Unatoč obavezi 14-dnevne karantene, koja vrijedi za obične smrtnike čak i u slučajevima nepotvrđene sumnje na zarazu, ‘najpoznatiji svjetski kovid-bolesnik’, američki predsjednik Donald Trump, vratio se u Bijelu kuću nakon samo tri noći provedene u vojnoj bolnici Walter Reed. Trumpu je zaraza koronavirusom potvrđena dva dana nakon debate s protukandidatom Joeom Bidenom koja je održana u Clevelandu i koja je bila takva da mu se podrška sunovratila na razinu koja je uvjerljivo sugerirala da predsjednik neće dobiti novi mandat. Zahvaljujući ovom obratu, iz javnog je diskursa promptno izbrisana činjenica da je Trump u debati naoružanu ekstremno desnu skupinu Proud Boys pozvao da na dan izbora bude na stand-byu jer ‘netko mora učiniti nešto u vezi antife i ljevice’, a jedina važna stvar postao je ishod njegove bolesti i pitanje hoće li je uspjeti okrenuti u svoju korist.
Osim što je mimo svih važećih pravila prerano pušten iz bolnice, i sve ostale okolnosti Trumpove bolesti u najmanju su ruku nenormalne. Njegov osobni liječnik Sean Conley u nekoliko se navrata diskreditirao davanjem kontradiktornih izjava o njegovom zdravstvenom stanju, uključujući i onu koja je implicirala da je Trumpu zaraza potvrđena ranije nego što se mislilo, a to znači prije debate s Bidenom i donatorske večere u New Jerseyju na kojoj se izgledno zarazilo desetak ljudi iz predsjednikovog kruga najbližih suradnika.
Prilično je izvjesno da je Trump prije ovih događaja znao da je na koronavirus pozitivna njegova savjetnica Hope Hicks te da je, prema riječima moderatora debate u Clevelandu, novinara televizije Fox News Chrisa Wallacea, ‘zakasnio na debatu pa se nije stigao testirati’. Sigurno je i da se dva dana nakon primanja u bolnicu provozao službenim automobilom u kojemu su s njim bila dva agenta sigurnosnih službi, koji su zbog toga završili u samoizolaciji. Kada se tome pridoda praktički cijeli glavni stožer vojske, 40-ak senatora i desetak pomoćnika i novinara koji su testirani nakon što se ispostavilo da je Bijela kuća žarište zaraze, te nepoznat broj radnika u Bijeloj kući i u golf klubu u kojem se održao donatorski event, ispostavlja se da je Trump svojim ponašanjem direktno ugrozio zdravlje i život vjerojatno troznamenkastog broja ljudi.
Sunovrat digniteta medicinske struke dogodio se, ako je vjerovati službenim izvještajima, i u samoj bolnici Walter Reed, gdje je Trump u samo dva dana primio terapije antitijelima, kortikosteroidom deksametazonom i antivirusnim lijekom Remdesivir. Takva terapija u neskladu je s uobičajenim protokolima, primjerice onim koji deksametazon propisuje tek kada je pacijent u izrazito lošem stanju, odnosno kada ima pretjeranu imunološku reakciju. Terapiju antitijelima, potvrdili su stručnjaci, dosad je osim Trumpa primilo tek 260 ljudi, dok ovakav koktel lijekova osim njega nije primio nitko. Sve to u predsjednika je utrpano unatoč tome što su mu simptomi cijelo vrijeme bili ‘blagi’.
Dok je Trump bio u bolnici, objavljeno je i da je Bijela kuća više od dva tjedna zavlačila s autoriziranjem novih smjernica Agencije za lijekove i hranu (FDA) kojima ta agencija od farmaceutskih kompanija traži da provedu sve uobičajene faze kliničkih ispitivanja svojih cjepiva kako bi se osigurala njihova djelotvornost i sigurnost. Trump je blokiranjem autorizacije smjernica FDA htio postići da se cjepiva mogu pustiti u promet prije provođenja svih kliničkih ispitivanja, preciznije prije izbora zakazanih za 3. studenoga. Budući da je procijenio da bi mu puštanje u promet neprovjerenih cjepiva moglo pomoći da dobije izbore, Trump je FDA optužio za ‘politički napad’ na njega.
Čim je izašao iz bolnice, prvo se ukazao na balkonu Bijele kuće, gdje je primijećeno da teško diše, a zatim je na Twitteru obznanio svoju namjeru da sudjeluje u debati zakazanoj za 15. listopada. Ovakvo panično ponašanje nije neutemeljeno jer su sva istraživanja provedena nakon debate pokazala veliku prednost Bidena; prema CNN-ovoj anketi, Biden je nakon sučeljavanja vodio sa 16 postotnih poena (57-41), prema onoj NBC-ja i Wall Street Journala s 14 poena, dok su istraživanja po državama pokazala da Biden ima lagodnu prednost u ključnim državama Floridi i Pennsylvaniji te da za osam postotnih poena vodi čak i Arizoni, u kojoj su demokrati od 1948. godine pobijedili samo jednom. Naglašavajući da je izrazito nezahvalno prognozirati hoće li Trumpu poći za rukom preokrenuti trenutno raspoloženje birača, većina analitičara zasad ipak smatra da šanse za to nisu velike.
