U Srbiji nema više izvanrednog stanja i policijskog sata koji su uvedeni 15. ožujka, nakon što se epidemija koronavirusa počela intenzivno širiti zemljom. Parlamentarni i lokalni izbori izvađeni su iz zamrzivača u koji su stavljeni zbog epidemije i bit će održani 21. lipnja. Izborne će komisije na svim razinama ‘11. maja doneti rešenje o nastavljanju sprovođenja izbornih radnji u postupku sprovođenja izbora za narodne poslanike, poslanike Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine i odbornike skupština opština i gradova’.
U Srbiji je do utorka testirano 111.278 građana, a testovi su pokazali da je njih 9.677 bilo zaraženo koronavirusom. Stopa smrtnosti bila je 2,07 posto jer je od ukupnog broja zaraženih preminulo njih 200. U utorak se u bolnicama liječilo još 1.855 zaraženih, a do tada je izliječeno njih 1.723. Preostalih oko šest tisuća zaraženih nakon prvog negativnog testiranja čekalo je da prođe rok od 14 dana kako bi još jednom bili testirani i u slučaju negativnog rezultata uvršteni među izliječene pacijente.
U Srbiji se već desetak dana dnevno testira oko pet do šest tisuća građana, a broj zaraženih među njima uglavnom kontinuirano pada. Početkom ovoga tjedna nakon dugo vremena prvi se put spustio ispod sto zaraženih dnevno. U utorak popodne je objavljeno da je u prethodna 24 sata testirano 4.817 građana, zaraženih je bilo 120, a preminulih troje. I broj oboljelih na respiratoru pao je na 51. Svi ti padajući podaci bili su razlog za ukidanje izvanrednog stanja i niza restriktivnih mjera koje su vlasti donijele kako bi spriječile širenje epidemije.
Restriktivne državne mjere prestale su biti primarna zaštita građana i zdravstvenog sustava od širenja epidemije koronavirusa. Premda je još niz ograničenja i zabrana i nakon ukidanja izvanrednog stanja ostao na snazi, srpskim građanima je vraćeno pravo da sami procjenjuju kako će se ponašati i živjeti ovisno o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u zemlji jer proglašeno stanje epidemije i dalje traje. Unatoč tome, veći dio tvornica koje su zbog nje prekinule proizvodnju prošloga su tjedna nastavile raditi. U ožujku i travnju Nacionalnoj službi za zapošljavanje prijavilo se 6.047 radnika koji su ostali bez posla, kako bi dobili naknadu za nezaposlene. Na početku epidemije broj otpuštenih radnika bio je dvostruko veći, ali nakon što je vlada donijela paket mjera radi ublažavanja ekonomskih posljedica on je prepolovljen. Poslodavci su dio otpuštenih ponovno zaposlili nakon što je odlučeno da će svim zaposlenima koji su zbog epidemije morali prestati raditi iz državne blagajne biti isplaćene tri minimalne plaće, a onima iz velikih kompanija koji su poslani kućama na čekanje pola tog iznosa.
Za isplatu minimalnih plaća prijavilo se 237 tisuća poslodavaca, a već sredinom ovog mjeseca prvu od tri minimalne plaće dobit će oko milijun i sto tisuća radnika. Svima njima u sljedeća tri mjeseca skoro da je zajamčeno i radno mjesto jer ih poslodavci ne smiju otpuštati, kako državi ne bi morali vraćati isplaćene minimalne plaće. Početkom ovog tjedna isplaćene su za deset posto uvećane plaće zaposlenima u zdravstvenom sustavu, a to je povećanje pritom trajno ugrađeno u njihove osnovne plaće. Umirovljenicima i korisnicima socijalnih naknada sredinom ovog mjeseca bit će isplaćena jednokratna pomoć u iznosu od sto eura, a svi ostali punoljetni državljani Srbije isti će iznos moći dobiti sljedećeg mjeseca ako se prijave da ga hoće uzeti iz državne blagajne. Sav taj novac koji je iz državnog budžeta usmjeren prema zaposlenima, umirovljenicima i ostalim građanima trebao bi im olakšati egzistencijalne uvjete kako bi se mogli vraćati u normalne životne tokove nakon što su skoro dva mjeseca iz njih djelomično ili potpuno izbačeni zbog epidemije koronavirusa.
Srpski državni zavod za statistiku upravo je objavio da je u prvom tromjesečju ove godine industrijska proizvodnja bila veća za 4,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a da je u ožujku, kad je proglašena epidemija i uvedeno izvanredno stanje, pala za samo 0,1 posto u odnosu na isti mjesec lani. Fleš procjena zavoda kaže da je BDP u prvom tromjesečju bio veći za 5,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a procjena je i da će BDP u drugom kvartalu porasti za oko jedan posto u odnosu na lani. Srpski BDP bi po tim procjenama u odnosu na prošlu godinu počeo ponešto padati tek u trećem i četvrtom tromjesečju (0,3 i 0,9 posto), ali bi na koncu ove godine u odnosu na lani mogao biti veći za oko jedan posto, a ne se smanjiti za oko tri posto kako je prognozirao MMF, svrstavajući Srbiju među zemlje u kojima će zbog pandemije koronavirusa BDP najmanje pasti. S obzirom na to da istraživanja javnog mnijenja sugeriraju da je i kod većine srpskih građana početni strah od zaraze koronavirusom u međuvremenu počeo zamjenjivati strah od ekonomskih posljedica epidemije, nakon ukidanja izvanrednog stanja i znatnog poboljšanja epidemiološke situacije u zemlji upravo će oživljavanje ekonomije u svim njezinim aspektima zaokupiti većinsku pažnju birača.
Ako se u međuvremenu zbog popuštanja restriktivnih mjera ne dogodi naglo pogoršanje epidemioloških uvjeta, već sljedećeg tjedna izborni procesi u Srbiji bit će nastavljeni. Izborna kampanja zapravo je oživjela prošlog tjedna, kad je postalo jasno da se bliži ukidanje izvanrednog stanja i stvaraju ustavni i zakonski uvjeti za nastavak izbornog procesa. Dio opozicije koji je i puno prije raspisivanja izbora najavio da će ih bojkotirati, tvrdeći da neće biti slobodni i demokratski, naglo se probudio iz pandemijskog sna i svoje dotadašnje povremeno gunđanje zbog navodnog neustavnog uvođenja izvanrednog stanja i pojedinih najrigoroznijih mjera ograničavanja prava i sloboda građana pokušava razviti u masovnije organizirane prosvjede, koji se zasad pod parolom ‘Bukom protiv diktature’ odvijaju svaku večer u pojedinim beogradskim kvartovima i u drugim većim srpskim gradovima. Lupanjem u šerpe, zviždaljkama i na druge načine građani iz svojih stanova iskaljuju nezadovoljstvo zbog uvođenja policijskog sata i drugih zabrana koje su vlasti uvele, ali mnogi među njima i zbog toga što ni inače ne podnose Vučićevu vlast.
No nakon što su naprednjački aktivisti počeli organizirati kontraakcije paljenjem baklji na terasama pojedinih beogradskih zgrada i napadima na pojedine opozicijske lidere preko jakih razglasa, atmosfera se, ponajprije u Beogradu, toliko naelektrizirala da pojedini analitičari već procjenjuju da bi moglo doći do direktnih obračuna sukobljenih građana i stranačkih aktivista. Pogotovo sada nakon ukidanja izvanrednog stanja i policijskog sata, ako se i jedne i druge akcije s balkona spuste na ulice.
Opozicijski Savez za Srbiju koji ne odustaje od bojkota izbora pokušava ih lobiranjem u Europskoj uniji odgoditi barem do jeseni. No Vučićeva vladajuća koalicija od njih ne odustaje, a i dio opozicije odlučio je na njima sudjelovati jer je i Ustavom propisano da se mogu odgoditi samo uz dodatno produžavanje izvanrednog stanja za 90 dana. Vučićevi naprednjaci prihvatili su i opozicijski prijedlog da epidemiolozi sudjeluju u preciziranju uvjeta pod kojima će se voditi predizborna kampanja i glasati na biračkim mjestima. Očito procjenjuju da im ni proglašavanje izvanrednog stanja, uvođenje policijskog sata i skoro dvomjesečno zatvaranje starijih građana u njihove domove na izborima neće naštetiti, kao što im na prošlim parlamentarnim izborima nije naštetilo desetpostotno smanjivanje plaća zaposlenima u javnom sektoru i druge restrikcije koje su provodili radi fiskalne konsolidacije države i izvlačenja zemlje iz ekonomske krize i recesije.
Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje
