Novosti

Politika

Predizborni rebalans

Važući predloženi drugi rebalans ovogodišnjeg budžeta, Fiskalni savjet Srbije zagovara zamrzavanje plaća u javnom sektoru u sljedećoj godini, dok Vučić već sada skoro svim zaposlenima u tom sektoru obećava veće plaće u predizbornoj godini

Large daska

Rasprava u Narodnoj skupštini Srbije o rebalansu budžeta (foto Miloš Tešić/PIXSELL)

Drugi rebalans ovogodišnjeg republičkog budžeta uvjerljivo svjedoči da Srbija ulazi u maratonsku predizbornu kampanju koja će trajati čitave sljedeće godine pa sve tamo do proljeća 2022., kad će se održati predsjednički, parlamentarni i beogradski gradski izbori. Kao i sve drugo ovih dana u Srbiji, i parlamentarna rasprava o rebalansu budžeta ostala je u sjeni novog bujanja epidemije koronavirusa u Beogradu, a potom i širom zemlje. Da kojim slučajem već čitavo desetljeće u Srbiji ne djeluje Fiskalni savjet kao neovisna institucija koju je Narodna skupština zadužila da prati i ocjenjuje "kredibilitet fiskalne politike s aspekta poštovanja utvrđenih fiskalnih pravila i da obezbedi javnost i odgovornost u vođenju fiskalne politike", rebalans budžeta prošao bi bez varnica u skupštinskoj raspravi i javnosti.

Fiskalni savjet odmah je na početku svojih ocjena predloženog rebalansa zaključio da je "zdravstvena kriza pogodila budžet znatno više od očekivanog pa će biti izazov da se javne financije ponovo stave pod kontrolu. Rebalansom je predviđen rekordno visok deficit republičkog budžeta od 483 mlrd dinara (8,8 odsto BDP-a), dok je na nivou opšte države planiran deficit od 492 mlrd dinara (88,9 odsto BDP-a). Ovo je ubedljivo najveći fiskalni deficit Srbije od kad se o tome objavljuju podaci i veći je za oko 40 odsto u odnosu na do sada najveće ostvarene deficite iz 2012. i 2014. godine". U Fiskalnom savjetu ne dvoje da je epidemija koronavirusa glavni uzrok velikog rasta srpskog fiskalnog deficita, jednog od najvećih u zemljama centralne i istočne Europe (CIE). No dodaju da je on posljedica i višedecenijskih nedovoljnih ulaganja u srpsko zdravstvo, zbog čega je "Srbija u tekućoj krizi morala da izdvoji znatno više budžetskih sredstava u odnosu na uporedive zemlje za nabavku neophodne opreme i unapređenje zdravstvene infrastrukture". Između ostalog, u Beogradu i Kruševcu ubrzano se privodi kraju izgradnja dviju Covid-bolnica koje će moći liječiti 1500 bolesnika. Korona-kriza je, tvrdi Fiskalni savjet, još više razgolitila i dugotrajne probleme u poslovanju državnih i javnih poduzeća i natjerala Vladu da u njih neplanirano ulije dodatna budžetska sredstva kako bi ih održala iznad vode. Osim tih iznuđenih budžetskih troškova, članovi Savjeta tvrde da će Srbija završiti budžetsku godinu s "neodrživo velikim izdacima za plate zaposlenih u javnom sektoru jer su one u 2020. prekomerno povećane (za oko 10 odsto), a BDP će najverovatnije imati realni pad od oko 1,5 odsto. Zbog svega toga, ogroman fiskalni deficit koji je predviđen predloženim rebalansom otvara i ključno dodatno pitanje – kako će država u narednoj godini staviti pod kontrolu sve ove troškove i ponovo uvesti red u javne financije?" S druge strane, Fiskalni savjet pohvalno procjenjuje da su "rebalansom kredibilno planirani osnovni makroekonomski i fiskalni agregati (deficit, javni prihodi i javni rashodi)" te zaključuje da "zbog toga ne postoji rizik da deficit Republike probije planiranih 8,8 odsto BDP-a. Moguće je zapravo da na kraju ostvari i neznatno manji deficit jer je budžetski okvir za pojedine budžetske stavke (kamate, socijalna zaštita) planiran nešto komotnije u odnosu na naše računice".

U ocjenama predloženog rebalansa slijedi i pregršt pohvala Fiskalnog savjeta antikriznim mjerama koje je povukla i povlači Vučićeva naprednjačka vlast (od rasta investicija u zdravstvu, preko većine mjera pomoći privredi, do održanja planiranih ulaganja u prometne i druge infrastrukturne projekte). Navode se u njima, međutim, i najveće zamke u koje vladina fiskalna politika može upasti u sljedećoj godini, a za kraj je Fiskalni savjet ostavio ocjenu koja će u predizbornoj godini najviše titrati živce vladajućima.

Nabrajajući mogućnosti smanjenja planiranih troškova na strani budžetskih rashoda radi smanjenja deficita, Fiskalni savjet je Vučićevim budžetskim specijalcima hladno servirao sljedeći zaključak: "Kad se isključe penzije, čije je povećanje u 2021. praktično već definisano (zbog prelaska na švicarski model njihovog obračuna, pr. a.), kao i javne investicije u infrastrukturu koje iz ekonomskih razloga nikako ne bi smele da se smanjuju – kao najvažnije sidro fiskalne politike preostaju plate zaposlenih u javnom sektoru koje dogodine moraju čvrsto da se kontrolišu".

Tvrdi stav da bi plaće u javnom sektoru u sljedećoj godini trebale biti zamrznute ili u najboljem slučaju povećane sukladno inflaciji (do 2 posto), Fiskalni savjet obrazlaže prije svega činjenicom da su "izdvajanja iz budžeta za plate trenutno neodrživo visoka. Tome je znatno doprineo i njihov izuzetno visok rast u 2020. od oko 10 odsto, do kog je došlo uz pad privredne aktivnosti od oko 1,5 odsto. Takođe, plate u javnom sektoru daleko su veće nego u privatnom sektoru, a sigurnost posla je veća. Zaposleni koji primaju plate iz budžeta imaju oko 20 odsto veću prosečnu platu nego u privatnom sektoru i ta razlika se ne može objasniti samo boljom kvalifikacionom strukturom zaposlenih u opštoj državi".

I dok Fiskalni savjet zagovara zamrzavanje plaća u javnom sektoru u sljedećoj godini, predsjednik države i vladajuće stranke Aleksandar Vučić, krećući u osvajanje svog novog predsjedničkog i većinskog stranačkog parlamentarnog mandata, već sada najavljuje i obećava skoro svim zaposlenima u javnom sektoru veće plaće u predizbornoj godini. Prije neki dan Vučić je tako izjavio: "Ići ćemo od 1. januara, i u uslovima kovid i svetske ekonomske krize, sa povećanjem plata svim medicinskim radnicima za daljih pet odsto, a za sve druge u javnom sektoru za 3,5 odsto, odnosno pet odsto od 1. aprila." Tvrdi i da će za povećanje tih plaća dobiti suglasnost MMF-a jer se njime neće ugroziti stopa javnog duga, a ističe, naravno, i da je "to izvanredan uspeh, na veliku radost ljudima kao što su policajci, vojnici, socijalni radnici, zaposleni u javnoj upravi, rudari..." Ne krije da zna da novac za povećanja plaća u javnom sektoru "objektivno nije zarađen" jer je većina zaposlenih u tom sektoru zbog koronakrize manje radila nego prije, ali to im je nagrada zato što su "verovali u teške reforme prethodnih godina". Nada se pritom i da će "privatni sektor imati snage da to ne samo prati, već bude ispred" jer "veoma bi loše bilo da javni sektor bude ispred privatnog, jer će onda svi želeti da pobegnu u javni sektor, a to bi bila katastrofa za zemlju".

Važući predloženi drugi rebalans ovogodišnjeg budžeta, Fiskalni savjet je rekao svoje o tome kakvu bi fiskalnu politiku vladajući trebali voditi do kraja ove i u sljedećoj godini, ali im Vučićevi naprednjaci odgovaraju da im je, barem u jednom dijelu njihovih ocjena i prijedloga, uzaludan trud u predizbornoj godini jer izbori se dobivaju podrškom birača, a ne Fiskalnog savjeta i sličnih timova stručnjaka.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više