Tjedan dana nakon odrona u Hrvatskoj Kostajnici pod čijim je naletom sravnjeno sa zemljom nekoliko kuća, život se nastavlja. Hrvatskom Kostajnicom prošetali su brojni političari. Poslije njih ostala su obećanja, službe su u granicama mogućnosti odradile svoj posao, ali ostali su neizvjesnost i strah. Nesretni ljudi bez krova nad glavom svakim danom snalaze se svatko na svoj način. Miloš Marjanović sa svojom obitelji smještaj je pronašao u praznoj kući rođaka.
- Važno je da smo svi živi. Imamo drva, peć, krevet, kupaonicu. Pod ruševinama su ostali svi dokumenti i vrijednosti. Problem je što u Kostajnici nema fotografa, a bez osobne ne mogu prijeći u susjednu Bosansku Kostajnicu, pa moramo ići u Sisak da se fotografišemo. Možemo reći da 70 posto funkcioniramo normalno - priča Marjanović.
Iako je osiguran smještaj u kostajničkom hotelu, nesretni ljudi uglavnom ga nisu prihvatili, nego su se smjestili po praznim kućama svojih susjeda i rođaka.
- Ljudi su uplašeni, ne vjeruju više nikome. Boje se prihvatiti ovo što im se nudi da ne bi ostali bez trajnog rješenja. Jer jedno je privremeni smještaj, a nešto sasvim drugo trajni dom i sigurnost, ako je to moguće nakon svega. Obilaze nas iz Crvenog križa, svaki dan se održavaju sastanci. Snijeg pada, zima se vratila, nitko još ništa nije konkretno poduzeo. Dokle tako, ne znam. Vidjet ćemo što će vrijeme donijeti. Mi ne tražimo neki luksuz, a na sve drugo smo navikli. Samo da normalno živimo - ističe Marjanović.
Gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan sačinjava popis kuća i stanova u državnom vlasništvu, koje planira u ponuditi za dugotrajniji smještaj. Iz Hrvatskog geološkog instituta, čiji su stručnjaci obišli kostajnički teren, ističu da još uvijek postoji opasnost od urušavanja.
- Ugrožene su brojne kuće. Ne postoji garancija da se klizište neće širiti bočno ili čak iznad samog klizišta - ocijenio je Davor Kolak.
Nakon odrona u Kostajnici, aktivirala su se klizišta po drugim banijskim mjestima, točnije po obroncima Šamarice ili Zrinske gore, nekada šumovitih prostranstava izloženih masovnoj sječi Hrvatskih šuma. Klizanja i pucanja tla javila su se u petrinjskim selima Prnjavor Čuntićki i Donja Mlinoga, te u dvorskom selu Zrinska Draga.
Dok se na terenu čekaju stručne službe da utvrde stupanj ugroženosti, mještani ovih krajeva poslije kostajničke tragedije, nisu nimalo ravnodušni.
- Čujemo tutnjavu, zemlja se postepeno pokreće svaki dan i sve više se spušta niz brdo. Ne spavamo mirno. Mještani se sve više boje jer ima nas u šest kuća koji smo neposredno ispod brda – priča Nikola Oblaković iz Donje Mlinoge. Na petrinjskom području postoji osam poznatih klizišta, dok na području općine Dvor leži četiri. Zadnja istraživanja rađena su još davnih osamdesetih godina prošlog vijeka.
