Novosti

Kronika

Samo devet novih kuća

Kod nas još uvijek ništa nije taknuto. Rečeno nam je da će prvo doći vidjeti je li kuća za rušenje ili je moguć popravak. Prvo je došla jedna delegacija pa je došla druga. Gledali su kuću, detaljno je proučavali i mjerili, a na kraju su zaključili da je kuća stvarno za rušenje, kaže Jovanka Gregurinčić iz Roviške kod Gline

Large anja 4 5a

Gradnja prve nove kuće u banijskim Selima (foto Nikola Čutuk/PIXSELL)

Kuća Ivana Marinovića iz Strašnika pokraj Petrinje, mjesta u kojem je bio epicentar velikog banijskog potresa, urušila se u decembru 2020. godine uslijed silovitog oslobađanja zemljine energije. Kuća stara nepunih 25 godina, jedna od onih iz traljave poslijeratne obnove, u svojim temeljima nije imala ni kilogram željezne armature, stoga u ovom žarištu katastrofe nije ni imala šanse. Sada je Marinović jedan od rijetkih kojima je započela obnova. Zadnjih dana u svom dvorištu gleda kako se užurbano izmjenjuju građevinski stručnjaci sa strojevima; rade se betonaža temelja i ostala čudesa. Konkretna obnova – podizanje nove kuće na mjestu ili u blizini stare, kao što se upravo događa u Strašniku, najpoželjniji je, ali rijedak prizor na Baniji u zadnjih godinu i tri mjeseca. Daleko je još od toga da druge kuće ugoste majstore ili da vlasnici "broje sitno" do završetka novih kuća u kojima bi se konačno naspavali, ugrijali i okupali.

Na naše pitanje koliko se trenutno novih objekata gradi na Baniji, iz Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje kazali su da je trenutno u toku izgradnja devet obiteljskih kuća. Na području Sisku grade se dvije kuće, u Petrinji tri, u Lekeniku tri i u Glini jedna.

Na pitanje kako se odlučio za tipičnu zidanu kuću naspram suhe gradnje, Ivana Marinović kaže da nije dvojio ni minute. Nije želio da izgledom odudara

- Do sada smo ugovorili tri izvoditelja s ukupno 90 tipskih zamjenskih kuća, a u postupcima nabave i ugovaranja su još tri postupka za ukupno 126 kuća. Za konstrukcijsku obnovu ugovoreno je: jedna tehničko-financijska kontrola, četiri operativna koordinatora, četiri stručna nadzora i 17 projektanata - odgovorili su iz državnog ureda, dok mi pokušavamo odgonetnuti što bi sve ovo trebalo značiti.

Dalje navode da je potpisano 38 izjava o odabiru zamjenske kuće; 26 je obostrano potpisanih ugovora o izgradnji, a ovoga momenta je osam ugovora o izgradnji zamjenske kuće na potpisima. Uklanja se 19 kuća, a na deset stambenih objekata se izvode geodetska i geomehanička snimanja, naveli su iz državnog ureda.

Iz ovog rogobatnog birokratskog jezika običnome čovjeku razumljivo je samo ono s početka; da se gradi tek devet novih kuća. Potrebe su, naravno, mnogo veće. Prema podacima Stožera civilne zaštite, na području Sisačko-moslavačke županije zaprimljeno je 520 zahtjeva za ostvarivanje prava na konstrukcijsku obnovu, što znači da će vjerojatno toliko čitavih novih kuća biti građeno. Do 3. marta ove godine ukupno je doneseno 459 zaključaka u vezi ostvarivanja prava na takvu vrstu obnove.

Da bi se nova kuća mogla početi graditi, osim ispunjavanja određene zakonske procedure, potrebno je da stara bude uklonjena. Ostaci Ivanove stare kuće uklonjeni su još u avgustu prošle godine, a među prvima je dobio odluku o gradnji. U Strašniku se trenutno samo kod Marinovića gradi kuća u režiji države, dok se nekoliko obitelji opredijelilo na izgradnju iz privatnih donacija. Sveukupno je dvadeset i jedna kuća u Strašniku predviđena za potpuno rušenje, dakle s crvenom naljepnicom, uputom koja označava da se objekt više ne može popraviti.

- Prvo su nam došli mobilni timovi, statičari koji su procijenili da je kuća za rušenje. Predali smo prijavu za obnovu, prijavili broj članova obitelji i sve to poslali u proceduru. Imali smo sreće da smo bili među prvima. I sad čekamo. Krajem drugog mjeseca je počela izgradnja, a izvođač radova nam je rekao da bi radovi mogli trajati mjesec i pol dana. Kaže da će kuća za najkasnije dva mjeseca biti pod krovom. To dosta ovisi i o vremenskim uvjetima. Evo, ovih dana je bilo prilično hladno, ja prvi nisam dao da se radnici smrzavaju - govori Ivan koji se odlučio za tipičnu zidanu kuću od 55 kvadrata, koliko mu je zakonski pripalo prema broju članova obitelji. U novoj kući živjet će on i supruga. Na pitanje kako se odlučio za tipičnu zidanu kuću između ponuđena još dva tipa suhe gradnje, kaže da nije dvojio ni minute. Naprosto, nije želio da izgledom kuće odudara od ostatka Strašnika.

Svima je dosta životarenja u kontejnerima – Roviška (Foto: Edina Zuko/ PIXSELL)

Svima je dosta životarenja u kontejnerima – Roviška (Foto: Edina Zuko/ PIXSELL)

Kuća Jovanke Gregurinčić iz Roviške kod Gline također ima crvenu naljepnicu. Njoj je nedugo poslije nove godine stigla odluka o obnovi, što joj je jedini garant da će u narednom periodu imati razloga za veselje poput Ivana. Potanko nam je opisala cijelu proceduru, listajući dokumente koji su joj složeni u fasciklima u autu, umjesto u ladici radnog stola. "U kontejneru se samo može ležati, a bilo kakav komad namještaja je nemoguće uglaviti", govori nam Jovanka preko telefona.

- Kod nas još uvijek ništa nije taknuto. Rečeno nam je da će prvo doći vidjeti je li kuća za rušenje ili je moguć popravak. Prvo je došla jedna delegacija, ja bih rekla inženjera, pa je došla druga. Gledali su kuću, detaljno je proučavali i mjerili, a na kraju su rekli da je kuća stvarno za rušenje. Malo nakon toga, isti dan zapravo, oni su me nazvali. Netko od njih me pitao da li bih htjela drvenu kuću. Rekli su mi da bi je mogli sutra početi graditi ako pristanem, ali ja sam im odgovorila da moram makar okvirno znati o čemu se tu radi, kakva bi to bila kuća, od koje vrste drveta i slično. Nakon toga se više nisu javljali. Znate, ja nisam mogla pristati na neviđeno. Tko to može znati, svi bismo pomalo trebali biti arhitekti - priča Jovanka. Prenijela nam je da je u odluci o obnovi, Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje naloženo da ukloni staru i sagradi zamjensku obiteljsku kuću.

Tko će izabrati 30 ljudi od onih 800 koji su u kontejnerima? Ja sama ne mogu donositi takvu odluku, kaže Branka Bakšić Mitić

- Kuća će biti uklonjena na teret države, a odluka o obnovi provodi se "raspoloživim financijskim sredstvima Središnjeg državnog ureda" - prepričala je Jovanka navode iz podužeg rješenja o obnovi. Tamo, doduše, ne piše kada će odluka biti provedena, već samo da "ovisi o raspoloživim financijama". Također je naloženo da bude izgrađena kuća od 55 kvadratnih metara, jer su u Roviški prijavljene samo ona i majka. Trenutno žive u kontejneru. Prije nekoliko dana su dobile novi, jer je stari prokišnjavao pa se u njemu gomilala vlaga.

- Sa svih strana je ulazila voda. Imali smo stotinu popravaka oko toga. Ovo su uredski kontejneri koji su bili prazni, mi smo ih namještali te uređivali svakako i nikako. Dobili smo sada drugi, mislili smo bit će bolji, a ni vrata se nisu mogla skroz zatvoriti. Za prst su zjapila, kako to ugrijati? Sad je to sanirano zbog moje mame, da ipak useli na suho jer je stalno bila u vlazi. Mi smo u grču više od godinu dana. Ima li tome kraja? - žali se Jovanka.

Mobilni timovi koji su pregledali Jovankinu kuću, bili su prije dva tjedna i kod Zorke Božić u Martinovićima.

- Rješenje sam dobila, sve su snimili i rekli da je kuća za rušenje. Nekako sam se nadala da će se možda ipak moći popraviti. U kontejneru spavam, ali sve drugo mi je i dalje u kući, tu sam preko dana. Pa da mi nije ovoga, ne znam šta bih. Mislila sam odabrati montažnu kuću, imam ja puno prostora u dvorištu - planira Zorka.

U Majskim poljanama država je uklonila jednu kuću - Branka Bakšić Mitić (Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL)

U Majskim poljanama država je uklonila jednu kuću - Branka Bakšić Mitić (Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL)

Kako su nam potvrdili iz Ureda za stambeno zbrinjavanje, prioritet za izgradnju zamjenske kuće imaju osobe smještene u kontejnerima. S obzirom da najbolje poznaju teren, od lokalnih stožera u gradovima i općinama su traženi podaci o strukturi stanovništva, brojnosti obitelji, socijalnoj slici i ekonomskom stanju, kako bi središnjici sugerirali tko je prioritet za obnovu.

Dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić navodi da je u Majskim Poljanama država uklonila jednu kuću. Ostalo su privatni donatori obavili poslije potresa.

- Država će za Grad Glinu osam objekata graditi, a ostalo su prepustili jedinicama lokalne samouprave da izaberu. Tko će izabrati 30 ljudi od onih 800 koji su u kontejnerima, kako odabrati tko će biti prvi? Ja sam se iz toga izuzela, ne mogu donositi takvu odluku - kaže Bakšić Mitić. Glina je s Gradom Beogradom dogovorila izgradnju 34 kuće. Potpisano je pet ugovora i kuće bi svaki čas trebalo početi graditi, najavila je dogradonačelnica.

Iz Ureda za obnovu tvrde da se program konstrukcijske obnove odvija prema planu, unatoč novonastaloj krizi koju je izazvao rat u Ukrajini. I dok humanitarnu katastrofu uzrokovanu potresom tek treba sanirati, na pomolu je druga, izazvana ratom koji bijesni nedaleko od Hrvatske.

Nagađanja o nuklearnom ratu, izbjeglička kriza, inflacija i generalni pad životnog standarda na europskom tlu, faktori su koji mogu utjecati na svaki segment društva, pogotovo na iznimno zahtijevan posao obnove razrušene Banije. Osim toga, turbulentan februar donio je promjene u strukturi Vlade, kada je ključni čovjek za obnovu, sada već bivši ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat osumnjičen za zloupotrebu položaja. Resorno ministarstvo preuzeo je Ivan Paladina, bivši predsjednik Uprave Instituta IGH i glavni savjetnik Hrvatske poštanske banke, koji bi se trebao uhvatiti u koštac s revitalizacijom potresom pogođenih područja.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više