Novosti

Politika

Prljavština praonice

Budući da su represivne i pravosudne institucije SAD-a imale presudnu ulogu u antikorupcijskoj operaciji Lava Jato, američka je vlada, po svemu sudeći, sudjelovala u svojevrsnom državnom udaru koji je na vlast u Brazilu doveo ekstremno desnog Bolsonara

Large 1bolsonaro

Bolsonaro će se morati suočiti s posljedicama diskreditirane operacije Lava Jato (foto Adriano Machado/Reuters/PIXSELL)

Skupina od 23 američka kongresnika iz redova Demokratske stranke poslala je 7. lipnja pismo glavnom državnom odvjetniku Merricku Garlandu u kojemu od njega traže da ispita eventualno nezakonitu ulogu američkog Ministarstva pravosuđa u golemoj antikorupcijskoj operaciji Lava Jato (Autopraonica) koja se godinama provodila u Brazilu.

U operaciji je istraživana koruptivna mreža u čijem je središtu bila brazilska državna naftna kompanija Petrobras, a obuhvaćala je i nekoliko korporacija koje su s Petrobrasom surađivale, kao i niz političara na visokim funkcijama. Operacija je rezultirala s nekoliko optužnica koje su sve zaključene nagodbama, ali je jednako tako dovela i do značajnog slabljenja nekoć snažnog brazilskog naftnog i građevinskog sektora. Uz ekonomske učinke, istraga se pretvorila i u politički pokret koji je doveo do porasta prezira prema brazilskog političkoj klasi, a najspektakularniji njezin rezultat bilo je uklanjanje s političke scene i pospremanje u zatvor bivšeg predsjednika države Luiza Inácija Lule da Silve. Lula je osuđen na 12 godina zatvora zbog korupcije i uhapšen u travnju 2018., ni šest mjeseci prije održavanja predsjedničkih izbora na kojima je mogao pobijediti, čime je otvoren put dolasku na vlast ekstremno desnog populista Jaira Bolsonara. Budući da su američke represivne i pravosudne institucije odigrale presudnu ulogu u operaciji, američka je vlada, po svemu sudeći, sudjelovala u svojevrsnom netipičnom državnom udaru koji je na vlast u Brazilu doveo jednog od najdestruktivnijih političkih vođa današnjice.

Razgovori dostavljeni The Interceptu pokazuju da je glavni tužilac u operaciji Deltan Dallagnol na suradnike vršio pritisak da brazilskoj vladi zataje sastanke s američkim istražiteljima

Kongresnici su stoga u svome pismu od državnog odvjetništva zatražili da ispita jesu li dužnosnici američkih ministarstava obrane i domovinske sigurnosti te FBI-ja kršili zakon kada su posjećivali brazilske dužnosnike uključene u operaciju Lava Jato, a da o tome nije bila obaviještena tadašnja brazilska vlada Dilme Rousseff iz Luline Radničke partije (PT). Zatražili su i da se ispita jesu li kršili zakon i kada su se s njima dogovorili da se značajan dio globi od budućih sudskih progona prelije u privatnu fondaciju koja se nominalno trebala baviti borbom protiv korupcije, ali bi zapravo bila pod kontrolom upravo onih brazilskih tužioca koji su vodili operaciju.

U pismu su kongresnici napisali i da velik dio brazilske javnosti američku ulogu u toj operaciji doživljava kao "prijetnju demokraciji i vladavini prava", a jedna od potpisnica pisma, zastupnica Rashida Tlaib izjavila je da je "potrebno provesti punu istragu o tome je li Ministarstvo pravosuđa odgovorno za nezakonito hapšenje predsjednika Silve, čime je popločan put za dolazak na vlast negatora Covida-19, negatora klimatskih promjena i desničarskog nacionalista Bolsonara".

Operacija Lava Jato započela je 2014. godine, a američke pravosudne institucije u nju su se uključile u vrijeme mandata bivšeg predsjednika Baracka Obame zahvaljujući tamošnjem Zakonu o stranim koruptivnim praksama. Jedan od tadašnjih dužnosnika Ministarstva pravosuđa izjavio je 2017. da je "teško zamisliti bolji odnos suradnje u recentnoj povijesti od one američkog Ministarstva pravosuđa i brazilskih tužitelja".

Američko ministarstvo moglo je sudjelovati u istrazi Petrobrasa i njegovih kontraktora, kao i njihove uloge u podmićivanju brazilskih političara, zahvaljujući tome što su te kompanije bile prisutne na američkih burzama dionica, pa su takvim ponašanjem prekršile američki Zakon o stranim koruptivnim praksama. U istrazi o Petrobrasu dokazani su slučajevi podmićivanja u iznosima koji su se mjerili stotinama milijuna dolara, u zamjenu za ugovore s državom, kao i falsificiranje knjigovodstvenih dokumenta kako bi se to podmićivanje zatajilo regulatorima i investitorima u SAD-u.

Operacija Lava Jato zatvorena je u veljači ove godine, a već mjesec kasnije donesene su dvije presude koje su potvrdile da je cijela operacija bila motivirana političkim interesima brazilske desnice

Slučaj Petrobrasa zaključen je u runju 2018. nagodbom s američkim i brazilskim vlastima u kojoj je kompanija pristala platiti 853,2 milijuna dolara globe. U dodatnoj nagodbi u vezi optužbi koje je pokrenula američka Komisija za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima pristala je platiti još 933 milijuna dolara na ime vraćanja ilegalno stečene zarade.

Na nagodbu tešku 296 milijuna dolara pristala je 2019. godine i brazilska kompanija Technip FMC, koja se bavi distribucijom nafte i plina i također je izlistana na američkim burzama, jednako kao i brazilski građevinski konglomerat Odebrecht S.A., čija je ukupna kazna dosegnula čak 3,5 milijardi dolara. Odebrechtu je dokazana "masovna shema podmićivanja i namještanja natječaja bez presedana", a u periodu dužem od jednog desetljeća kompanija je vladinim dužnosnicima u nizu zemalja platila oko 788 milijuna dolara mita kako bi tamo dobivala ugovore. Budući da su tužbu protiv kompanije podignule tri države, spomenuti iznos globe od 3,5 milijardi dolara raspoređen je tako da 80 posto pripadne vladi Brazila, a SAD-u i Švicarskoj po 10 posto.

No paralelno s istraživanjem korupcije najvećih državnih i privatnih kompanija u Brazilu, operacija Lava Jato bavila se i orkestriranjem kampanje protiv vladajućeg PT-a i posebice Lule, a na čelu cijele operacije nalazio se tadašnji federalni sudac Sergio Moro, koji je kasnije postao Bolsonarov ministar pravosuđa. Moro je bio alfa i omega onog dijela operacije čiji je cilj bio uništenje Lule da Silve, a tu njegovu ulogu najtemeljitije je razotkrio brazilsko-američki portal The Intercept. Portal je 2019. počeo objavljivati seriju istraživačkih tekstova s dokazima da je Moro, umjesto da bude nepristrani sudac, s tužiteljima razmjenjivao informacije o slučaju, dogovarao strategiju za Lulino pospremanje u zatvor i tempirao datume ročišta kako bi presuda protiv njega bila donesena prije predsjedničkih izbora na kojima se Lula namjeravao kandidirati.

Bivši brazilski predsjednik Lula da Silva u sklopu akcije Lava Jato osuđen je na 12 godina zatvora

Bivši brazilski predsjednik Lula da Silva u sklopu akcije Lava Jato osuđen je na 12 godina zatvora (Foto: Amanda Perobelli/Reuters/PIXSELL)

Jedno od The Interceptovih otkrića odnosilo se, primjerice, na događaj iz 2015., kada je "najmanje 17" američkih pravosudnih i policijskih dužnosnika u tajnosti otputovalo u grad Curitiba, gdje se nalazilo sjedište operacije Lava Jato. Budući da prema brazilskim zakonima vlada mora dati službeno odobrenje za policijsku aktivnost stranih agenata, izvjesno je da pokušaji zataškavanja tog posjeta predstavljaju kršenje brazilskih zakona. Iste godine dogodio se i uzvratni posjet, u kojemu su čelni ljudi operacije u Washingtonu obavili niz neformalnih sastanaka s dužnosnicima dva ministarstva, FBI-ja, Komisije za vrijednosne papire i porezne uprave.

Razgovori s mobilne aplikacije Telegram dostavljeni The Interceptu pokazuju da je glavni tužilac u operaciji Deltan Dallagnol na suradnike vršio pritisak da brazilskoj vladi zataje sastanke s američkim istražiteljima, a nakon što je ta informacija procurila i da se nadležnima daju samo djelomične informacije. Prema pisanju The Intercepta, Dallagnol se "trudio držati sretnima Amerikance", koji su nastojali ispregovarati da što veći udio novca od nagodbi s kompanijama pripadne njima.

Kako bi imao kontrolu nad novcem od nagodbi, Dallagnol je čak izašao s planom da se osnuje "neovisni fond" za borbu protiv korupcije na čelu s njim, umjesto da novac bude uplaćen u državni proračun, a taj je pokušaj 2019. godine onemogućen odlukom Ustavnog suda.

Operacija Lava Jato službeno je zatvorena u veljači ove godine, dok su otvorene istrage prebačene regularnim odjelima za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Već idućeg mjeseca donesene su i dvije sudske presude koje su potvrdile da je cijela operacija bila motivirana političkim interesima brazilske desnice.

Glavni tužilac u operaciji Lava Jato Deltan Dellagnol i Rodrigo Janot

Glavni tužilac u operaciji Lava Jato Deltan Dellagnol i Rodrigo Janot (Foto: Agencia Brasil/Wikipedia)

U prvoj odluci Vrhovni je sud poništio presudu protiv Lule i vratio mu politička prava, pozivajući se na nenadležnost suda u Cuturibi, gdje je glavni sudac bio Sergio Moro. Time je Luli omogućeno da se ponovno kandidira za predsjednika države na izborima koji će se održati 2022. godine, no suđenje će biti ponovljeno na drugom sudu pa nije u potpunosti isključeno da će ipak biti osuđen.

U drugoj odluci, u kojoj su se suci dobrim dijelom pozivali na otkrića The Intercepta, Sergio Moro proglašen je pristranim prilikom vođenja procesa protiv Lule, čime je taj dio operacije praktički do kraja diskreditiran.

Moro se, inače, od Bolsonara udaljio još prošle godine i napustio poziciju Ministra pravosuđa te pritom napravio šou tvrdeći da je pao u Bolsonarovu nemilost jer mu je htio istraživati sinove; senatora Flavija koji je pod istragom zbog pranja novca, i Carlosa, zastupnika u gradskom vijeću Rio de Janeira, kojega se sumnjiči da je upravljao online kampanjom širenja lažnih vijesti i govora mržnje za račun svoga oca.

Moro se u studenom prošle godine zaposlio u američkoj konzultantskoj tvrtki Alvarez & Marsal, koja se bavi upravo stečajem kompanije Odebrecht, "najvećim u povijesti Latinske Amerike". Štoviše, upravo je Moro 2016. osudio bivšeg izvršnog direktora Odebrechta, Marcela Odebrechta, koji je međutim pušten u kućni pritvor već sljedeće godine iako je dobio kaznu od 19 godina zatvora.

Sam brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, osim s diskreditiranom operacijom Lava Jato, suočava se i povlačenjem investitora zbog nepovjerenja u pravosuđe, kao i optužbama za devastaciju amazonske prašume i prijavom za zločine protiv čovječnosti izazvane antivakserskom kampanjom protiv Covida-19, od kojega je umrlo skoro pola milijuna Brazilaca.

Što se, pak, tiče Lule, on je nedavno u britanskom Guardianu izjavio da se prvo nije namjeravao kandidirati na predstojećim predsjedničkim izborima jer je "star" (ima 75 godina), no i da se sada predomišlja. Kao najpopularniji brazilski političar Lula je već odradio dva mandata od 2003. do 2011., pa bi mu ovo bio treći. Prema podacima istraživanja koje je sredinom svibnja provela agencija Datafolha, Lula bi u prvom krugu dobio 41 posto glasova a Bolsonaro 23, dok bi u drugom krugu pobijedio s 55 naprema 32 posto glasova.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više