Novosti

Stogodnjak

12. 6. – 19. 6. 1920.

Talijanska glasila bave se posljedicama krvavih travanjskih nemira u Jugoslaviji (štrajk željezničara, pobuna seljaka u Varaždinu i Bjelovaru, demonstracije studenata i komunističkih simpatizera) i tvrde da je tom prilikom policija ubila i ranila više od 10.000 osoba

Czhie64elkg1lta659rqd7549cv

Veliki štrajk željezničara Jugoslavije 1920. godine (foto Wikimedia)

Neka talijanska glasila bave se posljedicama krvavih travanjskih nemira u Jugoslaviji (štrajk željezničara, pobuna seljaka u Varaždinu i Bjelovaru, zatim demonstracije studenata i komunističkih simpatizera od Ljubljane do Skoplja) i tvrde da je tom prilikom policija ubila i ranila više od 10.000 osoba. Pritom citiraju neimenovanog člana srpskog poslanstva u Rimu koji navodi da je ‘samo u Subotici, gdje je protiv demonstranata upotrijebljena i artiljerija, masakrirano 3000 osoba…’

‘Kosovska pogibija nije se dojmila samo srpskoga dijela našega naroda, koji je tada izgubio svoju državu i slobodu, nego je živo i bolno odjeknula u srcu svih južnih Slavena… Vidovdan, veliki dan kosovske pogibije, danas nije više dan žalosti.. Živa svijest naroda, koju nisu ni najcrnje patnje mogle da uguše, poslije viteške borbe od punih pet vjekova pronosi danas po cijelom svijetu snagu plamena srpskoga, hrvatskoga i slovenskoga…’ kaže se u poruci hrvatskoga povjerenika za prosvjetu i vjeru dra. Alberta Bazale, a u povodu proslave Vidovdana. Za predstojeći praznik ‘mladež u svim srednjim, stručnim i pučkim školama ima biti nazočna kod službe Božje, a potom da joj se razloži značaj toga dana…’

Iz banskog ureda u Zagrebu stigla je obavijest da se izvan snage stavlja ‘naredba broj 3261 od 21. augusta 1911. godine, te se određuje da se istočno-pravoslavna vjera, koja se dosad različito nazivala, ima odsada službeno nazivati samo istočno-pravoslavnom, a njezina crkva, crkvene oblasti i ustanove da se odsada imaju nazivati samo istočno-pravoslavno-srpskim…’

Novine objavljuju otvoreno pismo književnika Ljubomira Micića u kojem obavještava javnost da mu je uskraćen boravak u Zagrebu: ‘Ovakvim postupkom nadležnog ureda osećam se kao književnik i novinar moralno ponižen. Prinuđen sam da javno protestujem što u Zagrebu nema pravo boravka jedan aktivni javni radnik, dok u isto vreme u njemu boravi toliko stranih i opskurnih elemenata sa formalnom dozvolom prava boravka. …’

Događaj od prije sedam mjeseci, kad je u Tenji, kod Osijeka, grupa mještana silom iz općinskog zatvora pokušala osloboditi tamošnjeg, navodno nepravedno uhapšenog žitelja Jozu Bakonia, dobio je sudski epilog. Osuđeni su Blagoje Jovanović na 5 godina i Jozo Bakonj na jednu godinu, te Sreto Klipanović i Mladen Sarkanjac na po 10 mjeseci, te Nikola Dokić na 4 i Mijat Tanasković na 3 mjeseca teške tamnice.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više