Novosti

Politika

Udaranje na čuvare

Ministar zdravstva Vili Beroš je predstavnike liječnika obiteljske medicine, tzv. gate keepere – ulazne čuvare ukupnog sustava – optužio da se nisu dobro pripremili za korona-krizu, a oni su uzvratili kako je taj dio zdravstva već odavno zapušten, podcijenjen i preopterećen

E322tfhc8cm1jw3f64oaibcezvh

(foto Marko Todorov/PIXSELL)

Nije dugo trebalo nakon prvotne impresioniranosti našim zdravstvom u srazu s epidemijskom pošasti da u prvi plan opet izbiju brojne kritične mu točke: proteklog tjedna su se oko nedostataka u primarnoj zaštiti sukobili ministar zdravstva Vili Beroš i predstavnici liječnika obiteljske medicine. Beroš je potonje tzv. gate keepere – ulazne čuvare ukupnog sustava – optužio da se nisu dobro pripremili za korona-krizu, e da bi oni uzvratili kako je taj dio zdravstva već odavno zapušten, podcijenjen i preopterećen, sad naročito u iščekivanju jesenske uobičajene sezone virusa.

Ima ih oko 2200 u Hrvatskoj, a nedostaje ih već barem 200, s još toliko njih koji samo što nisu umirovljeni, i preko 600 onih koje to također čeka u dogledno vrijeme. S tim da se ovih tjedana bilježi intenzivnije njihovo umirovljavanje zbog toga što mnogi zaziru od susreta s idućim epidemijskim valom. Riječ je o ešalonu koji je primio najveći udar aktualne epidemije, i gdje su pojedini liječnici znali dnevno obraditi na stotine pacijenata, s mnogima u izolaciji. Treba reći i da primarnoj zaštiti, prvenstveno obiteljskoj medicini, definitivno nije pomogla dioba tog podsektora na javni i privatni segment, naprotiv. Sustav je gurnut u internu napetost do pucanja, dok obje strane podnose dodatne zajedničke probleme, pa ni mogućnost prelaska velike većine liječnika obiteljske medicine u privatnike ne privlači dovoljnu količinu mlađeg kadra primarnom zdravstvu.

Privatizacija je tu naime samo umnožila probleme s kojima će se vlada i Beroš, po svemu sudeći, suočavati u nadolazećim mjesecima još češće i teže, a jedan od njih je činjenica i da je primarna zaštita prepuštena samoreprodukciji, znamo li da već dugi niz godina specijalizacija obiteljske medicine u Hrvatskoj – ne postoji. A to je dosta jasan pokazatelj stanja zdravstva koje je inače baš u Zagrebu 1960. godine – prvo u svijetu - pokrenulo takvu specijalizaciju, tada doduše u sklopu socijalističke Jugoslavije, ali nakon čega je isti model prihvaćen diljem svijeta.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više