Novosti

Politika

Prijetnja mrakom

Trump neprestano ponavlja kako će doći do ogromne izborne krađe, čime priprema teren za neprihvaćanje izbornog rezultata

Large internacionala jerko1

(foto Carlos Barria/Reuters)

Čitav planet iščekuje 3. studeni, dan američkih predsjedničkih izbora. Ankete daju prednost demokratu Joeu Bidenu s 51 posto prema 43 posto glasova za aktualnog predsjednika Donalda Trumpa. No u američkom izbornom sustavu to ne garantira pobjedu: Hillary Clinton je 2016. dobila tri milijuna glasova više, ali predsjednik je postao Trump. Biden u anketama uživa i ogromnu nadmoć u broju osvojenih elektora – 279 prema 125 Trumpovih, uz 134 još uvijek neodlučena – no ankete su tvrdile i da će pobijediti Clinton.

Vanjskopolitički, još jedan Trumpov mandat znači daljnje urušavanje međunarodnog poretka i multilateralizma, još izolacionizma, ekonomskog protekcionizma i jačanja nacionalista i autokrata na čitavom svijetu. Politika "America First" u praksi je nerijetko služila Trumpovim privatnim interesima i izgledala kao hod po crti između geopolitičkog šarlatanstva, igranja ratom i cementiranja nepravdi. Primjer za prvo je "historijski sporazum" Kosova i Srbije, šou priređen za potrebe Trumpove izborne kampanje. Za drugo, vojne prijetnje Sjevernoj Koreji, a moguće i ubojstvo iranskog generala Kasima Sulejmanija; za treće, "sporazum stoljeća" Izraela i Palestine. Na unutarnjem planu, Trump će nastaviti s podjarivanjem rasnih i drugih podjela u američkom društvu, kao i produbljivanjem nejednakosti: poreznom reformom 2017. srezani su porezi korporacijama, najbogatijih jedan posto građana dobilo je 34.000 dolara poreznih olakšica, a najsiromašnijih 10 posto – 50 dolara. Pobjedi li Biden, otvoreno destruktivni potezi i narcistički ekscesi će prestati. Doći će do djelomične relaksacije u odnosima s Kinom, a možda čak i s Iranom. Međutim, piše ekonomist Branko Milanović, narativ liberalnog establišmenta po kojem je "sve što je bilo pre Trumpa savršeno" je netočan i opasan: Americi su neophodne suštinske promjene po pitanjima "distribucije bogatstva, elitističkog obrazovanja, disfunkcionalnog sistema zdravstvene zaštite, plutokratskog političkog sistema, propale infrastrukture, osipajuće srednje klase, nekontrolisanih monopola". Upitno je li gotovo 78-godišnji Biden, političar neinspirativne karijere, u stanju napraviti i trećinu navedenog.

Redovi za glasanje u New Yorku

Redovi za glasanje u New Yorku (Foto: Richard B. Levine/Newscom/PIXSELL)

Međutim, te dileme blijede pred mračnim scenarijem da Trump neće prihvatiti poraz. Ukoliko 4. studenoga ujutro Bidenova pobjeda ne bude premoćna, borba za najmoćniju poziciju na svijetu izvjesno će se nastaviti na sudovima i ulicama. Magazin The Atlantic piše kako Trumpovi timovi već odavno pripremaju legalne poteze kojima će tijekom 79 dana interregnuma od izbora do inauguracije 20. siječnja osporavati rezultate izbora. Trump neprestano ponavlja kako će doći do ogromne izborne krađe, čime priprema teren za neprihvaćanje njihovog rezultata. Dalje, sudovi su republikanskim promatračima odobrili da za njih izbore nadgledaju naoružani policajci van službe, premda je u prošlosti utvrđeno da oni zastrašuju i sprječavaju glasanje rasnih i drugih manjina. Sustavno su pročišćene glasačke liste. Do danas je putem pošte glasalo više od 66 milijuna Amerikanaca – procjenjuje se dvostruko više njih za Bidena no za Trumpa. Sam Trump najžešće se protivi poštanskom glasanju.

Brojne savezne države pokazuju tendenciju da pri početku brojanja glasova premoć imaju republikanci, da bi na kraju ipak pobijedili demokrati. Velik dio tih naknadnih glasova odnosi se na listiće pristigle poštom, koji se ne broje prije izbornog dana. S obzirom na njihov broj, na ime novog američkog predsjednika moglo bi se čekati danima. No Trump je ustvrdio da je brojanje glasova nakon izborne noći ilegalno. Vrhovni sud, u koji je nedavno imenovao Amy Coney Barrett, upravo je potvrdio da će unatoč pandemiji u Wisconsinu biti nepriznati svi glasovi koje pošta dostavi nakon 3. studenoga. Poštu kontrolira Trumpov saveznik, pa demokrati apeliraju na glasače da listiće dostave osobno. Ukratko, milijuni glasova mogli bi biti proglašeni nevažećim. Ako se Trump proglasi predsjednikom dok se glasovi još broje, izvjesno neće priznati finalne rezultate u državama u kojima bi pobjeda – nakon početne Trumpove prednosti – na kraju pripala Bidenu. Trump također može pozvati pristaše da masovno "spriječe izbornu prevaru". Nadalje, elektorski koledž sastaje se 8. prosinca. Trump bi mogao pozvati pojedine savezne države da zanemare ishod izbora i same izaberu elektore, što je teoretski moguće. U šest država u kojima se vodi tijesna bitka, Arizoni, Floridi, Michiganu, Sjevernoj Karolini, Pennsylvaniji i Wisconsinu, republikanci kontroliraju oba parlamentarna doma. Prema Atlanticovim izvorima, Trumpova kampanja ozbiljno radi na ovom scenariju. S obzirom na do zuba naoružane protrumpovske milicije, garantiran je krvavi ishod prelije li se bitka na ulice.

Ukratko, Trump obilato koristi državni aparat kako bi sebi osigurao reizbor, ruši kredibilitet izbornog procesa i sprječava protivničke birače da glasaju. Ne čudi da Eric Bjornlund, osnivač nevladine organizacije Democratic International, koji je nadgledao izbore u 22 zemlje tijekom 30 godina, aktualne izbore u SAD-u uspoređuje s onima u Burmi, Bangladešu ili Afganistanu. Preostaje opora nada da će duboka država i interesi kapitala i ulagača, kojima ne pogoduju nestabilnosti, spriječiti Trumpa da posve zatuče i ovako sumnjivu američku demokraciju.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više