Da li su samo četiri radna dana, od 11. do 15. decembra, dovoljna za javno savjetovanje o Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu Hrvatske za razdoblje 2021. – 2030., kako je to bila odredila Vlada? Zelena akcija smatra da je rok bio krajnje neprimjeren, a proces netransparentan, zbog čega je zatražila da se produži na 30 dana. Taj bi dokument trebao biti glavna os i vodilja nacionalne klimatske politike, a izravni je produkt Pariškog klimatskog sporazuma prema kojem sve države potpisnice trebaju objaviti svoje nacionalne planove.

"Ovime se nastavlja netransparentan proces jer je i 2018. javno savjetovanje oko prvog nacrta Plana trajalo samo četiri radna dana, između Božića i Nove godine. Na taj način Vlada onemogućava javnost, udruge, privatni sektor te razne institucije da kvalitetno pridonesu poboljšanju ovog važnog dokumenta", saopćili su iz Zelene akcije. Smatraju i da je očigledna nezakonitost vidljiva u postupku donošenja Plana. Dodaju da "Zakon o zaštiti okoliša propisuje minimalan rok od 30 dana za sudjelovanje javnosti u vezi sa strategijama, planovima i programima koji se odnose na okoliš. Radi se o dokumentu koji će imati značajan utjecaj na okoliš i klimu. I prema Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, bilo je potrebno organizirati široku javnu raspravu, a ne samo kratko internetsko savjetovanje".

- To je sveobuhvatni dokument koji zadire u sve sektore života. U domeni emisije štetnih pinova Hrvatska je bila vrlo konzervativna za jednu članicu EU-a jer je predvidjela smanjenje za deset posto, a veće zahvate tek do 2030. Predviđeno je smanjenje emisije za deset posto, iako bi u odnosu na 1990. ono trebalo iznositi 60 posto. Čak i kod smanjenja emisije industrije ostaju promet, elektrana Plomin C i daljnje najave povećanja korištenja plina i ugljena - rekao je za Novosti Luka Tomac iz Zelene akcije.

Još je jednom pozvao Vladu da klimatske promjene i politiku za njihovo suzbijanje shvati ozbiljno te provede transparentan postupak koji uključuje široku javnu raspravu.