Ususret predsjedničkim i parlamentarnim izborima te izborima za guvernere 27 saveznih država u Brazilu, koji su zakazani za 2. listopada, u najvećoj i najmnogoljudnijoj latinoameričkoj zemlji rastu tenzije. Za početak, 9. srpnja ubijen je Marcelo Arruda, blagajnik Radničke partije čiji lider i bivši predsjednik Brazila Luiz Inácio Lula da Silva u anketama trenutno uživa dvoznamenkasto vodstvo ispred aktualnog šefa države, autoritarnog i radikalnog desnog populista Jaira Bolsonara. Arrudu je pritom, i to na njegovoj rođendanskoj proslavi u gradu Foz de Iguaçu, ubio Bolsonarov simpatizer. Dva dana ranije Lulin je predizborni skup u Rio de Janeiru zasut izmetom, a slično se dogodilo i nekoliko tjedana prije u saveznoj državi Minas Gerais. Sam Lula nakon tih incidenata i Arrudinog ubojstva pozvao je na "dijalog, toleranciju i mir". Bolsonaro je pak ustvrdio da ne želi potporu nasilnika, no i tu je priliku iskoristio za napade na ljevicu zbog "neporecive povijesti nasilnih epizoda".
U stvarnosti je Bolsonaro taj koji ohrabruje nasilje protiv gejeva, žena, Afrobrazilaca i ljevičara. Na jednom skupu 2018. glumio je da puca iz automata i gomili poručio da želi "izrešetati" ljevičare. Koordinator think-thanka koji se na Sveučilištu Unirio u Rio de Janeiru bavi političkim nasiljem, Felipe Borba, smatra da će loši izborni izgledi Bolsonara tjerati da zauzme još ekstremnije stavove, kako bi mobilizirao svoju "tvrdu" bazu i zastrašio opozicijske aktiviste.
"Korištenje nasilja protiv protivnika dio je izborne strategije. On to radi kako bi odvratio pažnju sa stvarnih problema zemlje", rekao je Borba britanskom Guardianu. Dodao je da očekuje nekoliko napetih mjeseci izborne kampanje.
Bolsonaro je potom u ponedjeljak 18. srpnja okupio diplomatski zbor te stranim predstavnicima poručio da je sustav elektronskog glasanja "ranjiv". Taj sustav u Brazil je uveden 1996. i nikada nije izazivao sumnje. Bolsonaro je također žestoko napao Vrhovni izborni sud – instituciju koja nadzire izbore – i njegove službenike, što je vjerojatno također direktna posljedica Bolsonarovih loših izbornih rezultata. Istovremeno, svrha toga je vjerojatno i pripremanje javnosti na situaciju u kojoj bi autoritarni lider, po uzoru na pokušaj Donalda Trumpa, odbio priznati valjanost izbornih rezultata u izglednom slučaju izbornog poraza.
