Novosti

Društvo

Što ste vi radili 90-ih?

Fotografija čovjeka-struje nije slučajno na naslovnici knjige ‘Devedesete. Kratki rezovi’, urednika Orlande Obad i Petra Bagarića, čiji izbor tekstova generacijskog autorskog kruga nastoji ući u trag naponu koji je u međuvremenu stresao čitav ovaj prostor, pri čemu je broj poginulih tek dio tragične bilance

Jutcz7xpsv5fadw9o1vbfqfbf74

Naslovnica knjige 'Devedesete. Kratki rezovi'

Jedna znakovita kombinacija fotografija dobro ocrtava temu novog izdanja Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, pod naslovom ‘Devedesete. Kratki rezovi’, urednika Orlande Obad i Petra Bagarića: ciklus fotoreportera Borisa Cvjetanovića ‘Američki ljesovi’ na početku knjige, a zatim i radovi njegovog kolege Marka Ercegovića ‘Karnevo’ potkraj ovog zbornika. Prvi daje prizore s promocije mrtvačkih kovčega made in USA, u Zagrebu 1990. godine, drugi izdvaja određenoga maškaranog sudionika karnevalske povorke u Dubrovniku 2000. godine. Zagrebačka svečana te visokodiplomatski obilježena promocija tiče se važnog uvoznog biznisa u okolnostima tad još limitirane vanjske trgovine i, dakako, predstojećeg rata u SFR Jugoslaviji, dok tradicionalnu dubrovačku maškaratu na kraju iste dekade reprezentira muškarac tobože integriran u strujni sklop s kablovima, utičnicom, žaruljama i metalnom pločicom s natpisom ‘Visoki napon – Pozor – Opasno po život’.

Čovjek-struja izabran je i za naslovnicu knjige IEF-a čiji izbor tekstova generacijskog autorskog kruga nastoji ući u trag naponu koji je u međuvremenu stresao čitav ovaj prostor, pri čemu je broj poginulih tek dio tragične bilance. Uskoro će skupi uvozni ljesovi ionako biti dostupni samo biranim pokojnicima, te ćemo i u smrti bivati sve više različitima, iako će se ekonomska podloga društvenih promjena uglavnom zadugo potiskivati iz opće slike stanja. ‘Stvarno, što ste vi radili devedesetih?’, glasi jedno ljevičarsko-aktivističko pitanje upućeno uredničkom dvojcu sredinom prošle decenije, a cilja na uništenje bezmalo čitave hrvatske privrede i ogromnog broja radnih mjesta. Ta ključna enigma s ruba slijepe pjege cjelokupnog društva izmicala je čitavoj ondašnjoj generaciji, premda određuje naše živote do dandanas, no ‘vjerojatno najopipljivija promjena u znanstvenom polju u odnosu na neke ranije pristupe’, kako u predgovoru navode Obad i Bagarić, ovdje posreduje ‘pojačan interes za ekonomska pitanja’.

Ipak, nipošto nije riječ o čisto ekonomskom pregledu, jer su zastupljene studije locirane više u politologiji, sociologiji, etnologiji, kulturnoj antropologiji, kroatistici, teatrologiji ili multidisciplinarnom. Zbornik otvara tekst Maše Kolanović o moralnoj i afektivnoj ekonomiji predmetnog desetljeća, gdje kroz analizu kulturnih uzoraka i nadasve komercijalnih reklama pratimo kako nam se kapitalizam zavukao pod kožu, mada je u to vrijeme malo tko glasnije rogoborio protiv takvog čipiranja. Tranzicija je naime podrazumijevala temeljit, makar shizofren prelaz u novi i svemu dotad oprečan vid tumačenja realnosti, a da svakako nije bio posrijedi nikakav jednostavan i bezbolan proces. Slijedi studija slučaja predratnog Borova i Vukovara, autora Svena Cveka, Snježane Ivčić i Jasne Račić, koja inače – u vidu lani objavljene knjige – predstavlja neupitni kutni kamen analize hrvatske dirigirane pretvorbe inicijalne radničke i socijalne borbe u krvavi međunacionalni sukob.

Prvi blok ovog izdanja IEF-a, ‘Počeci: grumeni i lavine’, zaključuje se prilogom Duška Petrovića o svojevrsnoj demokratizaciji nasilja u kontekstu raspada Jugoslavije. Tada forsirano oprirodnjenje etničkog diferenciranja prikazano je (i) ovdje dijelom iz perspektive ličnog odrastanja autora, s razvojem nove tzv. atmosfere drastičnog neprijateljstva i normalizacijom pojava kao što su bile masovne deložacije označenih pripadnika druge strane – prvenstveno Srba – čak i u dubokoj pozadini ratnih zbivanja; štoviše, pogotovo tamo. Nadalje nam Agata Juniku ‘nudi iscrpnu analizu teatra u teatru devedesetih’ u Hrvatskoj, kako opisuju urednici, pa u vodu pada uvriježena konstatacija da se u to doba ‘u kazalištu nije događalo bogznašto’. Jer itekako se i tamo događalo svašta, ponajprije u obliku upornog naturanja nacionalnog projekta cjelokupnom kulturnom polju, a u kojem su dvolično sudjelovali učesnici iz najšireg opsega struke, do autoričina ukazivanja na ‘teatralnost cjelokupnog društvenog konteksta’.

Drugi dio knjige, ‘Širenje: od pristanka do otpora i natrag’, tvori još rad Borisa Koromana koji se pak dohvatio romaneskne produkcije i transformacija kojima je u danom razdoblju bio izložen ovdašnji složeni građanski identitet sa značenjskim strujanjima dostojnim protočnog bojlera. U tom procesu nastaje i tzv. endogeni drugi, neka vrsta negativa – s različitim ishodima – domaćih pripovjedača koji se obično samopoimaju kao ‘izgubljeni u tranziciji’. Naredna cjelina naslovljena je ‘Odjeci: prošlost koja ne prolazi’, gdje su se najprije Anja Gvozdanović i Marko Kovačić pozabavili istraživanjem jačanja tradicionalističkih vrijednosti među mladima na valu propasti jednog poretka i trijumfa drugog. Posve mimo skandaliziranosti nadirućim antimodernizmom, konstatiraju da je na djelu (bila) nimalo proizvoljna refleksija društvenih institucija kao što su politika, obrazovanje i mediji, no posvećenih nacionalizmu.

Ana Ljubojević ispisala je politološko-etnografsku studiju o kulturnoj traumi i kolektivnom sjećanju u Vukovaru, pomoću razgovora s bivšim i sadašnjim žiteljima grada, pa i ponekim sudionikom komemorativnih manifestacija. Izravnim kontaktom omogućeno je u tome i curenje nezvaničnih očitovanja kroz oficijelne i mitotvorne predodžbe grada-heroja i grada-žrtve s preživjelima osuđenim da žive u izlogu nacionalnog memorijala. Na sličan način – ali pregledom internetskih komentara na medijske vijesti - Kristina Vugdelija u svom radu bilježi živo sjećanje na Franju Tuđmana, opet kontrastirano službenom normom. U osvrtu su iskorištene prigode postavljanja spomenika prvog predsjednika RH u Zagrebu, te imenovanja zagrebačkog aerodroma po njemu, onog koji se iz forsiranog značenja ‘vrata Hrvatske’ promeće glasom naroda u jednosmjerni izlaz okršten imenom najutjecajnijeg među vinovnicima te migracije.

Završni blok ove knjige nazvan je ‘Zatvaranje: rentijerstvo na periferiji’, i ostavljen je ekonomistima za podvlačenje crte ispod prethodno obrađenih društvenih procesa. Ekonomija se tako nadaje kao alfa i omega, zamašnjak društvenih tokova, pa Domagoj Račić nalazi da ona u hrvatskim specifičnim političkim okolnostima razložno poprima stalno obličje života na renti. Ali, rentijerska ekonomija ujedno se pokazuje najracionalnijim produktom razvoja kapitalizma pod uvjetima pravne nesigurnosti još od slavnih momenata privatizacije, a politički oportunizam postaje poslovni odgovor na tako osjetno pojačanu dozu rizika. Ujedno indirektno dobivamo odgovor na neizrečeno, mada vječno prisutno pitanje o korijenima enormne koruptivnosti u RH, naspram nedosanjanog sna o pristojnom i zakonitom tržištu te općem prosperitetu. Na tu se vizuru nadovezuje Velibor Mačkić, definirajući zasebne, no međuovisne društvene skupine na sceni, te ih smještajući na balkansku periferiju EU-a.

Posljednji autor u zborniku ustanovljuje da ‘nacija rentijera’ tj. pripadajuća ekonomija nema snagu transformacije iz stanja zarobljenosti države, jer da glavnim interesnim grupama paše status quo. No, kako glasi završna rečenica, ‘motor političko-ekonomskih reformi’ koji bi mogao razbiti te uvjetovanosti, u Hrvatskoj definitivno jest – ekonomska kriza. Ne moramo s nestrpljenjem čekati sljedeću, upravo svjedočeći početku jedne globalne, dok urednici IEF-ova izdanja pozivaju da uz pomoć navedenih ogleda prevladamo predugi stadij ‘prezentističke zaglavljenosti i periferijske zakinutosti za vlastite ideje’, izokrećući naslijeđe devedesetih kao znanje korisno za budućnost. I to na preusmjereni pogon one ljudske i društvene struje s početka ovog prikaza, ali u tom kontekstu obavezno spomenimo još i ostale fotografe čiji su radovi objavljeni između korica ove knjige: Matko Biljak, Barbara Blasin, Miloš Cvetković, Igor Dražić, Željko Gašparović, Toni Hnojčik, Božidar Kelemenić, Ivan Posavec, Imre Szabo i Pavo Urban.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više