Ako izbore nazivamo festivalom demokracije, onda bismo brojna događanja oko državnog praznika 22. juna, Dana antifašističke borbe i 80. godišnjice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda, mogli nazvati festivalom antifašizma. Na centralnoj manifestaciji u Brezovici, koju je prvi put zbog zakonskih propisa organizirala Vlada, okupio se (skoro) kompletan državni vrh. "Hrvatski narod kao takav u tom trenutku nije bio zreo za ustanak jer je živio u iluziji da je dobio nekakvu svoju državu koja ga je prodala za sitnu banku. Srpski narod u Hrvatskoj, naša braća po oružju u tom ratu, zajedno su s hrvatskim komesarima dizali taj narodni ustanak", rekao je predsjednik Zoran Milanović. Premijer Andrej Plenković pozvao je da "kao društvo trezvenije sagledamo tadašnja zbivanja i da bolje vrednujemo doprinos hrvatskog otpora prema nacizmu". Franjo Habulin, predsjednik SABA RH, naglasio je da se predugo šutjelo i da se "i u udžbenicima slijevala rijeka laži, nemilice se revidirala povijest i odgajalo mlade u neznanju". Na pomake u ovogodišnjem obilježavanju antifašizma svakako su utjecali i rezultati izbora, koji su pokazatelj da se nešto mijenja.
- Naše obrazovanje dobrim dijelom je doprinijelo da mladi ne znaju osnovne stvari jer im to obrazovni sistem ne daje, osim ako netko nešto ne sazna u svojoj obitelji, a to je premalo. Uz krive informacije u društvu se događaju krive stvari i nije čudo što se na stadionima i drugdje događaju brojni incidenti. Zato se nadam da će se rezultati lokalnih izbora, koji su pokazali da se nešto mijenja, odraziti i na državnoj razini - rekao je za Novosti Stjepan Mesić, počasni predsjednik SABA RH.
- Volio bih da se vrati Trg maršala Tita jer je to čovjek koji je Hrvatsku usmjerio među pobjednike. Trebalo je organizirati male skupine ljudi i oformiti obranu i pokret koji je imao četiri armije. Osim što je bio ratni pobjednik, uticao je na formiranje pokreta nesvrstanih u kojem je bilo 150 država i koji je imao važnu ulogu u svijetu, a razvio je i našu bivšu zemlju. Zato ne čudi da je na Titovoj sahrani bilo 150 šefova država ili vlada, a Tuđmanu tek turski predsjednik i to samo zato što je turska pomoć BiH išla preko Hrvatske - dodaje Mesić.
U vezi zabrane ustaškog znakovlja i pozdrava "Za dom spremni", što je ovih dana aktualizirao predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus najavom da će se izmjene zakona uskoro naći u Saboru, Mesić je kazao da taj pozdrav nije ni smio biti legaliziran.
- To je kvislinški pozdrav, kao što je to "Heil Hitler" u Njemačkoj, pa je premijer Plenković pogriješio tvrdnjom da on ima dvojnu konotaciju. To nije točno, to je isključivo pozdrav ustaša koji su bili na strani Trećeg Reicha i kapitulirali na Bleiburgu. Nažalost, ima snaga koje se hrabre i nastupaju sve otvorenije, pišu knjige koje su falsifikati, a financiraju ih vlast i Crkva. Nadam se da će stvari krenuti pozitivnije, da ćemo prevladati ovu ustašizaciju i da će val onoga što se desilo na lokalnim izborima zahvatiti cijelu Hrvatsku - kaže Mesić.
I on i ostali govornici na skupu Antifašističke lige održanom 22. juna na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu, uključujući i saborske zastupnike koalicije Možemo! i predstavnike gradske vlasti u Zagrebu, naglasili su potrebu priznavanja pozitivnih vrijednosti antifašizma, pogotovo vraćanja imena Trgu maršala Tita, ali i imena svih antifašista koji su izgubili ulice ne samo u Zagrebu nego i u drugim gradovima. Svoj su doprinos dali i članovi udruge Vedra koji baštine pozitivne vrijednosti antifašizma iz oba rata na ovom prostorima.
Posebno značenje imalo je prisustvo diplomatskog kora, prije svega iz Izraela i Rusije, s obzirom na to da su i ruski diplomati, ali i pripadnici ruske zajednice učestvovali u više aktivnosti povezanih s Danom antifašističke borbe. I oni su, iako u manjem broju, bili na maršu "Besmrtni partizanski odred", koji kod nas organizira SABA RH. Učesnici su nosili portrete svojih milih i dragih crvenoarmejaca, usporedo s članovima SABA-e koji su centrom grada, bez ikakvih incidenata, 19. juna pronijeli portrete narodnih heroja i svojih najbližih koji su stradali u borbi ili kao žrtve okupatora i kvislinga. Marš je završio na današnjem Trgu Republike Hrvatske, gdje su zatražili vraćanje njegovog starog imena.