Potres koji je Zagrepčane u nedjeljno jutro izbacio iz kreveta dodatno je razvukao živce građana koje su već ozbiljno načele pandemija koronavirusa, samoizolacija, karantena i okolnosti u kojima pokušavaju preživjeti. U kolektivnoj memoriji ostat će nezaboravne slike centra Zagreba zatrpanog građevinskim materijalom, praznih ulica i sablasne atmosfere. Panika koja je istjerala ljude iz kuća svoje će rezultate možda pokazati nakon nekog vremena, kada će se znati koliko je potres pridonio širenju koronavirusa. Međutim, socijalni kontakt u takvima trenucima nitko nije mogao spriječiti. Orvelovske scene ljudi s maskama na licima, koji se smrzavaju na Zrinjevcu pored svojih automobila parkiranih usred parka, ne znajući mogu li se vratiti kući ni gdje će spavati, nešto je na što Zagreb i Hrvatska u trenutku kada zemljom hara pandemija nisu bili spremni. O tome zašto nisu bili spremni, najbolje znaju u Uredu za upravljanje u hitnim situacijama, kojem je na čelu jedan od najbližih suradnika gradonačelnika Milana Bandića, Pavle Kalinić, koji je godinama predmet sprdnje zbog traženja da se Zagreb bolje opremi u slučajevima katastrofa. Kalinić je stalno upozoravao da je ovakav scenarij jednog dana izvjestan, ali reakcije nije bilo. Sada, kada se potres dogodio, nitko u njegovom uredu ne spava, jer je u gradu i okolici primljeno 12 hiljada prijava šteta na stambenim jedinicama i svi očekuju da im se statičari istog trenutka pojave na vratima. S Kalinićem smo razgovarali u utorak kasno navečer, kada je s najbližim suradnicima uhvatio malo odmora.

Pozivam ljude da pomognu jedni drugima, a naši stručnjaci će im u najbržem mogućem roku doći na vrata. Svi smo na nogama i radimo bez prestanka – rekao nam je Pavle Kalinić

- Shvaćam da je svakom čovjeku njegov problem najvažniji i njegova šteta najveća, ali da bismo se odmah pojavili na 12 tisuća mjesta, nama bi trebale 24 tisuće ljudi. Pozivam ljude da pomognu jedni drugima, a naši stručnjaci će im u najbržem mogućem roku doći na vrata. Svi smo na nogama i radimo bez prestanka - rekao nam je Kalinić.

S druge strane, vašem reporteru se obratila građanka koja živi u centru sa svojom bolesnom kćerkom i koja nas je zamolila da joj ne otkrivamo identitet. Njeno nestrpljenje je razumljivo:

- Što da vam kažem? Na krevet moje kćeri, par centimetara od nje, pala je gomila šute i velikih komada sa stropa. Da je pala na drugu stranu kreveta, vjerojatno ne bi preživjela. Tako smo se probudili u nedjelju… Iako smo u samom centru, pored Cvjetnog trga, nitko nas nije kontaktirao, a nikome u našoj zgradi ne trebaju statičari da bi nam rekli da nije za stanovanje. Sada smo privremeno kod prijateljice i tražimo stan, jer smo bili podstanari. Baš sam maloprije razgovarala s agencijom koja traži jednu stanarinu kao nagradu što nam je pomogla, a gazda traži dvije stanarine unaprijed, ukupnoj je to 1500 eura. Toliko o solidarnosti - kaže nam ona.

Oči ove građanke i stotina drugih sada su uprte u Kalinićev ured. Mnogi se žale da je teško dobiti bilo koga na telefon, a posebno prigovaraju građani u naseljima oko Zagreba, ispod kojih je bio epicentar. Nakon potresa, prioritet je bio osigurati smještaj za ljude čiji stanovi i kuće nisu više sigurni za stanovanje i procjene štete, kako bi se moglo planirati koliko će sanacija koštati i koliko će trajati. Razgovarali smo s Kristinom Martinović, jednom od Kalinićevih najbližih suradnica iz ureda u kojem radi 15-ak radnika, koja kaže da je to ogroman posao.

- U zadnja tri dana Ured za upravljanje u hitnim situacijama napravo je nemoguće, odnosno radimo ono što se inače planira i izvodi godinu dana. Otvorene su sve linije komunikacija, mailovi, telefoni, Facebook, napravljena je odmah i aplikacija za građane za brzu procjenu oštećenja i ona za stručnjake koji procjenjuju štete. Naravno da nam je prioritet da se svim ljudima da odgovor na pitanje mogu li nazad u domove, ali od 12 tisuća prijava do sada smo odradili dvije tisuće, a to je u ovom vremenu i okolnostima jako puno - objašnjava Martinović.

Grad je organizirao prehranu na više mjesta za one koji su završili na ulici. Prvo se procjenjivala šteta u bolnicama i staračkim domovima, neke su bolnice evakuirane, a u nekima su bolesnici uskoro vraćeni nazad. Dijele se i cerade za privremeno pokrivanje krovova po centru, koje su uništili brojni srušeni dimnjaci.

Kalinićevu ekipu posebno su oduševili sami Zagrepčani, koji su se stavili na raspolaganje svom gradu i ljudima u njemu.

- Imamo masu volontera, ljudi stalno dolazi i traže da im damo da rade bilo što, samo žele pomoći. Neopisiv je osjećaj raditi s ljudima koji u ovakvim uvjetima imaju takve porive i energiju… Odmah nakon potresa javilo nam se više od 200 građevinara, geotehničara, geomehaničara, dolaze nam svi, od dekana i doktora znanosti do radnika. Od njih smo napravili timove koji sada obilaze grad i okolicu i procjenjuju štetu. Svi rade volonterski, samo s ciljem da pomognu drugome i da se spase životi i imovina. S nama su vatrogasci, Crveni križ, Civilna zaštita, svi daju maksimum i ne staju. Žao mi je svakoga tko u svom domu ili izvan njega čeka da mu netko dođe na vrata, ali uskoro će svi doći na red. Posebno želim istaknuti profesora Građevinskog fakulteta Josipa Atalića, koji doslovno spava u našem uredu oko dva sata i onda radi bez prestanka. Tu je i naš profesor Dražen Aničić, stručnjak za potresno inženjerstvo i član Akademije tehničkih znanosti. On je stručnjak svjetskog glasa u procjeni šteta, ima 80 godina i radio je brzu procjenu oštećenja na svim potresima u Europi u posljednjih 50 godina. Taj čovjek dolazi svaki dan, zaduži jedan od najtežih terena, uzme kolegu inženjera pod ruku i ide raditi. Tu dobrotu, to znanje i rad ne možete platiti novcem. Tako se voli i brani naš grad - govore nam iz Ureda.

I na crkvi i na našoj zgradi u Bogovićevoj ulici i na zgradi u Ilici 7 štete su velike. U crkvi su oštećene freske, dva svoda, dobar dio drvenog inventara kao što su pjevnice, dio stasidije i još mnogo toga – govori arhijerejski namjesnik zagrebački Duško Spasojević

Međutim, sve se to odvija u vrijeme pandemije. Studenti, koji su iseljeni s Cvjetnog u drugi studentski dom, kako bi u njihove sobe mogli biti smješteni građani koje je potres ostavio bez stanova i kuća, svjedoče o kaosu koji je pratio tu odluku. Stvorila se velika gužva i studenti koji su spašavali svoje stvari tvrde da je ta situacija bila potencijalno leglo zaraze, jer se na malom prostoru naguravalo 500 ljudi. Postavlja se pitanje zašto se nitko od hotelijera nije sjetio pustiti ljude u sobe koje ionako zjape prazne. Isto tako, na veliko odobravanje je naišla i akcija BBB-a, koji su pomagali evakuaciju majki i beba iz rodilišta u Petrovoj, iako bi u normalnim okolnostima veliku skupinu mladića koja bi pokucala na vrata rodilišta rastjerala policija.

Za probleme studenata Pavle Kalinić nema baš prevelikog razumijevanja.

- Studentima bih preporučio da se stave na raspolaganje Civilnoj zaštiti. Tako su me zvali da je pao veliki snijeg jedne godine i da se ne mogu kretati. I tada sam im rekao da uzmu lopate i očiste snijeg. Razumijem da im nije lako, ali vjerujte mi, onima koji su morali bez ičega istrčati van puno je teže - kaže pročelnik.

Kao i svi drugi objekti u centru, sjedišta srpskih institucija pretrpjela su znatna oštećenja. Srpsko narodno vijeće posjetili su statičari, o čemu nas izvještava predsjednik SNV-a Boris Milošević.

- Štete smo prijavili nadležnim tijelima, Uredu za upravljanje hitnim situacijama, a pokriveni smo i osiguranjem. Statičari koji su pregledali zgradu, pregledali su brojna oštećenja, ali su utvrdili da ona nisu takva da bi ugrozila njenu stabilnost, tako da smo nastavili raditi u ograničenim uvjetima, zbog pandemije. Na puno mjesta popucali su nam zidovi, bilo je ormara koji su popadali, bilo je pucanja pločica, ali oštećenja će se sanirati u narednim danima, kada se utvrdi kako će se šteta pokriti - govori Milošević.

Zgrada Srpskog privrednog društva Privrednik u Preradovićevoj izvana se čini netaknutom. Unutra je drugačije, svjedoči predsjednik Nikola Lunić.

- Unutrašnja oštećenja su velika, popucali su stropovi i zidovi, nosivi zid je oštećen, vide se rupe između stropa i zida. Štete su prijavljene i sada čekamo stručnjake da ih procijene, ali Privrednik je pretrpio puno potresa i sigurno ćemo nastaviti s radom - optimističan je on.

Najgore je prošla imovina u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve. Za Novosti govori arhijerejski namjesnik zagrebački Duško Spasojević.

- I na crkvi i na našoj zgradi u Bogovićevoj ulici u kojoj je nekada bila naša gimnazija i na zgradi u Ilici broj 7 štete su jako velike. Čekamo statičare da procijene štete i sigurnost objekata. U crkvi su oštećene freske, dva svoda, dobar dio drvenog inventara kao što su pjevnice, dio stasidije i još mnogo toga. U našoj zgradi do crkve oštećena je svaka soba i kancelarija, pukotine su svugdje, krov je skoro u potpunosti uništen, pao je i dio fasade. Čekamo stručnjake da nam kažu što da napravimo i u kolikoj je mjeri oštećen drugi kat te zgrade, koji je zbog urušavanja krova i dimnjaka najviše stradao. Slično je i u Bogovićevoj, gdje su također u brojnim prostorijama popucali zidovi - nabraja štetu Spasojević.

Stradala je i redakcija Novosti, u kojoj su također popucali zidovi i otpala žbuka sa stropova, ali nastavljamo s radom. Štoviše, unatoč pandemiji i potresu, računajte na nas kao da smo u punom sastavu!

Inače, centar Zagreba u rekordnom su roku, još tokom nedjelje, raščistili vrijedni pripadnici Civilne zaštite i Hrvatske vojske. Više od 500 zgrada je lakše ili teže oštećeno. Grad Zagreb ima oko 150 ekspertnih timova koji bi preostale prijave trebali obraditi u roku od maksimalno tjedan dana. Ostat će zabilježeno da su normalni ljudi diljem regije na potres reagirali normalno. Grafiti podrške sestrama i braći u Zagrebu crtani su po Beogradu, gdje se ranjenom centru Zagreba i pljeskalo s balkona, a poruke podrške poslali su i Sarajevo i Banja Luka. Pomoć skupljaju i šalju brojni anonimni građani, nogometni reprezentativci i grupa žena porijeklom iz Zagreba, koja je u Amsterdamu prikupila milion kuna za pomoć rodnom gradu. Živjet će ovaj narod, izgleda.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.