Iako je Donald Trump posljednja tri tjedna proveo dovijajući se na koje bi sve načine mogao osporiti rezultate izbora na kojima je izgubio, realnost ga polako ali sigurno dostiže. U ponedjeljak je izborna komisija Michigena potvrdila rezultate u svojoj državi, prema kojima 16 tamošnjih elektora također idu Bidenu, nakon čega je i šefica Opće upravne službe Emily Murphy Bidena proglasila pobjednikom i time inicirala procese nužne za tranziciju. Ovome je prethodilo otvoreno pismo stotinjak izvršnih direktora najvećih američkih korporacija, u kojemu od Murphy traže da čim prije Bidena proglasi predsjednikom kako bi se oni mogli nastaviti baviti svojim poslom. Isti toliki broj republikanskih stručnjaka za nacionalnu sigurnost također je Trumpu uputio poziv da odstupi. Od njega je ruke digla čak i Američka trgovinska komora, poslovna lobistička organizacija tradicionalno naklonjena republikancima, a polako se osipa i broj republikanaca u Kongresu koji su voljni podržavati Trumpove konfabulacije o drugom mandatu.
Potom se na Twitteru oglasio i sam Trump, napisavši da je autorizirao "inicijalne protokole" za prijenos vlasti. No istovremeno je obećao da će se on i njegovi ljudi "nastaviti boriti" i da vjeruje da će u toj borbi prevladati, unatoč tome što je njegova kampanja već izgubila gotovo svih 36 tužbi pokrenutih zbog navodne izborne prijevare.
U međuvremenu, američki mediji objavili su i da su se na Trumpovom imanju Mar-a-Lago na Floridi zahuktali renovacijski radovi, iz čega su također zaključili da se Trump polako priprema za postpredsjednički život na tom kičastom imanju. Taj je posjed, međutim, registriran kao društveni klub a ne trajna rezidencija, što bi Trumpu moglo donijeti dodatne probleme sa zakonom, uz već postojeće sudske procese i otvorene istrage koje se protiv njega vode, a sežu od financijskih malverzacija i utaje poreza njegove obiteljske kompanije pa do optužbi za silovanje.
No posljednja tri tjedna Trump se nije bavio samo osporavanjem izbora već je donio i impresivan niz dekreta kojima je cilj izabranom predsjedniku Bidenu otežati preuzimanje vlasti, ali i što je više moguće pripremiti teren da sebi i svojim saveznicima omogući što lakši nastavak poslovnih aktivnosti. Trump je dosad donosio dekrete na područjima ratovanja, zaštite okoliša, pravosuđa i ekonomije, te učinio rošade u svakojakim agencijama i institucijama, od Ministarstva obrane i Nacionalne sigurnosne agencije pa do Federalnih rezervi, Federalne izborne komisije i onih za telekomunikacije, energetsku i zdravstvenu regulativu.
Između ostalog, Trump je donio direktivu kojom se omogućava istraživanje fosilnih goriva u zaštićenom arktičkom rezervatu. Njegova je administracija također skratila postupak za dobivanje koncesija na istraživanje u obalnom području Aljaske
Neke od ovih poteza Biden će s više ili manje lakoće moći poništiti jednom kada stupi na dužnost, pa se pretpostavlja da će njegovi prvi dani i mjeseci na funkciji također biti obilježeni donošenjem dekreta i legislativnim aktivnostima u cilju ukidanja što više Trumpovih uredbi i stvaranja pretpostavki za koliko toliko čist početak. No neki od ljudi koje je Trump imenovao u posljednjim danima svoje vladavine ili nakon izbora ostat će na tim funkcijama dugotrajno, poput članova odbora direktora Federalnih rezervi koji ostaju do 2024. odnosno 2030. godine, ili pak doživotno, poput ultrakonzervativne sutkinje Vrhovnog suda Amy Coney Barrett.
Osvrćući se na ove Trumpove poteze, poznavaoci povijesti američke demokracije naglašavaju da je on praktički bez presedana kada je u pitanju ponašanje u vrijeme prijenosa vlasti. Napominju kako se čak i notorni George W. Bush na odlasku suzdržao od donošenja bitnih odluka u vezi vojnih operacija u Afganistanu te spasa autoindustrije i banaka, pa ih umjesto toga prepustio svom nasljedniku Baracku Obami. Trump je, s druge strane, odmah po dolasku na vlast istupio iz međunarodnih sporazuma o zaštiti klime i nuklearnom razoružanju Irana, a kasnije i iz Svjetske zdravstvene organizacije.
Među poteze koji će se, uz nešto gnjavaže, moći ukinuti, ali bi dotad mogli počiniti značajnu štetu spada i odluka državnog tajnika za financije Stevena Mnuchina da ne produži federalne programe distribuiranja kredita lokalnim vladama i poslovnim entitetima, koji su uvedeni kao krizna mjera nakon početka pandemije Covida-19. Ministarstvo zdravstva također je, dan nakon izbora, povuklo potez koji je jedan od njegovih dužnosnika nazvao "najsmjelijom i najznačajnijom regulatornom reformom" koju je ta institucija ikada poduzela: usvojilo je pravilo prema kojemu će se tisuće agencijskih regulativa na polju zdravstva automatski poništiti ukoliko se svaku od njih pojedinačno ne potvrdi kao potrebnu ili djelotvornu.
U ponedjeljak je objavljeno i da se SAD povukao iz Ugovora o otvorenom nebu, međunarodnom sporazumu za kontrolu naoružanja koji je američka administracija potpisala 1992. Prema tom sporazumu, SAD, Rusija i još 33 države imaju pravo vršiti nenaoružane letove nad međusobnim teritorijima u cilju sprječavanja vojnih sukoba.
Kada su u pitanju vojne aktivnosti SAD-a, Trump je nedavno najavio i da će se do Božića broj vojnika na dužnosti u Afganistanu smanjiti sa 4500 na 2500, nakon što je taj broj početkom godine već srezan sa 9000. Trump je ovu odluku donio unatoč upozorenjima američkih generala i NATO saveznika da ovo nije najsretniji trenutak za povlačenje jer su u Kataru upravo u tijeku pregovori između afganistanske vlade i talibana, u kojima je američko prisustvo ključno jer poboljšava pregovaračku poziciju vlade. Ti su pregovori započeli u veljači ove godine, pri čemu je vlada ispunila svoj dio preduvjeta o prekidu vatre i oslobađanju 5000 boraca iz zatvora, dok su talibani nastavili vršiti napade na gradove, pa čak i tjednima držali Kandahar pod opsadom, koju su prekinuli upravo američki zračni napadi.
Štoviše, prema izvještajima s terena, talibani su manje-više kontinuirano u ofenzivi, dok je državna vojska slaba i demoralizirana, a protekli mjesec bio je najgori po broju ubijenih vojnika i civila u zadnjih više od godinu dana. Na dijelovima afganistanskog teritorija paralelna vlast talibana čvrsto je uspostavljena na područjima zdravstva, obrazovanja, plemenskog pravosuđa i poreznog sustava, s čime su se pomirile čak i međunarodne nevladine organizacije koje tamo operiraju.
Inicijalni plan za povlačenje predviđao je da se to dogodi tek u lipnju iduće godine i tek nakon što talibani ispune svoj dio dogovora. To znači da će ovim ubrzanjem Trump Bidena dovesti u situaciju da će četvrta američka uprava u toj zemlji u 20 godina biti popraćena s najmanjim ikada kontingentom vojnika, koji će se Biden teško usuditi povećati. Isto tako, evropski saveznici SAD-a u Afganistanu također će morati odlučiti kako će i sami dalje bez sigurnosne i logističke podrške koju im je ondje pružala američka vojska.
Na Aljasci se već u prosincu očekuje aktivnost lokalne plinske kompanije (Foto: Nathaniel Wilder/Reuters/PIXSELL)
Do siječnja trebao bi se smanjiti i broj vojnika u Iraku na 2500, a također i u Somaliji, pri čemu su u ove dvije zemlje još uvijek aktivne terorističke skupine Islamska država odnosno Al Šabab. Trump je, osim toga, namjeravao za čak trećinu smanjiti broj od 36 tisuća američkih vojnika stacionarnih u Njemačkoj, no od toga je odustao nakon razuvjeravanja relevantnih dužnosnika.
Ti relevantni dužnosnici morali su pak Trumpa nekidan odgovarati i od vojnog napada na Iran, koji je ovaj kanio poduzeti nakon što su međunarodni stručnjaci prijavili povećanje aktivnosti skladištenja u tamošnjem nuklearnom postrojenju Natanz. Inspektori su prijavili zalihe uskladištenog nuklearnog materijala 12 puta veće od one dozvoljene međunarodnim sporazumom iz kojega je Trump izašao 2018., no one su još uvijek značajno manje od količine kojom je Iran raspolagao prije potpisivanja sporazuma 2015. godine. Budući da je taj sporazum bio djelotvoran i da je Iran surađivao, Biden je obećao da će mu SAD ponovno pristupiti kada on postane predsjednik. No s obzirom na to da je Trump najavio i da će Iranu nametnuti dodatne sankcije, Bidenov posao i u ovom bi se slučaju mogao zakomplicirati.
Kada su u pitanju sankcije, njih se Trump ovih dana mašio i protiv Kine, pa prošlog tjedna donio dekret kojim se Amerikancima zabranjuje da investiraju u kineske kompanije "povezane s vojskom" jer time, kako kaže, pomažu kineskom režimu jačati svoje vojne potencijale. U pitanju je 31 kompanija, od tehnoloških preko industrijskih do infrastrukturnih, a uredba bi trebala stupiti na snagu 11. siječnja, devet dana prije inauguracije Joea Bidena. Uredba se temelji na Zakonu o hitnim međunarodnim ovlastima, na koji se Trump pozvao i kada je pokušao zabraniti kineske kompanije za društvene mreže TikTok i WeChat. No unatoč tome što je Kina za vrijeme predsjednika Xi Jinpinga izvršila svojevrsnu fuziju civilnog poslovnog sektora i vojno-industrijskog kompleksa, stručnjaci procjenjuju da ove Trumpove sankcije neće imati nikakvog negativnog efekta na kineske vojne kapacitete.
Budući da spada u vodeće svjetske negatore klimatskih promjena, bilo je za očekivati da će Trump mandat zapečatiti i nekom ekološki štetnom uredbom. To se i dogodilo, također proteklog tjedna, kada je donio direktivu kojom se omogućava istraživanje fosilnih goriva u zaštićenom arktičkom rezervatu koji se prostire na 600 tisuća hektara. To je područje jedno od posljednjih netaknutih prirodnih rezervata i kao takvo utočište polarnih medvjeda, jelena i ptica selica, kao i domovina starosjedilačkog naroda Gwich'in, a Trumpova administracija sada je otvorila službeni poziv kompanijama za davanje tog područja u koncesiju. Pod egidom jačanja energetske neovisnosti Trump ovime želi ispuniti obećanja koja je dao industriji fosilnih goriva prije nego što na dužnost stupi ipak nešto "zeleniji" Biden, koji je u kampanji obećao uvesti trajnu zaštitu kopanja nafte i plina u prirodnim rezervatima. Natječaj će biti završen u samom foto-finišu uoči njegove inauguracije, a procjenjuje se da će koncesije biti teško i dugotrajno, ali ipak moguće ukinuti.
Osim u rezervatu, Trumpova administracija skratila je i postupak za dobivanje koncesija na istraživanje u obalnom području Aljaske, pa se već u prosincu tamo očekuju 40 tona teški kamioni lokalne plinske kompanije Kaktovik Inupiat Corporation. Sva ova područja već su desetljećima predmet želja američkog fosilnog lobija, no unatoč tome bila su pod federalnom zaštitom još od 1980-ih sve do 2017., kada je republikanski Kongres tu zaštitu ukinuo, a Trump sada svojom odlukom o dodijeli koncesija njihovu devastaciju učinio izvjesnom.
