Novosti

Društvo

Za kojeg ministra zdravlje?

Sve više građana i strukovnih udruga ukazuje na loše upravljanje u zdravstvu. U Inicijativi mladih liječnika smatraju da je sustav zastario, a u Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata da na spomen zdravstva vlada veliko nepovjerenje građana i pacijenata

Large dragan

Ilustracija: Ivica Družak/Finalizacija

Čak 4.695 osoba potpisalo je peticiju kojom Hrvatsko novinarsko društvo (HND) zahtijeva da nezavisno povjerenstvo provede nove izvide i utvrdi postoje li propusti u radu liječnika i njihovih nadređenih u slučaju smrti novinara Vladimira Matijanića koji je, prema nalazima obdukcije, preminuo 5. kolovoza od akutne upale srca i pluća kao komplikacija koje su uslijedile zbog Covida-19. Peticija će biti odaslana premijeru Andreju Plenkoviću, od kojeg se očekuje dodatna reakcija i veća odgovornost u ovom slučaju. Nadalje, zahtijeva se smjena ministra zdravstva Vilija Beroša zbog toga što ministarstvo koje vodi nije nabavilo lijek Paxlovid za oboljele od Covida-19, zbog čega ga Matijanić i ostali pacijenti u bolnicama nisu mogli dobiti. Drugim riječima, kako je primijetila jedna od potpisnica peticije, sustav nije bio u stanju prepoznati važnost na tržištu dostupnih lijekova i njima opskrbiti zdravstvene centre diljem države.

Potpisnici peticije uglavnom su suglasni u sljedećem: svjedočimo posvemašnjem raspadu zdravstvenog sustava, neodgovornosti i šlamperaju, s presicom kao vrhuncem cinizma – 24. kolovoza šesteročlano povjerenstvo Ministarstva zdravstva u svom je zaključku odbacilo odgovornost struke za smrt novinara, insinuirajući da je on sam kriv za fatalni ishod. "Svi u tom sustavu štite jedni druge na račun pacijenata, koji postaju žrtve ovakvog sustava", piše u jednom komentaru. "Ne generaliziramo zdravstveni sustav, vrijedne liječnice i liječnike. Mi govorimo o Berošu i sustavu koji se skriva iza njega", rekao je pak nakon zaključka povjerenstva Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a.

Imena i titule članova povjerenstva do posljednjeg su trenutka bili skriveni od javnosti, što je još jedan od pokazatelja da je Ministarstvo zdravstva postalo samo sebi svrha. Nalaze zdravstvene inspekcije predstavila je Mirjana Tadić, inače voditeljica Službe zdravstvene inspekcije Ministarstva zdravstva, što nameće pitanje tko su zaposlenici na visokim funkcijama u tom ministarstvu, štiteći svako postupanje kao nesporno. Među Beroševim najbližim suradnicima je glavni tajnik ministarstva Vedran Kranjčević, koji se u travnju 2020. kao član Kriznog stožera, tijela koje je donijelo brojne kontradiktorne odluke, pohvalio iskustvom u upravljanju krizama. Njega je Vlada, valjda zbog tih i takvih zasluga, lanjskog travnja imenovala članom Upravnog vijeća Lječilišta Topusko. Nakon nedavne smjene HDZ-ovog državnog tajnika u tom ministarstvu Željka Plazonića, na njegovo je mjesto imenovana Marija Bubaš, dotadašnja pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka. Bubaš se proslavila javnim istupima u jeku koronamjera, pa se tako u siječnju ove godine prilično zamjerila Koordinaciji hrvatske obiteljske medicine (KoHOM). Svojedobno je izjavila da u Hrvatskoj ne postoji cijepljenje preko veze, mada su takvi slučajevi već bili javno evidentirani, a u siječnju je u emisiji Otvoreno kazala da od trenutka hospitalizacije oboljele osobe od Covida-19 do smrtnog ishoda prođe u prosjeku 12,9 dana, što znači da su kod kuće bili neadekvatno skrbljeni, čime je implicirala odgovornost obiteljskih liječnika. Medijska vidljivost koju je uživala za vrijeme pandemije nije joj naštetila, štoviše, ljetos ju je Nadzorni odbor Imunološkog zavoda d.d. imenovao direktoricom na mandat od pet godina.

Tomislav Dulibić, pravnik po struci, također je državni tajnik u dotičnom ministarstvu. Lani se spominjao usred afere oko Dijane Zadravec, bivše predstojnice Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC Sestre milosrdnice, koja ga je javno prozvala da je, navodno, dio skupine koja zataškava nečasne radnje u toj ustanovi i da je suvlasnik u privatnim klinikama, pa je Dulibić najavio da će je tužiti za klevetu. Bivša pomoćnica ministra zdravstva Vera Katalinić-Janković, jedna od bivših članica Nacionalnog stožera civilne zaštite, imenovana je, valjda također za nagradu, Beroševom posebnom savjetnicom za javnozdravstvenu zaštitu i jedina je od četvero posebnih savjetnika koja prima naknadu, i to u bruto iznosu od 11.636 kuna.

Na zatvorenost kao lošu osobinu Ministarstva zdravstva otprije je upozoravala Dagmar Radin, profesorica i istraživačica javnih zdravstvenih politika na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, kazavši da je to, uz Ministarstvo obrane, drugi najzatvoreniji resor. Radin je Novostima pojasnila da se to odnosi na dijeljenje informacija prema javnosti o njihovom radu, odnosno o podacima koje posjeduju vezano uz procese i ishode sustava koji vode.

- Zakon o zdravstvenoj zaštiti regulira nadležnosti institucija. Ali kad govorim o otvorenosti, ne mislim na taj pravno formaliziran sustav upravljanja, već na otvorenost i transparentnost rada ministarstva u svojem djelokrugu, o procesima i odlukama za koje često nije jasno kako su donesene - ističe Dagmar Radin.

Što se tiče ministra Beroša, on odavno ne uživa podršku više strukovnih udruga, naprotiv, stigao se zamjeriti mnogima od njih. Nedavno je KoHOM napustio radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti Ministarstva zdravstva, jer se oštro protive zakonskom prijedlogu koji predviđa da obiteljski doktori trebaju raditi i u hitnoj službi i na hitnim bolničkim prijemima. Beroš je s obiteljskim liječnicima zapodjenuo svađu još u jeku kampanje cijepljenja: liječnici su tada bili nezadovoljni činjenicom da je na njih pao teret cijepljenja, uz već postojeće administrativne obaveze i nered na digitalnoj platformi za naručivanje na cijepljenje. U više navrata ministar se konfrontirao i s Hrvatskom udrugom bolničkih liječnika (HUBOL), odakle su ljetos obznanili da će Beroš "ostati upamćen kao ministar koji u dvije godine nije uspio iznjedriti ni službeni nacrt Zakona o radnopravnom statusu liječnika", čestitajući i njemu i premijeru na "izvozu" hrvatskih liječnika.

Ministar je 24. rujna mogao čuti prozivke i iz Inicijative mladih liječnika, koji su se prosvjedno okupili pred njegovim ministarstvom. Predstavnik inicijative Marin Smilović poručio je Berošu da je cijeli sustav zastario, a edukacija specijalizanata neadekvatna pa su prisiljeni na prekovremeni rad i "robovlasničke ugovore". Ništa bolji odnos ministar nije ostvario ni s Hrvatskom udrugom za promicanje prava pacijenata, odakle su mu, kako kažu, nudili konkretnu pomoć pružanjem ekspertize koja se temelji na iskustvu drugih europskih zemalja, no za to nije imao sluha. Predsjednica udruge i doktorandica na Medicinskom fakultetu Jasna Karačić kaže za Novosti da na spomen zdravstva vlada veliko nepovjerenje građana i pacijenata.

- Cjelokupna komunikacija u ovom slučaju kao i mnogim drugim je zakazala. Ministarstvo zdravstva ne odaje prijateljsku sliku javnosti, a ono što čini najveći problem, kao i u nekim drugim ministarstvima, političke su struje i poveznice koje diktiraju tijek i rješavanje problema koji su ponekad daleko od stručnosti. Ministarstvo zdravstva ne čini samo ministar, dapače, tamo su brojni mladi ljudi, stručnjaci, koji nisu na pozicijama, odnosno rade samo administrativne i pomoćne poslove i svoje znanje ne mogu pokazati, niti mogu doći do izražaja - ističe Karačić.

Posebno su zabrinuti, domeće, brojim pritužbama liječnika na sustav, koji u tim podnescima svjedoče da dotično ministarstvo ne može zaštititi ni njih ni pacijente.

- Mi dosta učimo upravo iz pritužbi pacijenata. Na temelju njih treba mijenjati ono što nije dobro u sustavu, a ne činiti iste pogreške. Pacijenti to vide, pamte i ne zaboravljaju, što ih čini frustriranima i bez pomisli na duge liste čekanja koje onemogućavaju adekvatnu skrb - dodaje Karačić.

Sumorna jesen čeka ministarstvo. A nama valja pričekati i izvide koje treba provesti Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, nastale nakon rezultata vještačenja splitskog Medicinskog fakulteta, koje je trebalo započeti još prije godinu dana, o okolnostima koje su u proljeće 2020. dovele do zaraze štićenika Doma za starije i nemoćne u Vukovarskoj ulici u Splitu, pri čemu je preminulo čak 18 ljudi. Iz Ministarstva za demografiju, mlade i socijalnu politiku i Ministarstva zdravstva u izvješću od 30. travnja 2020., pozivajući se na inspekcijski nalaz, odbacili su, očekivano, odgovornost u tom slučaju, jednako kao što je potonje ministarstvo – mada saga još nije završena – učinilo u slučaju novinara i građanina Vladimira Matijanića. Sve je dakle po pravilima, a virus ostaje jedini krivac za sve smrti.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više