Kako napreduje konsolidacija Prosvjete?
Stanje je trenutačno daleko bolje od onog na početku našeg mandata; financijski smo uglavnom konsolidirani i više nema ovršnih prijetnji - poslovanje je uredno, iako i dalje ima dugova i obaveza iz prethodnog razdoblja i iako još tražimo načine da se oni riješe. Iznimno sam zadovoljan što je novo rukovodstvo osiguralo sredstva potrebna za normalno funkcioniranje SKD-a u ovoj godini. Pored toga, aktivno smo posvećeni procesu povrata imovine i ulasku u posjed one koja nam je već vraćena. Tu smo započeli s rekonstrukcijom i zaštitom od daljnjeg propadanja, pa se novcem SNV-a i Fonda za kapitalne investicije dovršava popravak krovišta zgrade u zagrebačkoj Preradovićevoj. Pokrenut je sudski postupak protiv onih koji nelegalno koriste tu našu imovinu, a razvijamo i ideje o tome kako ćemo taj prostor staviti u funkciju Društva, Zagreba i cijele srpske zajednice u Hrvatskoj.
Što nam možete reći o sadašnjim odnosima u pododborima SKD-a?
Pododbori su u vrlo dobrom položaju, jer su osigurana sredstva za provođenje programskih aktivnosti predloženih potkraj 2017. koje teku nesmetano, a problemi u pojedinim pododborima rješavaju se vrlo brzo, uz pomoć centrale i ostalih ogranaka. Zadovoljni smo i odazivom i zanimanjem članstva za realizaciju prihvaćenih programa. Nažalost, postojeći pododbori u zapadnoj Slavoniji, Lici, na Baniji i Kordunu nisu pokazali aktivnost koja se od njih očekivala, pa je naša zadaća da oživimo i pojačamo koordinaciju tih teritorijalno bliskih tijela, kako bismo povećali kvalitetu rada i broj članova. Da realiziraju programe koji su zacrtani po pododborima. Imamo i tri konkretna zahtjeva za osnivanje novih pododbora, ali njihovo osnivanje zasad priječi postojeći Statut kojim je definiran broj ogranaka i članova Glavne skupštine, radi čega smo izradili novi prijedlog tog regulatornog akta koji bi trebao biti usvojen na sljedećem skupštinskom okupljanju.
Je li moguće intenzivirati suradnju centrale i pododbora sa srpskim kulturnim i umjetničkim društvima u susjednim zemljama?
Mi kao središnjica SKD-a održavamo kontakte s brojnim KUD-ovima čiji je cilj zaštita naše nacionalne tradicije i to ne samo u Srbiji i na teritoriju Republike Srpske, no pododbori imaju svu slobodu da sami ostvaruju suradnju i prijateljske odnose sa sličnim društvima.
Imate li komentara na sva nedavna zbivanja oko Festivala ojkače koji se već trebao održati u Petrinji?
Petrinjskom smo pododboru dali svu podršku vezanu uz organizaciju te manifestacije, jer Festival nikome ne može biti povod za podizanje međunacionalnih tenzija ili vrijeđati bilo čije osjećaje, posebice stoga što je ojkanje kao način pjevanja pri UNESCO-u zaštićeno kulturno dobro. Kako bilo, željeli smo malo ‘ohladiti atmosferu’, pa je Festival odgođen za 20. oktobra: kvalitetu okupljanja namjeravamo tada još više podići, a pozvat ćemo i predstavnike većinskog naroda koji njeguju takvo ili slično tradicijsko pjevanje.
Znate li koliko je zanimanje učenika naše nacionalnosti za modele nastave srpskog jezika i kulture po modelima A, B i C, ali i dopisno-konzultativne i druge nastavne oblike u Prosvjetinoj organizaciji?
Model A bilježi pad učeničkog zanimanja, ali to je povezano sa smanjenjem broja stanovnika u većinski srpskim sredinama; za model C, kojim se predviđa njegovanje srpskog jezika i kulture, sve je više zainteresiranih, pa takvu nastavu pokušavamo organizirati i ondje gdje prije nije bilo te mogućnosti. Dopisno-konzultativna nastava je pak dugogodišnji Prosvjetin projekt namijenjen sredinama u kojima nema nikakve organizirane nastave vezane uz nacionalnu pripadnost: u nju je zasad uključeno više od 70 učenika, no cilj nam je oformljavati razredna odjeljenja po modelu C svagdje gdje će biti preduvjeta. Ove je godine Ljetnu školu na Viru, organiziranu uz pomoć zagrebačkog VSNM-a, pohađalo 147 učenika, a posebno mi je drago što radi velikog angažmana i truda nastavnika iz godine u godinu raste i njezina kvaliteta i interes polaznika za nju.
