Novosti

Politika

Rabljena sedmica: Njonjo Prvi

Otkako je Sabor deklarativno prvi ispod Boga, a realno ispod osoblja američke ambasade, vodilo ga je svašta: od ishlapjelih filoustaša do bezveznih činovnika, ali nijednom čovjek po nadimku Njonjo

Nwy22lmqdmxghgnnkcsud2dgqks

Gordan Jandroković Njonjo (foto Patrik Macek/PIXSELL)

Predsjednik

Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, u novinama tumači političku krizu. Nije nam se čitalo, ali ne sumnjamo da je znao što treba reći. Čovjek s odličnim senzorima za prepoznavanje volje stranačkog vrha uvijek zna što reći. Ovdje ćemo samo zapaziti da je nacionalni parlament proteklih desetljeća, otkako je deklarativno prvi ispod Boga, a realno ispod osoblja američke ambasade, vodilo svašta: od ishlapjelih filoustaša do bezveznih činovnika, ali nijednom čovjek po tako dojmljivom nadimku – Njonjo. Živimo povijest.

Optuženik

Zdravko Mamić svakom porom u svakoj minuti svojih istupa dokazuje promašenost pravnog sistema Republike Hrvatske. Od njegovih bi se prostačkih ispada mogla sastaviti višetomna građa, a samo s ukoričenim člancima o sumnjama u pogodovanja i zloupotrebe dalo bi se napuniti oveći regal. Ipak i dalje histerizira.

Ovoga tjedna divljao je pred osječkom sudnicom. Napravio je, kako čitamo, ‘poprilično bizaran i vulgaran ispad i to pred očima predsjednika sudskog vijeća Darka Krušlina’. Tankoćutnog je Zdravka, nagađa štampa, iznervirao osmijeh na licu nadležnog tužitelja, zamjenika ravnateljice USKOK-a Svena Miškovića. Mamić je, prema novinskom opisu, čekao početak rasprave pored ulaza u sudnicu, a u blizini, s njegovom odvjetnicom Jadrankom Sloković, ćaskali su Mišković, kolega mu Tonći Petković i sudac Krušlin. Sve je bilo normalno dok se Mamić nije obratio Miškoviću: ‘Šta se smiješ? Šta se stalno smiješ, koji kurac’, pitao je tužitelja ovaj divni, uljuđeni domoljub. A kad ga je odvjetnica pokušala dresirati, ustremio se i na nju: ‘Nemoj ti meni – ali Zdravko! Šta nemoj!?’ Novinari bilježe da je napao ‘u hipu’ i dodao ‘e sad neću ni ući, pa ćemo razgovarati preko novina’. Ako nekome nije jasno, odbio je prisustvovati suđenju, navodno je otišao u hotel.

USKOK, podsjetimo, tereti Mamića, brata mu Zorana, bivšeg direktora Dinama Damira Vrbanovića i poreznika Milana Pernara za izvlačenje 117 milijuna iz Dinama i utaju oko 12 milijuna kuna poreza. Na ovotjednom ročištu svjedočile su četiri osobe, a što su govorile, nema smisla prenositi.

Četverored

O još jednom hrvatskom egzodusu ovih dana javljaju mediji. Četrdesetak Agrokorovih menadžera napustilo je koncern otkako ga je preuzeo Ante Ramljak s gotovo nemogućom misijom sprečavanja urušavanja tog spomenika pohlepi Ivice Todorića. Na popisu bivših menadžera od poznatijih primjeraka izdvajamo Antu Todorića, koji je bio angažiran na radnom mjestu Gazdinog Malog, Ivicu Crnjca, izvršnog potpredsjednika za financije, strategiju i tržišta kapitala, Pirušku Canjugu, suprugu Zlatka, jednog od poznatijih vrtnih patuljaka Franje Tuđmana, Mislava Galića, potpredsjednika Agrokora, Ivu Balent, Gazdinu Malu, i njezina supruga Hrvoja. Iz Nadzornog su odbora, osim Gazde, odletjeli Ljerka Puljić, Tomislav Lučić i Damir Kuštrak.

Zid

Da neka od agencija istražuje indeks gluposti hrvatskih političkih stranaka po bilo kojem kriteriju, SDP bi već dugo suvereno držao prvo mjesto. Na vlasti je monstruozni HDZ, nezainteresiran za uklanjanje ustaške spomen-ploče u Jasenovcu i ozbiljno opterećen sumnjama da štiti kriminal u Agrokoru, a lider SDP-a na društvenim se mrežama divi ugođaju kišnog Zagreba, dok u parlamentu svjedoči o toplim izrazima ljubavi svoga oca. Dobro, na Bernardića smo se naviknuli, ali sada se oglasio i njegov politički pouzdanik Rajko Ostojić. I to pohvalom Živom zidu.

Pernar će izrasti u političara koji će nadrasti svoj populizam. Pernar sazrijeva u političara sa stavom, imao je odličan govor, zanimljiv, jasan, pun strasti, emotivan. Recimo, s Pernarom ćemo u nekim segmentima surađivati. Sa Živim zidom, zašto ne’, izjavio je Ostojić i zabezeknuo stranačke kolege.

Barem neke. Jedan, neimenovani, rekao je da Ostojić ne zna što je Živi zid, ali drugi ne isključuju mogućnost suradnje s Pernarom, Sinčićem i njihovom partijom. U času dok ovo prepisujemo iz standardno informativne štampe, na televiziji Ivan Vilibor Sinčić odbija mogućnost suradnje sa SDP-om i HDZ-om.

Ostojiću Rajko, džaba si krečio.

Razmještaj

Svijet se trese! Analitičari pitaju zašto, obavještajci istražuju kako, Amerikanci strepe, Rusi nervozni… sve zbog činjenice da su predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ministar obrane Damir Krstičević i načelnik glavnog stožera Mirko Šundov ‘usuglasili veliku rekonstrukciju zapovjednog kadra Hrvatske vojske’, piše prijestolnička štampa te otkriva da će odluke o novim zapovjednicima biti objavljene ‘na Dan Oružanih snaga, a na snagu će stupiti 31. prosinca’. Ovo je vrijeme da vas zapitamo znate li kada Oružane snage slave svoj dan? Bez guglanja, nije fora. Pokušajte iz glave: Kad je Dan Oružanih snaga? Stručni žiri točnim smatra samo jedan odgovor – baš me briga.

Vratimo se na kadrovske novosti u vojsci: kopnenu vojsku od generala Mate Ostovića preuzima brigadni general Siniša Jurković, Jurkovićev zamjenik bit će brigadni general Boris Šerić koji se upravo školuje u SAD-u. Umjesto generala Miroslava Kovača kojeg čekaju umirovljenički izazovi, Ratno zrakoplovstvo vodit će brigadir Mato Mikić, dok će na čelu Ratne mornarice kontraadmirala Predraga Stipanovića zamijeniti kapetan bojnog broda Ivo Raffanelli. Stipanović odlazi na mjesto vojnog predstavnika pri NATO-u i EU-u, odakle se vraća Mate Pađen i ide na mjesto zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta umjesto generala Slavka Barića koji će u mirovinu.

Zamalo smo spomenuli još neka manje važna imenovanja te nabrojali ostale visoke časnike koji odlaze u penziju, ali zapitali smo se što će vam sve to i nismo našli razumno opravdanje da vas i dalje gnjavimo hrvatskim vojnim kadrovima.

Alka

Sinjska alka, tradicionalno nadmetanje u uvlačenju vladajućim režimima, gostovala je u Vukovaru. Bio je to njezin četvrti izlet izvan matičnog grada: davne 1832. trčana je u Splitu, 1922. u Beogradu, a 1946. u Zagrebu. Slavodobitnik je Ante Zorica, a mi sada očekujemo Vinkovačke jeseni u Fažani, Đakovačke vezove u Imotskom i Dubrovačke ljetne igre u Ivanić Gradu.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više