Na nedavno održanoj sjednici Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Narodne skupštine Republike Srbije, predsjednik Zajedničkog veća opština Srđan Jeremić predložio je da za Srpsko narodno vijeće i ZVO u budžetu Srbije ubuduće bude planiran određeni godišnji iznos. Tako bi se ostvarila sigurnost u radu i realizaciji programskih aktivnosti. Svoju inicijativu obrazložio je za Novosti.
- ZVO i SNV, kao jedine izborne institucije srpske zajednice u Hrvatskoj, koordiniraju rad svih organizacija i udruženja koje okupljaju naše sunarodnjake u zemlji. Kroz svoje programske aktivnosti one intenzivno rade na mnogim poljima kako bi se život srpske zajednice unapredio, a time i stvorile pretpostavke za dugoročan ostanak Srba na svojim vekovnim ognjištima - naglasio je Jeremić.
Financiranje aktivnosti manjinskih zajednica od strane njihovih "matičnih država" je česta praksa, sasvim u skladu s međunarodnim uzusima. To radi i Hrvatska, kaže Dejan Jović
- Za tako kompleksan cilj, pogotovo u teškom vremenu za naš narod u Hrvatskoj koje traje preko 20 godina, a brojke nam se smanjuju iz godine u godinu, bitno je napraviti značajan iskorak da trend pokušamo okrenuti u suprotnom smeru. Da bi mogli ostvariti sve programske aktivnosti usmerene na pomoć zajednici, ZVO-u i SNV-u potrebna su znatno veća sredstva od onih kojima trenutno raspolažu - kaže Jeremić koji vjeruje da je u interesu Srbije sprečavanje odlaska Srba iz Hrvatske i povratak određenog broja onih koji su otišli u treće zemlje.
- Da bismo to uspeli, moramo imati sredstva neophodna za revitalizaciju sredina u kojima žive Srbi, a to su uglavnom nerazvijene sredine. Da bi sprečili asimilaciju, potrebno je mnogo više sredstava usmeriti u manjinsko obrazovanje, očuvanje kulturne autonomije, medije na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu - rekao je Jeremić. Ukazao je da ni ZVO ni SNV nikad ne znaju koliko novca će dobiti za svoj rad, već to saznaju tek pred kraj tekuće za narednu kalendarsku godinu.
- Ne postoji sigurnost u finansiranju iz budžeta Republike Hrvatske zbog činjenice da ono zavisi od svake Vlade, a onda i od našeg položaja u pojedinoj Vladi. Uključivanje u budžet Srbije pružilo bi sigurnost u radu za obe institucije i činilo bi nas manje zavisnim od budućih hrvatskih vlada i sposobnosti ili nesposobnosti razumevanja manjinskih potreba od strane ljudi koji im budu na čelu – navodi predsjednik ZVO-a. Ističe pozitivnu reakciju članova skupštinskog Odbora i jasno iskazanu želju da aktivnosti Srba u regionu budu pomognute u mnogo većoj mjeri, pogotovo u BiH, Crnoj Gori i Hrvatskoj.
Srđan Jeremić
- Verujem da će inicijativa za intenzivniju pomoć Srbima u regionu naići na podršku i drugih poslanika, a kako je podršku inicijativi dao i potpredsednik Skupštine Vladimir Orlić, to uleva dodatni optimizam. Naravno, ne postoji nikakav rok za prihvatanje ili provođenje inicijative ali je činjenica da vreme nije naš saveznik i to trebamo uzeti u obzir - naglasio je Jeremić.
Osim toga, prijedlog da ZVO i SNV budu u stavkama budžeta Srbije nije inkompatibilan sa već postojećim načinima financiranja programskih aktivnosti ovih institucija. Pomoć Srbije vrši se preko konkursa za točno određene aktivnosti - dominantno za manjinske medije, kulturni amaterizam i manjinsko obrazovanje.
- Da bismo se kao narod očuvali, potrebno je mnogo više uložiti u ove segmente, a još više u ekonomsko jačanje sredina u kojima žive Srbi. Imati značajniju sigurnost za svoj rad kroz otvaranje budžetske stavke sigurno bi imalo pozitivne implikacije na položaj Srba u Hrvatskoj i na mogućnosti rešavanja njihovih potreba, ali i za očuvanje nacionalnog identiteta - smatra Jeremić. O tome je za Novosti govorio i predsjednik Savjeta SNV-a Dejan Jović.
- Financiranje aktivnosti manjinskih zajednica od strane njihovih "matičnih država" je česta praksa, sasvim u skladu s međunarodnim uzusima. To radi i Hrvatska u odnosu na hrvatske zajednice u drugim zemljama, bez obzira radi li se o Hrvatima u BiH kao konstitutivnom narodu ili o hrvatskim manjinama drugdje. Takav oblik pomoći opstanku i razvoju nacionalnih manjina imaju Italija u odnosu na Talijansku uniju, Mađarska u odnosu na Savez Mađara i Češka u odnosu na Češku besedu, da spomenem samo nekoliko primjera. Stoga mislim da se radi o prijedlogu koji je sasvim u skladu s međunarodnim standardima i podržavam ga - naglašava Jović.
Dejan Jović
- Srbija je i dosad financirala te pomagala mnoge projekte koji su se ticali Srba u Hrvatskoj, pa bi bilo dobro da takav oblik suradnje postane sistemski i trajan, jer se neki projekti odvijaju kroz više godina i potrebno im je stabilno financiranje. Politički je važno da se pokaže da i Hrvatska i Srbija brinu o onome što je važno za srpsku zajednicu u Hrvatskoj i hrvatsku zajednicu u Srbiji. Što je više zajedničkih projekata, time se šalje jasnija poruka o dobrim namjerama i povezanosti srpske zajednice sa Srbijom i Hrvatskom, prema kojima objema imamo posebne osjećaje i u odnosu na koje imamo mnoge zajedničke interese. Posebno naglašavam da su SNV i ZVO nastali kao rezultat Erdutskog sporazuma i pratećih dokumenata, te da su dvije zemlje već na početku normalizacije odnosa - a u 2021. ćemo obilježiti 25. godišnjicu potpisivanja Sporazuma o normalizaciji između Hrvatske i tadašnje SRJ - visoko istaknule važnost zaštite i slobodnog razvoja manjina u obje zemlje - ističe Jović. Stabilno i trajno sistemsko financiranje projekata, organizacija i aktivnosti srpske zajednice doprinijelo bi boljim odnosima dviju zemalja, smatra Jović. No podsjeća da verbalnu i političku podršku mora pratiti konkretna financijska i projektna pomoć, kako ne bi sve ostalo na riječima.
- Srpske organizacije u Hrvatskoj su i dosad uspješno pokazale da znaju upravljati tom podrškom, a također i da znaju što žele, jer svake godine prijavljuju velik broj projekata za financiranje i uglavnom su uspješne u zadovoljavanju kriterija. To što se velik dio naših aktivnosti financira iz proračuna nije smanjilo samostalnost u odlučivanju o programima i politikama u odnosu na domaće političke aktere, tako da sam siguran da će isto tako biti i u odnosu na vanjske aktere, a posebno u odnosu na Srbiju. Srpska zajednica se u zadnje vrijeme okrenula i apliciranju za podršku u okviru EU, tako da očekujem da se izvori financiranja naših programa diverzificiraju. To će povećati, ne samo mogućnosti koje imamo nego i ojačati našu zajednicu, koja je manja nego prije, ali je puna izvrsnih ideja, projekata i ljudi koje treba podržati posebno ako se radi o mladoj generaciji. Treba dodatno raditi i na prikupljanju individualnih i korporativnih donacija, što je također moguće s obzirom na sve brojniju zajednicu Srba iz Hrvatske koji sada žive i rade izvan naših zemalja. Od njih su mnogi vezani za svoj zavičaj a postali su uspješni u poslovnom, društvenom i intelektualnom svijetu u zemljama u kojima žive - zaključio je Jović.
