Novosti

Politika

Zapele Bidenove reforme

Demokrati izgledno neće biti u stanju provesti obećavane socijalne i političke reforme, i to zbog otpora vlastite stranačke desnice. Posljedice bi za SAD mogle biti dramatične

Large internacionala  vukobratovi%c4%87

Predsjednik sve više gubi popularnost (foto Kevin Lamarque/Reuters)

Većina američkih političkih komentatora se slaže i to bez obzira na političke preferencije: predsjednik Joe Biden je u ozbiljnom problemu. Osamdesetogodišnji veteran uvjerljivo je na izborima 2020. pobijedio kontroverznog Donalda Trumpa i u prvim mjesecima mandata uživao veliku popularnost među biračima uplašenima Trumpovim potezima i zapaljivom retorikom. Strah od Trumpa ujedno je demokratima omogućio da osvoje većinu u oba doma parlamenta. Naizgled ništa nije stajalo na putu provedbe dugo obećavanih socijalnih i političkih reformi koje su trebale promijeniti zemlju nabolje. No nakon svega četvrtine mandata, Bidenova popularnost je u slobodnom padu, a udio onih koji ga ne podržavaju prelazi udio podržavatelja. Jedan od razloga za takvu situaciju nesposobnost je demokrata da provedu svoja predizborna obećanja. Prva velika reforma koja je propala bila je ona vezana uz zakon nazvan "Build Back Better". Bilo je predviđeno znatno proširenje socijalnih prava Amerikanaca, koja inače zaostaju za uobičajenom razinom socijalne zaštite u Evropi. Radi se o stvarima poput porodiljnog dopusta, prava na dječji vrtić i osnovne zdravstvene zaštite. Zakonom je planirano i financiranje tranzicije prema ugljično-neutralnim tehnologijama. Svi ovi planovi su zapravo elementi ambicioznijeg projekta nazvanog Green New Deal, kojeg je predlagalo lijevo krilo demokrata. Bidenov plan znatno je manje ambiciozan i trebao je bili neka vrsta kompromisnog prijedloga između ljevice i desnice vladajuće stranke, pa je prema kritikama stranačke ljevice u nekim elementima ublažavan do razine neprepoznatljivosti.

Unatoč tome, prijedlog po svemu sudeći neće moći proći glasanje u parlamentu. Blokiralo ga je dvoje demokrata koji pripadaju stranačkoj desnici, Joe Manchin i Kyrsten Sinema koji sjede u Senatu, gornjem domu parlamenta u kojem demokrati imaju većinu od samo jednog glasa. To znači da će demokrati morati izaći na ovogodišnje parlamentarne izbore – koji se u SAD-u održavaju svake dvije godine - bez da su praktički išta napravili za socijalni položaj svojih birača. To bi moglo imati katastrofalne posljedice za izbornu izlaznost i rezultate demokrata. No za demokrate je još opasnija činjenica da nisu i vjerojatno neće uspjeti izglasati ni drugi zakon, vezan uz reformu političkog sustava. Naime, još od Trumpovog poraza 2020. republikanci na razini saveznih država nastoje ograničiti dostupnost biračkog prava. Za razliku od mnogih drugih zemalja, u SAD-u birači nemaju nužno pravo na slobodni dan na poslu da bi glasali, a biračka mjesta su izrazito neravnomjerno raspoređena i neka sasvim nedostupna biračima bez osobnog automobila. Sve ovo, zajedno s neujednačenom praksom registracije za glasanje i izdavanja osobnih dokumenata te drugim stvarima osobito pogađa siromašno i crnačko stanovništvo, koje je na proteklim izborima u velikoj mjeri koristilo dopisno i takozvano rano glasanje, što mnogima više neće biti moguće.

Ništa od ovog nije novo. Sve do 1965. mnoge države na jugu zemlje koristile su mehanizme otežavanja glasanja da bi održavale sistem rasne segregacije i bjelačke vladavine. To je prekinuto tek intervencijom savezne vlade 1965. i to nakon godina crnačkih marševa i protesta često sprječavanih u krvi. Kada je Biden nedavno obećao izbornu reformu na datum kojim se obilježava rođenje Martina Luthera Kinga, jedne od ključnih figura borbe za crnačka prava, otvoreno je aludirao na to da ovim zakonom planira napraviti isto ono što je 1965. napravio i njegov prethodnik Lyndon Johnson. S njegovim planovima su se, međutim, pojavili isti problemi kao i ranije sa socijalnim paketom. Dvoje istih članova Senata iz njegove stranke - Manchin i Sinema - izrazili su rezerve čak i oko najbanalnijih promjena, kao što je ukidanje "filibustera", odnosno svojevrsnog veta u Senatu. Ako - na leđima ovih neuspjeha i promijenjenih pravila na razini saveznih država – republikanci na izborima 2024. osvoje i oba doma parlamenta i predsjedničku poziciju, bilo kakva socijalna ili politička reforma mogla bi dugoročno postati nemogućom.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više