Udruga Žene u crnom u srijedu, 18. novembra, na Trgu Republike u Beogradu, organiziraju mirovnu akciju u crnini i šutnji "Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru".
"Žao nam je što zbog epidemioloških mera ove godine nećemo prisustvovati komemoraciji u Vukovaru. I ovom prilikom izražavamo saosećanje i solidarnost sa porodicama žrtava, građankama i građanima Vukovara", poručile su iz ove beogradske udruge.
Žene u crnom podsjetile su kako je “pakao Vukovara” počeo 25. kolovoza 1991. godine napadom JNA iz zraka i sa zemlje. Dodale su i kako je 19. rujna veliki broj građana Beograda bacao cvijeće pred tenkove koji su išli na rušilački pohod na Vukovar što se prešućuje i poriče.
"Vukovar je 1991. bio punih 87 dana pod opsadom JNA i paravojnih srpskih formacija. Tokom opsade Vukovara počinjen je ratni zločin urbicida i kulturocida – uništeno je istorijsko jezgro grada; Vukovar je postao simbol varvarskog uništavanja gradova u ratu... Ubijeno je više od 1.000 civila, ranjeno je više od 25.000 ljudi, dok je više hiljada bolesnih i ranjenih zarobljenika i zarobljenica prošlo kroz logore u Srbiji. Za zločine urbicida, za osnivanje logora, ubijanje i mučenje hrvatskih zarobljenika/ca u Srbiji još uvek niko nije odgovarao, što ukazuje na kontinuitet nekažnjivosti", poručile su Žene u crnom.
Dodale su kako su se i ove godine obratile nadležnim institucijama u općinama Zrenjanin i Žitište na kojima su se nalazili logori za zahtjevom da se na mjestima stradanja i mučenja u Stajićevom i Begejcima postave spomen-ploče.
To bi bio doprinos, smatraju Žene u crnom, procesu obnove povjerenja i pomirenja, kao i uvažavanje dostojanstva žrtava tih logora i njihovih porodica.
"Naši zahtevi nisu uslišeni, što ukazuje na nedostatak političke volje i moralne odgovornosti u odnosu na zločine počinjene u naše ime", poručile su.
Također su utvrdile kako su povodom 29 godišnjice zločina u Vukovaru država Srbija i njene institucije dužne utvrditi odgovornost vrha JNA za oružani napad na Hrvatsku i pokrenuti sudske postupke za zločin urbicida. Smatraju da Srbija treba utvrditi punu istinu o nestalima otvaranjem arhiva Vojske Srbije i otkrivanjem grobnice hrvatskih žrtava u Srbiji. Žene u crnom traže i da se pokrenu sudski postupci za osnivanje logora i za ubijanje i mučenje hrvatskih civila i vojnika u logorima u Stajićevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Aleksincu, Nišu i Beogradu. Isto tako žele i da se pokrene zakonska zabrana glorifikacije i rehabilitacije osuđenih za ratne zločine počinjene u Vukovaru i svim drugim mjestima.
"Ukoliko se država Srbija ne suoči sa teretom zločina u prošlosti, građanke i građani Srbije će i dalje biti taoci politike koja je nekada dovela do rata, a sada nastavlja da opravdava rat i ratne zločine. Istina o zločinima počinjenih u ratovima devedesetih godina prošlog veka ne sme da bude sahranjena zajedno sa žrtvama, a njihovi inspiratori, organizatori i izvršioci ne smeju da izbegnu moralnu, političku i krivičnu odgovornost. To je preduslov pravednog mira i regionalne stabilnosti", poručile su Žene u crnom.
