Jugoslavija je bila značajan faktor u međunarodnim odnosima sve do početka njenog raspada. Tih godina njen unutrašnji razvoj sve više i više je zaostajao za svjetskim kretanjima kojima je Jugoslavija davala značajan doprinos i time je došla u raskorak sa svojom međunarodnom pozicijom i politikom. Zbigniew Brzezinski, savjetnik američkog predsjednika Jimmyja Cartera, izjavio je da je Jugoslavija pored SAD-a i SSSR-a jedina zemlja koja samostalno djeluje na međunarodnom planu. Početkom 1980-ih Institut za međunarodne odnose u Torontu u jednom svom istraživanju konstatirao je da su Amerika i SSSR, a zatim i Jugoslavija, najinicijativnije na međunarodnom planu, posebno u Ujedinjenim narodima. Pokret nesvrstanih i njegova snažna uloga u emancipaciji naroda i zemalja koje su dosta utjecale na promjene u svijetu bio je glavni instrument vanjske politike Jugoslavije, učinivši tako od male zemlje velikog igrača.
Poslije Titove smrti Jugoslavija je nastavila njegovu vanjsku politiku. Tito je nedostajao kao akter, ali njegovo nasljeđe je predstavljalo oslonac i inspiraciju u vanjskopolitičkom djelovanju. Nije slučajno da je upravo u tim vremenima, završetka Hladnog rata i burnih promjena koje su uslijedile, Jugoslavija 1989. po drugi put izabrana za predsjedavajućeg Pokreta nesvrstanosti i da je deveta konferencija tog pokreta održana u Beogradu usprkos ustavnoj krizi i svim poznatim događajima koji su već tada izbili na površinu i opterećivali međunarodni položaj Jugoslavije i njenu vanjsku politiku.
Titovo ime kao osnivača Pokreta nesvrstanosti i danas je prisutno u tom pokretu koji danas broji 123 zemlje i 17 stalnih promatrača. Istočnoevropske zemlje, koje su doživjele duboke unutrašnje promjene i redefinirale svoj položaj, pamte Tita kao državnika koji je Staljinu rekao ‘ne’ i dao veliki doprinos i poticaju i emancipaciji tih zemalja od sovjetske dominacije. Titovo ime i nakon svih promjena nose mnogi trgovi i ulice diljem svijeta.
Titovo djelo i pored nekih pogrešaka ima trajno i veliko povijesno značenje za narode bivše Jugoslavije. Koliko će tko od toga danas uzeti ili ostaviti, ovisi o političkoj konstelaciji i odgovornosti u svakoj od novonastalih država bivše Jugoslavije.
