliko su uopćene da ih poslodavac lako može koristiti na štetu radnika. Uzmimo institut radnog vremena kao primjer – smjenske radnike zakon ne predviđa i ne vidi. Imamo problem preraspodjele radnog vremena kod poslova koji nisu ni sezonski ni privremeni, kod radnika koji u kontinuitetu tako rade. Problem je i fond sati plaćene pripravnosti. Neki ljudi mjesečno imaju stotine sati pripravnosti, taj fond sati treba biti zakonom ograničen", kazao je Mario Grbešić iz Sindikata prometnika vlakova Hrvatske. Spomenuo je i probleme oko zaštite na radu, na koju većina poslodavaca u nas gleda kao na trošak pa im je zadnja na to-do listi, što radnici i radnice plaćaju svojim zdravljem. Upravo je zato prijedlog inicijative da nepoštivanje zaštite na radu bude uvedeno u ZOR kao jedan od mogućih razloga za pokretanje štrajka (u te razloge trenutno spadaju samo neisplata plaće i kolektivni spor, a i to u praksi šteka).
Među ostalim prijedlozima inicijative, Peović je navela skraćivanje ugovora na određeno s tri na najviše jednu godinu trajanja, zaštitu agencijskih radnika tako da ukupno trajanje svih ugovora o ustupanju radnika između agencije i korisnika također ne smije trajati duže od jedne godine, skraćivanje radnog tjedna s 40 na 35 sati, skraćivanje prekovremenog radnog vremena, sprečavanje zlouporabe rada platformskih radnika i pooštravanje kazni za kršenje ZOR-a.
Pred kraj rasprave kolega Igor Lasić upitao je zašto se Inicijativi za radnički ZOR nisu priključile reprezentativne sindikalne središnjice. Mario Iveković je odgovorio kako je samo pitanje sindikalne reprezentativnosti u Hrvatskoj problematično.
- Jedini kriterij reprezentativnosti je broj članova, a to je problem. Broj članova ne govori sam po sebi ništa o tome kako netko sindikalno zastupa i radi. Reprezentativne središnjice imaju problem sa širim uključivanjem radnika. Treba zastupati sve radnike, ne samo članove sindikata. Treba nam više terenskog rada. Trenutni pregovori oko ZOR-a, koje s Vladom vode središnjice, trebaju završiti ili dogovorom ili industrijskom akcijom. Ako opet bude kako Vlada hoće, onda to nije dogovor. A ako nema dogovora, onda bi trebala biti industrijska akcija. Ako će od akcije na kraju svega opet biti samo koncert, ne treba, hvala. Bio sam na dosta takvih koncerata u životu - zaključio je Iveković.
