Romska zajednica protivi se uvođenju vaučera i bonova za hranu umjesto zajamčene minimalne naknade propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, kazao je na tiskovnoj konferenciji saborski zastupnik i potpredsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina Veljko Kajtazi.
Na presici sazvanoj na inicijativu članova skupine i predstavnika Saveza Roma u Republici Hrvatskoj ‘Kali Sara’ povodom sjednice Radne sjednice Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma, Kajtazi je kazao kako ova inicijativa ne dolazi od Vlade RH, niti želi da to postane.
Upozoreno je da je takav potez usmjeren protiv dobrobiti romske zajednice i da ne znaju zašto župan Međimurske županije Matija Posavec inicira sastanke na temu izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, pritom ignorirajući Kajtazija kao saborskog zastupnika, kao i predstavnike romske zajednice iz Međimurske županije, od kojih su većina članovi vijeća romske nacionalne manjine na razini svojih općina, gradova i županije, a neki su zamjenici gradonačelnika ili članovi županijske Skupštine.
‘Smatramo kako je ova inicijativa prije svega dio predizborne kampanje za predstojeće europske izbore, odnosno da se na ovaj način određeni lokalni političari - zasada iz Međimurske i Varaždinske županije - nastoje dodvoriti većinskom stanovništvu s obećanjima kako će naštetiti, ne samo Romima, nego i svim ostalim građanima koji ovise o zajamčenoj minimalnoj naknadi‘, kazao je Kajtazi.
Prema njegovim riječima, romska zajednica je u više navrata osudila devijantno ponašanje pojedinaca, bilo da se radi o kockanju ili o trošenju zajamčenih minimalnih naknada u druge svrhe, ali ističu da zbog postupaka pojedinaca ne može ispaštati cijela romska zajednica, odnosno svi građani Republike Hrvatske, jer bi izmjena postojećeg zakona utjecala na sve socijalno ugrožene građane, kojih je, nažalost, u ovom trenutku izuzetno mnogo.
‘Više puta smo organizirali sastanke s predstavnicima jedinica lokalne samouprave i predstavnicima centara za socijalnu skrb, pokušavajući pronaći načine za ujednačavanje primjene Zakona o socijalnoj skrbi, jer praksa, čak i danas, pokazuje kako socijalni radnici interpretiraju zakon na različite načine. Uslijed ovakve situacije, ovim prijedlogom im dajemo i veću diskrecijsku moć da odlučuju kome dati bon, a kome dati naknadu. Ono o čemu bismo trebali razmišljati u kontekstu ovog Zakona je integracija na tržištu rada te međuresorna suradnja radi korištenja naše vlastite radne snage. Vidjeli smo početkom godine kako je Vlada značajno povećala kvote za strane radnike u svih područjima te kako radnike primamo od Kosova i Albanije do Ukrajine, dok naša vlastita radna snaga koristi socijalna primanja. Predviđeno je 60.000 radnih mjesta za strance, a 0 za naše građane – pripadnike romske zajednice, izuzev neuspješne mjere javnih radova. Romsku zajednicu u velikom postotku sačinjava mlada i radno sposobna populacija i svaki Rom koji prima socijalnu naknadu predstavlja višestruki gubitak i za našu državu i za našu zajednicu. Pozivam sve spomenute da umjesto trošenja vremena na inicijativu uvođenja bonova, izaberu teži put i zajedno s nama pokušaju pronaći dugoročno održivo rješenje osmišljavanjem i realizacijom projekata socijalne i radne inkluzije Roma i ostalih socijalno ugroženih građana‘, zaključili su predstavnici romske zajednice koju su, uz Kajtazija, predstavljali i Suzana Krčmar, predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj ‘Kali Sara’ i Matjaš Oršuš, član županijske Skupštine Međimurske županije.
