Prošle godine, formirano je osam manjinskih srpskih vijeća u Karlovačkoj županiji i to - VSNM Karlovačke županije, gradska vijeća u Karlovcu, Ogulinu i Slunju te općinska u Saborskom, Plaškom, Vojniću i Krnjaku.

Iako na to postoji pravo, vijeća nisu formirana niti su održani manjinski izbori u gradu Dugoj Resi te općinama Lasinja, Tounj, Josipdol, Rakovica i Cetingrad. O tome je više puta bilo riječi na sjednicama Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Karlovačke županije živi oko 14.500 Srba, u Karlovcu oko 5.000, a u nabrojenih pet općina i Dugoj Resi ima više od hiljadu Srba.

- U Karlovačkoj županiji postoje neke općine i gradovi gdje žive Srbi koji imaju prava na osnivanje manjinske samouprave, a gdje zakonske mogućnosti nisu iskorištene. U ovim sredinama nisu provedeni manjinski izbori, iako smo imali pravo na to, niti su osnovana manjinska vijeća ili izabrani povjerenici kao predstavnici naše zajednice. Zato je potreban veći angažman i više komunikacije s našim sunarodnjacima u ovim sredinama, te ih moramo poticati da iskoriste svoje zakonsko pravo. U ovaj angažman se trebaju uključiti svi iz zajednice, a pod tim mislim na naše saborske zastupnike, SNV, VSNM KŽ te posebno na predstavnike Srba iz izvršne i predstavničke vlasti. Tako bi se na sljedećim manjinskim izborima osnovala manjinska vijeća i zaživio rad manjinske samouprave na području naše županije – mišljenja je dožupan Mirko Martinović. U tih pet općina i Dugoj Resi nema niti jedne srpske institucije, kulturnog društva ili bilo kojeg drugog oblika organizacije.

Dio županijskih vijećnika, pak, smatra da je to izgubljeno područje, da su tamošnji Srbi odavno zaboravljeni i da su gotovo izgubili kontakt sa svojom zajednicom. Neki također smatraju da mnogi od njih uopće nisu zainteresirani za priključak zajednici. Ulaziti u te krajeve i pokušavati pridobiti mještane bio bi uzaludan posao, uložit će se puno truda i rada dok rezultati neće biti adekvatni uloženom trudu, smatraju neki vijećnici jer se tamo ne dobiva mnogo glasova za srpske predstavnike.

- Za svakog građanina srpske nacionalnosti se treba boriti da uđe u našu zajednicu, bilo gdje. Svi mi znamo nekoga u tim gradovima i općinama. Otiđimo tamo i popričajmo s njima pa neka okupimo nekoliko njih, neka formiramo pododbor SKD Prosvjeta, kakav je sredinom devedesetih u Karlovcu bio osnov iz kojeg su izrasle ostale srpske institucije i organizacije u Karlovačkoj županiji. Zato moramo ići naprijed. Kada smo osnivali SDSS krajem devedesetih, okupilo nas se tek jedanaest ali da tada nismo krenuli, ne bi bilo ni današnjih srpskih tijela u Karlovačkoj županiji - ističe koordinator u SNV-u Rade Kosanović.

Nenad Vukadinović, član Vijeća i predsjednik Odbora za Statut smatra da se valja ‘boriti’ kako bi se pridobio svaki član zajednice.

- Zadatak je da se u ovom mandatu Vijeća animiraju birači srpske nacionalnosti u općinama gdje je značajnija zastupljenost kako bi na sljedećim izborima istaknuli kandidate za svoje organe manjinske samouprave - mišljenja je predsjednik VSNM KŽ Ilija Matijević.