Na Kosovu su putem Facebook-stranice bliske tehničkom premijeru Albinu Kurtiju za 4. svibanj najavljeni prosvjedi za nove izbore i protiv preslagivanja parlamentarne većine. Najmlađa i tek dijelom priznata balkanska država istovremeno s pandemijom koronavirusa proživljava kompleksnu političku krizu u kojoj se, po pisanju medija, isprepliću interesi političara proizašlih iz Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) predvođene predsjednikom Hashimom Thaçijem s interesima administracije Donalda Trumpa. Nakon svega 51 dana postojanja, kosovska je skupština 25. ožujka izglasala nepovjerenje koalicijskoj Kurtijevoj vladi, koju su činili njegov Pokret Samoopredjeljenje, Demokratska liga Kosova (LDK) i Srpska lista; vlada je formirana u veljači nakon jesenskih izbora na kojima je antisistemsko lijevo-nacionalističko Samoopredjeljenje postalo najjača stranka. Kao povod poslužila je Kurtijeva smjena LDK-ovog ministra unutrašnjih poslova Agima Veliua. On je bez Kurtijevog pristanka podržao Thaçijev prijedlog o uvođenju izvanrednog stanja, čime bi tijekom pandemije Thaçi preuzeo izvršne ovlasti.

No u pozadini se radi o sukobu kosovskog premijera sa samim Thaçijem i s Richardom Grenellom, veleposlanikom SAD-a u Njemačkoj i privremenim šefom američkih obavještajnih službi, kojeg je Trump imenovao posebnim izaslanikom za pregovore Kosova i Srbije. Kurti je Grenella optužio da je on osobno koordinirao LDK-ovu inicijativu izglasavanja nepovjerenja vlastitoj vladi. Iznio je i mišljenje što stoji iza te operacije. ‘Grenellu se žuri da se potpiše dogovor sa Srbijom koji bi uključivao razmjenu teritorija’, rekao je 20. travnja Kurti. Referirao se na ideju sporazuma Beograda i Prištine zasnovanu na prekrajanju granica, koju su gurali Thaçi i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Činilo se da je taj plan propao zbog otpora europskih zemalja, međutim sada ga je, moguće, prihvatio Washington. Nakon što su izgledno propale Trumpove pompozne vanjskopolitičke inicijative – pokušaj mirovnog sporazuma sa Sjevernom Korejom te ‘dogovor stoljeća’ Izraela i Palestinaca – Grenell bi Trumpu trebao ‘organizirati trijumf: trajno rješenje u najsiromašnijoj zemlji na strateški važnom zapadnom Balkanu’, piše njemački Der Spiegel. Iako je Kurti dijelom popustio Grenellovom pritisku da ukine stopostotne takse na robu iz Srbije, koje je Priština uvela kao odgovor na beogradsku kampanju protiv primanja Kosova u međunarodne institucije, lider Samoopredjeljenja protivi se razmjeni teritorija. Ukratko, moguće je da je Kurti srušen zato što je time stao na put Trumpovoj želji da ubilježi vanjskopolitički uspjeh prije američkih predsjedničkih izbora.

Ukoliko je točna, ova je priča još jedan dokaz beskrupuloznosti Washingtona. U središtu Kurtijevog programa je borba protiv korupcije i kriminala, a njegova vlada jedina je ikada koju nisu vodili ratni kadrovi. Ljubljanski institut IFIMES za Thaçija kaže da je ‘simbol političko-kriminalne hobotnice’ koja uključuje brojne kadrove OVK-a, a zasnovana je na raširenom nepotizmu, kriminalu te zastrašivanju političkih protivnika i građana. Odlazak te generacije političara – koji su de facto zarobili kosovske institucije i društvo – u najvećem je interesu građana. Pritom se doimaju logičnim raširene teze da ti političari poslušnošću Washingtonu kupuju poštedu od kaznenog progona, jer su ucijenjeni time što se uz njih vežu navodi o ratnim zločinima. Ni Kurti nije bez mrlje: prošlog je tjedna otpustio savjetnika zbog izjava da su pripadnici OVK-a, uključujući visokorangirane, činili ratne zločine i da je moguće ubijeno tisuću srpskih civila. Međutim, ako je istinita hipoteza o dogovoru Grenella i Thaçija, to znači da je američka diplomacija nauštrb pravde i građana Kosova sklopila pakt s kriminalnom političkom klasom. Taj bi pakt toj klasi trebao garantirati ostanak na slobodi, vlast i daljnje mutno bogaćenje, a Trumpu razlog za hvalisanje balkanskim ‘dogovorom stoljeća’. Ukratko, Trump Kosovo tretira kao igralište; Spiegelov tekst naslovljen je ‘Kaos u američkom protektoratu’. Međutim, Kurtija su podržale Njemačka i Francuska, koje se protive promjeni granica po etničkom kriteriju, strahujući da bi to raspirilo sukobe u regiji.

Upitno je hoće li SAD moći nametnuti ikakav sporazum mimo Europe. Također, Americi bi se – svejedno je li stvarna ili tek percipirana – uloga u Kurtijevom rušenju mogla vratiti poput bumeranga. Igra za sada jest uspjela: sve političke stranke osim Samoopredjeljenja izjasnile su za formiranje nove vlade bez izbora te je za premijera predložen LDK-ov Avdullah Hoti. Međutim, lako je moguće da Kurtijevo vrijeme tek dolazi. Danas je on najpopularniji političar na Kosovu. Kako je politički ugled gradio na borbi protiv stranog utjecaja, posljednji događaji mogu ga samo ojačati.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.