Novosti

Društvo

Strepnja do krova

Pandemija koronavirusa ugrozila je čitav niz ranjivih skupina: nezaposlene, beskućnike, izbjeglice i stanovnike segregiranih romskih naselja. Aktivisti stoga apeliraju da država i jedinice lokalne samouprave svima osiguraju siguran dom. ‘Ako se osjećate nesigurno, nećete moći čekati da opasnost prođe, nego ćete morati tražiti poslove kako znate i umijete. To direktno može ugroziti javno zdravlje’, upozorava Iva Marčetić

Fruvdsus85pejdr7kk0zfl9nbos

Preventivne mjere na snazi su i u izbjegličkom hotelu Porin (foto Slavko Midžor/PIXSELL)

Pandemija koronavirusa proizvodi novu socijalno-ekonomsku krizu, čije bi krajnje posljedice mogle biti pogubnije od onih izazvanih globalnom financijskom krizom 2008. godine. Nakon odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite da u svrhu prevencije širenja zaraze zatvori sve osim trgovina prehrambenim i higijenskim proizvodima te ljekarni, više hiljada radnica i radnika u Hrvatskoj dobilo je momentalne otkaze ugovora o radu. Premda se Vlada u mjerama za očuvanje zaposlenosti obavezala financirati stopostotni trošak neto minimalne plaće od 3250 kuna po zaposlenom za prva tri mjeseca, ekonomska ugroženost radnika, posebno u najosjetljivijim sektorima, neće ni izbliza nestati: kažimo tek da se za navedenu vladinu mjeru, zaključno s petkom poslijepodne s tendencijom daljnjeg rasta, prema riječima ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića, prijavilo 43.000 poslodavaca, koji pokrivaju 253.000 zaposlenika.

Krizni dani predstoje zaposlenima u privatnom sektoru, posebno i (po)često potplaćenim radnicima iz ugostiteljskog sektora u kojem otkaze broje konobarice i konobari, kuharice i kuhari, recepcionarke, portiri i spremačice. Slično je u sektoru prijevoza i skladištenja; otkazi su podijeljeni i radnicama u prerađivačkoj industriji, kao i brojnim drugim zaposlenicima malih tvrtki i obrtnicima poput postolara i frizera. Tvrtke poput 3. maja, Đure Đakovića i Croatia Airlinesa, koje su i prije ove krize poslovale s desetinama pa i stotinama milijuna kuna gubitka, svjedoče krajnjoj pandemijskoj neizvjesnosti, baš kao i radnice i radnici u različitim oblicima prekarnoga rada.

Kontaktirali smo radnicu uposlenu u jednom pozivnom centru, koji za privatnu stomatološku kliniku u svrhu zdravstvenog turizma organizira dogovor i prijem klijenata isključivo iz Italije, a koji kod nas koriste upola jeftinije stomatološke usluge. Kako je tvrtka zbog krize s koronavirusom i zatvaranja granica ostala bez tih klijenata, našoj je sugovornici, ali i njezinim kolegama – vozačima, prevoditeljima i zubarima – uručen poslovno uvjetovan otkaz.

- Prijavili smo se na Zavod za zapošljavanje jer je tvrtka procijenila da ćemo tako za vrijeme trajanja ove krize, nakon čijeg bismo okončanja trebali biti vraćeni na posao, imati ipak nešto veća primanja nego da su primjerice većinu nas zadržali na poslu - kaže nam radnica, uz molbu da ostane anonimna.

Trebala bi, kako kaže, primati naknadu od Zavoda u iznosu od tri četvrtine plaće u prva tri mjeseca, a potom iznos od pedeset posto plaće. S obzirom na sistematizaciju radnih mjesta u njezinoj firmi, novčane naknade neće za sve zaposlene biti u istom iznosu. Dodatni je problem za našu sugovornicu činjenica da je nedavno položila kaparu za vlastiti stan. Zabrinuta je da li će i investitor i banka biti susretljivi, jer zbog aktualne krize s koronavirusom i njezin povratak na posao je nepredvidljiv, a stalna su primanja jedan od uvjeta za dobivanje kredita. No iako zasad ima osiguran roditeljski krov nad glavom, mnogi njezini kolege zbog vala otkaza više nisu u stanju plaćati podstanarske troškove. Dosad smo već imali priliku čuti o mladoj obitelji s trudnicom – pri čemu je suprug, inače vozač kamiona tvrtke koja posluje na području Italije, dobio otkaz – koja mora napustiti svoj podstanarski stan jer nema od čega više plaćati stanarinu i režije. ‘Žalosno je to. Nitko nas ne štiti’, kazala je ta žena.

Korisnici socijalne pomoći koji žive u segregiranim romskim naseljima imaju poteškoća u nabavi osnovnih namirnica, a sve je teže nakon obustave javnog prijevoza – ističe aktivist Siniša Senad Musić

Udruga Pravo na grad pokrenula je stoga peticiju, koju je do ovog trenutka potpisalo gotovo 1200 građana, ali i uputila apel Vladi i jedinicama lokalne samouprave pod naslovom ‘Četiri zahtjeva za sigurnost doma tijekom krize’. Aktivisti zagovaraju da država donese mjeru koja će propisati da se najamnine ne mogu naplaćivati u slučaju gubitka prihoda, jer pitanje sigurnog doma definira i pitanje javnog zdravlja. Najmoprimci su, ističe Iva Marčetić iz Prava na grad, vrlo ugrožena skupina, koja je posebno obilježena privremenim i povremenim poslovima.

- Ako se osjećate nesigurno, ako mislite da ćete izgubiti svoj podstanarski stan za koji plaćate najam, nećete moći mirno sjediti u kući i biti izolirani i čekati da dobijete dozvolu da izađete van ili da opasnost prođe, nego ćete morati tražiti poslove kako znate i umijete. Takva situacija direktno može ugroziti javno zdravlje, pa bi država trebala prvenstveno osigurati da budemo sigurni u svojim domovima. Dakle, ne možemo imati situaciju gdje netko biva izbačen iz jedinog doma jer je izgubio primanja, zato da onaj čija primanja dolaze od rente ne izgubi svoj dio. One koji gube dodatni prihod od najma, a on im je neophodan, treba tretirati kao bilo koju drugu osobu koja gubi prihode i potrebno ih je uvrstiti u skupinu kojoj se socijalnim mjerama osigurava određena pomoć od države, a ne da očekuju najamninu od nekog koji je isto tako izgubio posao. Ne možemo jedni druge globiti. Možda radije da se pozabavimo pitanjem univerzalnog dohotka - kaže za Novosti Iva Marčetić.

- Ova pandemija pokazala je cijelom svijetu da je život biološki neodrživ ukoliko ljudi žive od mizerije drugih - dodaje naša sugovornica.

Zbog neuređenog tržišta najma stanova u Hrvatskoj teško je reći koliki je broj najmoprimaca u zemlji, ali prema istraživanju koje je Grad Zagreb naručio 2018., u glavnom gradu, u populaciji od 18 do 39 godina, preko 20 posto je onih koji žive u stanovima iznajmljenim na tržištu. Samo usputni pogled na stranice za oglašavanje nekretnina otkriva društveni paradoks, ali i pokušaje vlasnika nekretnina i agencija da profitiraju u ovoj krizi: dok jedan dio populacije gubi primanja, najamnine ostaju iste ili čak rastu.

Povodom mjere Hrvatske udruge banaka o uvođenju tromjesečnog moratorija na otplatu kredita, pri čemu banke neće provoditi ovrhe radi naplate duga, bilo poduzeća ili građana koji se nađu u teškoćama, iz Prava na grad poručuju da se i do sada moglo individualno zatražiti odgodu plaćanja kredita, dok je najnovijim mjerama Vlade praktički tek utvrđeno da se trenutna akutna situacija može računati kao još jedan razlog zbog kojeg se može zatražiti ta odgoda.

- Država je time prepustila ljudima da individualno pregovaraju o svojim kreditima, a u takvim slučajevima su banke nerijetko u boljoj pregovaračkoj poziciji. Isto tako, nije administrativno jasno kako će se dokazati gubitak primanja kućanstva jer se uvjet o smanjenju primanja može odnositi samo na nositelja kredita, koji nije nužno izgubio svoja primanja, dok drugi članovi kućanstva možda jesu - objašnjava Marčetić i domeće da do sada od državnih tijela nisu dobili nikakav odgovor na apel.

Iz Prava na grad također su ukazali na potrebu za hitnim organiziranjem smještaja beskućnika u praznim javnim stanovima u vlasništvu lokalnih samouprava i države, i to kako bi se izbjeglo masovno grupiranje u prihvatilištima. Zabrinjavajuće je također da bi se gubitkom zaposlenja uslijed pandemije broj beskućnika mogao povećati, pa bi vlast doista morala javne stambene kapacitete upregnuti za tu namjenu.

Prije izbijanja pandemije redovno se izvještavalo o izbjegličkoj krizi. No u posljednje vrijeme migranti su gotovo posve zaboravljeni. Iz Centra za mirovne studije (CMS) ističu da trenutna situacija s koronavirusom pokazuje kako EU u pandemiji opet zaboravlja na migrante i izbjeglice, osim u kontekstu širenja panike i dezinformacija kojima se ta krajnje ugrožena skupina ljudi pokušava prikazati kao ugroza. Iako je neupitno, poručuju u CMS-u, da se sve zemlje regije trenutno pokušavaju zaštiti od pandemije, ne smijemo zaboraviti da je ta zaštita snažna onoliko koliko je i snažna zaštita najranjivijih skupina u našem društvu. Ministarstvo zdravstva, navode dalje, potvrdilo je kako će liječenje svih osoba koje su zaražene koronavirusom biti besplatno, bez obzira na to jesu li osobe zdravstveno osigurane. Tražitelji azila smješteni u prihvatilištima u Zagrebu i Kutini obaviješteni su o pojavi virusa i njima je dostupno zdravstveno osoblje.

‘Dok su na snazi preventivne mjere, u zagrebačkom hotelu Porin, gdje su godinama smještene izbjeglice, uvedene su mjere zaštite i obustavljene integracijske aktivnosti te u taj objekt smiju ući samo djelatnici Crvenog križa i međunarodne organizacije Liječnici svijeta koji rade inicijalne preglede. Dodatno zabrinjava to što je jedna osoba zbog sumnje na koronavirus odvedena u samoizolaciju u detencijski centar Ježevo. Ona je prije toga deportirana iz Austrije temeljem Dublinske uredbe, a već otprije ima odobreni azil u Hrvatskoj. Ostaje otvoreno pitanje zašto ta osoba, koja ima odobrenu međunarodnu zaštitu i skoro pa izjednačena prava s hrvatskim državljanima, nije smještena u samoizolaciju u neke od objekata koje je Grad Zagreb namijenio za to – poput objekata na Sljemenu’, stoji u dopisu CMS-a Novostima.

Izvanredne situacije poput aktualne pandemije, ističu dalje, pokazuju nužnost promjene politika koje izoliraju tražitelje azila na rubne dijelove grada, čime se radi podjela između njih i lokalnog stanovništva. Umjesto fizičkog razdvajanja ranjivih skupina, poput izbjeglica, beskućnika i drugih ugroženih skupina od ostatka stanovništva, potrebno je osigurati njihov smještaj u javnim stanovima i donijeti javne stambene politike koje će osigurati integraciju i suzbijanje diskriminacije, a koja je posebno vidljiva u ovakvim situacijama.

Ako Grad već ne može oprostiti plaćanje režija, trebao ih je bez kamata i ovrha prolongirati u sljedećih godinu ili dvije i to na 12 rata – kaže Renato Petek, zastupnik u zagrebačkoj Skupštini

Jedna od ugroženih skupina su i Romi, posebno oni koji stanuju u segregiranim naseljima i lošim stambenim uvjetima. Siniša Senad Musić iz Romske organizacije mladih Hrvatske kaže da je istraživanje iz 2017. pokazalo da 43 posto romskih kućanstava u Hrvatskoj nema pitku vodu, njih 50 posto nema kupaonicu s tušem ili kadom te čak 54 posto nema zahod u kući ili stanu.

- S obzirom na to da pandemijske mjere nalažu pojačanu higijenu, Romima nije ponuđena nikakva alternativa kako bi imali pristup vodi i sanitarnom čvoru. Samim time izloženiji su potencijalnim zarazama. Korisnici socijalne pomoći koji žive u segregiranim romskim naseljima imaju poteškoća u nabavi osnovnih namirnica, a sve je teže nakon obustave lokalnog javnog prijevoza. Nisu u mogućnosti posjećivati apoteku kao većina stanovništva. Problem je prepoznao i Crveni križ koji u planu ima podjelu dezinfekcijskih sredstava, maski i rukavica u romskim naseljima u Slavonskom Brodu i Međimurskoj županiji - kaže nam Musić.

A kako su krizne mjere uzrokovane obustavom poslovanja dočekane u Zagrebu? Njima ne mogu posve biti zadovoljni građani, a nije ni predsjednik Kluba nezavisnih zastupnika u Gradskoj skupštini Renato Petek, koji smatra da su mjere morale biti jače i konkretnije. Grad Zagreb trebao je primjerice odgoditi plaćanje računa za tri mjeseca ne samo starijima od 65 godina, već svim građanima. Posebno je to važno u slučaju da nas zadesi dugotrajna ekonomska kriza, kada bi trebalo razmišljati i o ukidanju gradskog prireza od 18 posto, kako bi se ljudima omogućilo više od pukog preživljavanja.

- Ako Grad već ne može oprostiti plaćanje režija, trebao ih je bez kamata i ovrha prolongirati u sljedećih godinu ili dvije i to na 12 rata, a ne da nakon tri mjeseca naplate sve odjednom. Trebalo bi ići u rebalans proračuna, srezati nepotrebne investicije i popravke i sav novac planiran za stvari koje se sada ne mogu održavati preusmjeriti u spašavanje radnih mjesta i pomoć stanovnicima grada. No čini se da je gradska blagajna prilično prazna, pa je Milan Bandić već najavio i smanjenje plaća gradskim službenicima, a da apsurd bude veći, i radnicima unutar gradskog sustava zdravstva, koji u ovoj pandemiji drže cijeli sustav na kakvom-takvom životu - kaže Petek.

Zabranom javnih okupljanja obustavljena je također cjelokupna produkcija u području kulture i umjetnosti, čime je egzistencija samostalnih i nezavisnih umjetnika dovedena do ruba. Klub nezavisnih zastupnika zatražio je od Grada hitnu isplatu odobrenog novca na natječajima za javne potrebe u kulturi za lanjsku i velikog dijela za ovu godinu. Teško bi i bilo nadalje poimence nabrojati sve ugrožene kategorije građana. Osim zdravstvenih radnika i teških te kroničnih bolesnika koji spadaju u fizički ugrožene skupine, pandemiju koronavirusa dobro osjećaju i građani treće dobi, prečesto ionako izolirani u društvu koje ima neke druge prioritete. U svrhu malih mjera krizne solidarnosti dobro stoga zvuči vijest da je jedna skromna stanodavka odlučila svog najmoprimca osloboditi plaćanja rente za naredna dva mjeseca.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više