Novosti

Stogodnjak

  1. 25. 12. 1920. – 1. 1. 1921.

Kad su rudari Kreke pružili otpor vlastima ona je na njih poslala žandarmeriju. Došlo je do oružanog sukoba u selu Husini, gdje je ubijeno nekoliko žandara i rudara. Kaznenom ekspedicijom ugušen je rudarski ustanak noću između 27. i 28. prosinca. U prvom naletu uhapšeno je 40 rudara

Large husinka buna

Spomenik Husinskoj buni (foto Antifašistički vjesnik )

Rudarski štrajk u tuzlanskim ugljenokopima pretvorio se u nezapamćeno krvoproliće. Kad su rudari Kreke pružili otpor vlastima ona je na njih poslala žandarmeriju. Došlo je do oružanog sukoba u selu Husini, gdje je ubijeno nekoliko žandara i rudara. Kaznenom ekspedicijom ugušen je rudarski ustanak noću između 27. i 28. prosinca. U prvom naletu uhapšeno je 40 rudara. Oružani otpor pružili su i rudari u obližnjem selu Lipnica, prema kojem su također upućene vojne snage. Novine javljaju da su "rudari naoružani puškama, revolverima, sjekirama i kolcima i da se ne kane predati, niti prihvatiti postavljene uvjete…"

U zemlji je – kako javljaju novine – "otkrivena velika komunistička zavjera", pa su vlasti u Beogradu 29. 12. donijele "naredbu da se zabrani svaka komunistička i druga rastrojna propaganda, obustave njihove organizacije, zatvore njihova zborišta, zabrane njihove novine i svi drugi spisi koji bi mutili mir i spokojstvo Države, propovedali, pravdali ili hvalili diktaturu, revoluciju ili ma kakvo nasilje. Odmah se imadu uzaptiti svi pozivi na generalni štrajk i do mesec dana zatvoriti svi koji ih čine usmeno ili pismeno… Zabraniće se sve štampane stvari kojima se umanjuje značaj ovih mera naređenih za održavanje slobode, reda i svojine…" U naredbi se dalje navodi da se "iz državne službe imadu otpustiti svi činovnici, više i niži, koji bi produžili propagandu boljševizma u našoj zemlji…" Počela su i prva hapšenja.

U povodu katoličkog Božića zagrebački "Jutarnji list" donosi komentar pod naslovom "Rođenje" i u njemu, uz ostalo, i ovo: "Pod krstom čovjeka, koji je sijao ljubav, a žnjeo mržnju, rodila se najsavršenija organizacija svijeta, Crkva, koja je ideju ljubavi prema bližnjemu iskoristila u svoju partijsku svrhu. Crkva se razdvojila, pocijepala na dva glavna dijela – katolički i pravoslavni – a onda su uslijedili izlasci manjih grupa iz katoličke crkve. Cijepanje crkve na Istočnu i Zapadnu naročiti je biljeg ostavilo kod nas Jugoslavena. Kod nas je razdvajanje crkve izazvalo podjelu našeg naroda na vjersku pripadnost, iz čega nastade i plemenska razlika, na kojoj trpimo sve do dana današnjega…"

Zagrepčani su pokazali veliki interes za knjigu Ljubomira Micića "Istočni greh". Prvo izdanje brzo je razgrabljeno i sada se u knjižarama pojavilo drugo, s crtežima Vilka Gecana. Osim što hvale njegov književni opus novine podsjećaju da je "Micić u Velikom ratu bio na frontu u Galiciji, da je bio zatočen u Samoboru i da je na kraju rata bio povjerenik Narodnog vijeća SHS za kotareve Glinu i Petrinju…", kao i to da je po uzoru na francuske književne velikane prvi u kraljevini predložio da se na književnim susretima čitaju stihovi jugoslavenskih modernista.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više