U duhu vremena u kojima agresivna desnica, od stranaka do Katoličke crkve, osvaja sve veći javni prostor i moć u društvu, obilježavanja 73. godišnjice Dana oslobođenja Zagreba 8. maja i Dana pobjede dan kasnije prošli su više-manje u znaku opstrukcije gradskih i državnih vlasti, ali i nastojanja da se prigodni programi organiziraju zajednički: od starih partizana, mlađih antifašista i mladih antifašistkinja, preko srpskih i ruskih organizacija, sve do udruženja koja okupljaju LBGT populaciju, što je začetak antifašističke koalicije.
Sabor nije pokrovitelj ovih svečanosti i obilježavanja datuma jer je pokrovitelj nekih drugih manifestacija, a to ne ide zajedno – rekao je Franjo Habulin
Priča počinje s Trnjanskim kresovima, manifestacijom koju su prije rata organizirale gradske vlasti i socijalistička omladina i koja je uz bogat muzičko-kulturni program na savskom nasipu kod jedne od lokacija gdje su partizani 1945. ulazili u grad okupljala i po desetine hiljada ljudi. Mladen Goran Zanjko, koji je tadašnje kresove posjećivao kao srednjoškolac, bio je oduševljen atmosferom. ‘Hrpetina ljudi, bendovi, nama klincima iz srednje to je bio Woodstock’, rekao nam je i naglasio da je baš zbog nostalgije bio na sva četiri obnovljena Krijesa, pa čak i učestvovao u organizaciji jer, kako je rekao, takve događaje treba podržati.
Obnovljeni Kresovi, uključujući i ovogodišnji održan 5. maja, (još) nisu Woodstock, ali su bili bogati i sadržajni. Počevši od štandova Mreža antifašistkinja Zagreba, SABA RH, Zagreb Pridea i štanda ruskih organizacija do nastupa Partizanskog zbora i zborova Domaćigosti, ZborXop, Le Zbor i Slavjanka, a onda i nastupa rock grupa na koncertu Anifa Night u Močvari. Sve su to organizirali Mreža antifašistkinja Zagreba i SNV uz brojne partnerske organizacije.
Naravno, najveća atrakcija bilo je paljenje četiri krijesa na veselje prisutnih, a predstavnici Inicijativnog odbora građanki i građana Dalmacije Lovro Krnić i Diana Magdić podijelili su nagrade EN FACE ::: ANFAS i priznanja brojnim pojedincima, aktivistima i udruženjima. U kategoriji Izvorna inspiracija pripala je publicistu i aktivistu Saši Šimpragi za seriju vrijednih inicijativa, kontinuirani i predani aktivistički i kulturni rad, a naročito za Virtualni muzej Dotrščina kojim se nastoji održati sjećanje na mjesto stradanja velikog broja Zagrepčana.
Za razliku od Kresova, marš ‘Besmrtni partizanski odred’, tokom kojeg ljudi nose slike svojih predaka poginulih u borbi protiv fašizma, u Zagrebu je održan prvi put. Ali uspješno, uz partizanske pjesme, bez obzira što je broj učesnika bio oko 250. Oni su prošli centrom grada uz obezbjeđenje interventne policije i raznorazne reakcije ljudi na ulicama, od zblenutih pogleda i komentara tipa ‘Tko su ovi?’, ‘Zar su još živi?’ ili ‘Ja bih to zabranio!’ do simpatične reakcije djece ‘Dinamo! Dinamo!’ ili izraza podrške građana.
Povorka je krenula s Trga žrtava fašizma, simboličkog mjesta antifašističke borbe 1990-ih oko vraćanja tog naziva prošla centrom grada i pred Hrvatskim narodnim kazalištem na Trgu Republike Hrvatske, čije je ime lani zamijenilo ono maršala Tita, pustila 73 balona u znak sjećanja na godišnjicu oslobođenja Zagreba i Dana pobjede nad fašizmom.
Događaj su organizirali SABA RH, Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagreba (ZUABA) i Koordinacijski savjet ruskih sunarodnjaka u RH čija je predstavnica Elena Pilićeva Čorko za Novosti rekla da pripadnici ruske zajednice s antifašistima po cijeloj Hrvatskoj slave Dan pobjede. ‘Prvi besmrtni puk, povorka sa slikama poginulih boraca protiv fašizma, održan je 2012. u Tomsku, a u proteklih šest godina proširila se na 81 zemlju svijeta s preko 60 miliona učesnika. To je svjetski pokret u čast pobjede’, rekla je Elena, ističući da je u Hrvatskoj, zbog okolnosti borbe, naziv promijenjen u ‘Besmrtni partizanski odred’.
U povorci je bio i Zdenko Duplančić iz SUBNOR-a Srbije, predsjednik sekcije Prve proleterske brigade koja je učestvovala u završnim borbama za oslobođenje zemlje i, kako kaže, fetivi Splićanin. ‘Kao borac oslobodio sam i Beograd i Zagreb, a u Vrbovcu sam zamalo poginuo. Tamo smo izgubili 163 čovjeka, dok je 400 bilo ranjenih, i njima smo odali počast u Vrbovcu, a onda i na zagrebačkom groblju Mirogoj’, rekao je Zdenko za Novosti. Brine ga odnos vlasti prema antifašističkom nasljeđu. ‘To je žalosno, mi smo Evropljani, a EU je zasnovana na antifašizmu. Vi ste u EU, a mi težimo tome da budemo na liniji antifašizma jer znamo ko je u Drugom svjetskom ratu bio prijatelj, a ko je bio neprijatelj. Ni mi u Srbiji nismo zadovoljni, ali nas srpska vlada ipak podržava. Kao SUBNOR smo dobili orden za zasluge na promociji antifašizma. U Hrvatskoj teško ide, što me žalosti kao splitskog skojevca’, rekao je Duplančić.
A po riječima predsjednika SABA-e Franje Habulina, cilj marša bio je senzibilizirati javnost prema ljudima koji su svoje živote ugradili u slobodnu Hrvatsku. ‘Naša je dužnost da obilježimo 73. godišnjicu oslobođenja Zagreba i Dana pobjede 9. maja. To su značajni datumi, kako u povijesti Hrvatske, tako i zemalja antifašističke koalicije. Dan pobjede nad fašizmom slavi se u svim zapadnoevropskim zemljama.’ Dodao je i nekoliko riječi o odnosu državnih institucija prema proslavi. ‘Sabor nije pokrovitelj ovih svečanosti i obilježavanja datuma jer je pokrovitelj nekih drugih manifestacija, a to ne ide zajedno. Izrazili smo neslaganje što se u Hrvatskoj ne uvažava ustav kao najznačajniji dokument. Osvanule su ploče u kojima su ustaški pozdrav i znakovlje, nema prave reakcije aktualne vlasti na isticanje fašističkih simbola i izvikivanje pozdrava, a nema ni reakcija na registraciju udruga čiji su program i političke platforme u suprotnosti s ustavom RH. Mi smo tražili da se učini revizija tih registracija, međutim ništa se ne događa’, rekao je Habulin, ističući da ako je nešto protivustavno, kao spomenuti pozdrav, onda nema iznimki.
A po riječima Sanje (prezime poznato redakciji), sramotno je u kojoj je mjeri antifašizam pokazna priča koja se vadi iz džepa kad treba nešto pokazati, a u stvarnom životu je obratno: ‘Hrvatski sabor je odbio pokroviteljstvo nad 75 godina bitke na Sutjesci u kojoj je poginulo 3.500 Dalmatinaca partizana, a drži pokroviteljstvo na Blajburgu. Sramota! Antifašizam je zabilježen u temelje našeg ustava i koliko god određena snage bile protiv toga i žele ga izbaciti, to se neće dogoditi jer je na njemu utemeljena suvremena Evropa. Pokušajte u Njemačkoj istaknuti bilo koji fašistički simbol i završit ćete u zatvoru. Ta zemlja je pokrenula dva svjetska rata, ali je s tim raščistila i doživjela katarzu pa je možda najantifašističkija zemlja u EU-u.’
Ona se u izjavi za Novosti osvrnula i na povezivanje antifašizma s komunizmom. ‘Ja sam potomak bijelih emigranata koji su izbjegli iz Rusije pred Oktobarskom revolucijom i nisam članica nijedne stranke. A u Rusiji, ako ni oko čega drugog, svi su ujedinjeni oko Otadžbinskog (Domovinskog) rata i otpora fašizmu. Rat nije bio pitanje ideologije, sukob ideologija je tu bio nebitan. Hitlerov plan je bio Slavene protjerati u Aziju. I zato smo imali izbor: ili ćemo se boriti i preživjeti ili ćemo biti satrti’, rekla je Sanja.
A jedna druga Sanja, Sanja Zoričić Tabaković, predstavnica Židovske općine Zagreb, koja je došla dati podršku maršu, za Novosti ističe da treba mnogo raditi na očuvanju antifašističkih tekovina. ‘Izgleda da je prevagnula desnica jer nema službenih obilježavanja Dana oslobođenja Zagreba i Dana pobjede, ali je Blajburg zastupljen iz sve snage. Žalosno je da je Austrija ta koja je morala odrediti kako će se to obilježavati Blajburgu, a da se ono što se tamo neće smjeti isticati ovdje itekako može, i to službeno. Bila bih najsretnija da se sve antifašističke snaga ujedine i koordiniraju svoje djelovanje i oko toga pokušavam, koliko mogu, nagovoriti njihove predstavnike da se ujedine i spriječe da se dogodi ono što se čini neminovnim’, poručila je.
Dogodine u šumi
Obilježavanja slavnih godišnjica završeno je 9. maja svečanom akademijom. Samo njeno održavanje u Hrvatskom glazbenom zavodu bilo je određeni uspjeh jer su uprave HNK-a i Vatroslava Lisinskog odbile da se skup održi kod njih uz izgovor da imaju zauzete termine. Postojao je plan da se akademija održi na Jarunu, ali je bivši predsjednik Ivo Josipović isposlovao da se održi u HGZ-u.
Nitko od najviših državnih zvaničnika nije se pojavio; izaslanik Vlade bio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, a predsjednice zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Među ostalima, došli su i bivši premijer Zoran Milanović, potpredsjednik Sabora Siniša Hajdaš Dončić i predstavnici SDSS-a i SNV-a. Hajdaš Dončić je podsjetio na godišnjice i rekao: ‘Sadašnja vlast ne želi dostojno obilježiti oslobođenje Zagreba i pobjedu nad fašizmom nego ih opstruira. Nadamo se da ove obljetnice naredne godine nećemo morati slaviti u šumi. Fašizam ima stotine lica, ali je zajedničko što se javlja u vrijeme društvene krize sa slatkorječivim populističkim obećanjima, što prelazi u nasilje nad manjinama i svim slabijima.’ Oglasio se i Bošnjaković: ‘Hrvatska se temelji na antifašizmu. Onima koji ne razumiju povijest – poruka: Hrvatska se borila na strani pobjednika.’
