U Izraelu je nadležno regulatorno tijelo sredinom prosinca odobrilo cjepivo američke kompanije Pfizer protiv Covida-19, prije nego što je to učinila Evropska unija. Cijepljenje je u toj zemlji počelo 20. prosinca, a do sredine siječnja već je bilo cijepljeno 2,5 milijuna ljudi, odnosno 27 posto od ukupno 9,3 milijuna stanovnika. S tempom od 150 tisuća cijepljenja dnevno, Izrael je tako postao prva zemlja u svijetu po brzini cijepljenja, a vakcinacija zdravstvenih radnika, osoba starijih od 60 godina i ostalih rizičnih skupina provodi se i na stadionima i trgovima.
Vlada premijera Benjamina Netanjahua obećala je da će sve stanovnike starije od 16 godina cijepiti do kraja ožujka, upravo u vrijeme kada bi se trebali održati parlamentarni izbori. Netanjahu, kojemu se trenutno sudi za korupciju, na tim će izborima pokušati postati premijer po šesti put, nakon što se u travnju raspala koalicijska vlada u kojoj su se na funkciji premijera trebali rotirati on kao vođa stranke desnice Likud i Benny Gantz, bivši vojni general iz umjerenijeg Plavo-bijelog saveza. Na suđenju, koje bi nakon pauze ponovno trebalo početi u veljači, ispituju se tri odvojena slučaja korupcije odnosno primanja mita od raznih biznismena, među kojima su i vlasnici vodeće medijske i vodeće telekomunikacijske kompanije.
Netanjahu je premijersku fotelju po rasporedu predviđenom koalicijskim sporazumom Gantzu trebao ustupiti u studenome ove godine. No budući da se koalicija raspala, to se neće dogoditi, već će umjesto toga on u ožujku pokušati ubiti dvije muhe jednim udarcem: izbjeći nastavak suđenja i dobiti novi premijerski mandat.
S više od pola milijuna zaraženih i 4000 umrlih Izrael ima jednu od najviših stopa zaraze koronavirusom u odnosu na broj stanovnika, pa se poduzetnost tamošnje vlade na prvi pogled može činiti kao hvalevrijedan podvig. No kada je Natanjahu u prosincu najavio da će do kraja ožujka biti cijepljeno kompletno stanovništvo Izraela, saznalo se također i da velebni vakcinacijski program neće obuhvaćati stanovnike Zapadne obale i Pojasa Gaze, palestinskih područja na kojima Izrael djeluje kao okupacijska sila. Drugim riječima, svi stanovnici Izraela i anektiranog Istočnog Jeruzalema, uključujući i arapsko stanovništvo, kvalificiraju se za cijepljenje, ali isto ne vrijedi i za Palestince na okupiranim područjima. Izraelska vlada smatra da bi za stanovnike Zapadne obale to trebala osigurati tamošnja Palestinska samouprava, a za stanovništvo Pojasa Gaze vladajući Hamas, koji Izrael smatra terorističkom organizacijom.
Budući da se radi o područjima koja nemaju ni normalan državni suverenitet ni financijska sredstva za nabavu cjepiva, naročito Gaza koja je od 2007. godine pod fizičkom, ekonomskom i svakom drugom izraelskom blokadom, to u praksi znači da je iz programa cijepljenja isključeno pet milijuna Palestinaca, unatoč tome što je i na tim područjima zabilježeno 170 tisuća slučajeva zaraze i skoro 2000 smrti.
Za razliku od arapskog stanovništva na okupiranim područjima, vakcinacija nije uskraćena židovskim doseljenicima jer se Pfizerova vakcina već tjednima doprema do Zapadne obale i ondje daje židovskim doseljenicima
Pandemija je opustošila ionako jedva funkcionalne zdravstvene sustave, naročito u Gazi, gdje je 13-godišnja blokada, u kombinaciji s kontinuiranim ratom niskog intenziteta s velikim brojem civilnih žrtava, uzrokovala enormnu stopu nezaposlenosti i siromaštva. Jednako tako uzrokovala je i stalne nestašice vode i struje, bez kojih bolnice ne mogu normalno funkcionirati, niti je na tom iznimno gusto naseljenom području moguće provoditi protuepidemijske mjere.
Za razliku od arapskog stanovništva na okupiranim područjima, vakcinacija nije uskraćena židovskim doseljenicima, štoviše, Pfizerove vakcine već se tjednima transportiraju duboko u teritorij Zapadne obale i ondje administriraju židovskim doseljenicima, dok 2,7 milijuna Palestinaca koji ondje žive mogu samo gledati.
Iako se ove teme nije direktno doticao, nedavno objavljen izvještaj ugledne izraelske nevladine organizacije B'Tselem "režim židovskog supremacizma" na prostoru između rijeke Jordan i Mediteranskog mora nazvao je "režimom aparthejda", jer Palestinci pod izraelskom upravom na svim razinama života imaju prava koja su inferiorna onima židovskog stanovništva. U izvještaju, o kojem su Novosti pisale u prošlotjednom broju, navodi se na koje se sve načine provodi sistemska diskriminacija Palestinaca zabranom imigracije, uskraćivanjem prava boravka, zabranom kretanja, "judaizacijom" palestinskih područja organiziranim širenjem židovskih naselja te istovremenom eksproprijacijom nežidovske zemlje i zabranom građenja Palestincima. Prema B'Tselemu, politika "promoviranja židovske supremacije" dugogodišnji je proces koji je, međutim, u posljednjih nekoliko godina zabetoniran nizom novih zakona, poput onog iz 2018. prema kojemu je Izrael "nacionalna država židovskog naroda". Zbog toga ova organizacija smatra da je izraelski režim ispunio uvjete da ga se proglasi režimom aparthejda, a politika vakcinacije potvrđuje da ta kvalifikacija nije pretjerana.
Gaza je od 2007. pod fizičkom, ekonomskom i svakom drugom izraelskom blokadom (FOTO Mohammed Salem/Reuters/PIXSELL)
Uz niz drugih relevantnih organizacija, Ured visokog povjerenika za ljudska prava Ujedinjenih naroda posljednji je put 14. siječnja uputio apel Izraelu da kao "okupacijska sila" osigura pristup vakcinama stanovnicima okupiranih područja, dodavši da je "u kontekstu globalne zdravstvene krize stoljeća provođenje različitog pristupa nužnoj zdravstvenoj skrbi moralno i zakonski neprihvatljivo". Napomenuli su također da je cijepljenje stanovnika okupiranih područja i izraelski zdravstveni problem zato što se među teritorijima dnevno zabilježi cirkulacija čak 140 tisuća ljudi, zbog čega neće biti moguće zaustaviti epidemiju ukoliko pet milijuna ljudi ostane uskraćeno za cjepivo.
Izraelska vlada svoj je stav obrazložila cinično formalistički, tvrdeći da Sporazumi iz Osla, koji su potpisani sredinom 1990-ih, navode da je Palestinska samouprava zadužena za zdravstvenu njegu, uključujući i vakcinaciju, na svojem teritoriju. No prema mišljenju međunarodnih stručnjaka, Sporazumi iz Osla, dokumenti koji su trebali odrediti početak mirovnog procesa u cilju ispunjenja prava palestinskog naroda na samoodređenje, navode da je "okupatorska sila" ta koja ima odgovornost za zdravstvene usluge, sve do potpunog i konačnog ukidanja okupacije. Također, istu obavezu, tvrde stručnjaci, Izraelu nameće i četvrta Ženevska konvencija, kojom se definiraju obaveze humanitarne zaštite civila u ratnim zonama.
Šef misije Svjetske zdravstvene organizacije u Palestini Gerald Rockenschaub medijima je rekao i da je to tijelo od izraelske vlade zatražilo da omogući cjepivo za palestinske zdravstvene radnike jer se njih 8000 zarazilo koronavirusom. No izraelska je vlada to "za sada odbila, pozivajući se na manjak cjepiva za vlastitu populaciju".
Iz Palestinske samouprave medijima su također rekli da su poslali sličan zahtjev, tražeći od izraelske vlade da im proda 10 tisuća doza kako bi tamošnji zdravstveni sustav lakše prebrodio period višemjesečnog čekanja isporuke cjepiva putem COVAX-a, WHO-ovog programa namijenjenog siromašnim zemljama koje ne mogu same osigurati cjepivo. Palestinski zdravstveni radnici dobili su isti odgovor kao i WHO.
Benjamin Netanjahu (FOTO POOL/Reuters/PIXSELL)
Prema Rockenschaubu, na okupirana područja cjepivo bi preko COVAX-a moglo stići "između početka i sredine godine". No budući da COVAX predviđa cijepljenje maksimalno 20 posto stanovništva u svim zemljama koje su se prijavile za taj program, Palestinska samouprava objavila je da i ona pregovara s farmaceutskim kompanijama. Ti se pregovori, međutim, ne odnose na Pojas Gaze, gdje živi dva milijuna ljudi, zato što Palestinska uprava i Hamas ne surađuju. Također, prema informacijama koje je sredinom siječnja objavio Ruski fond direktnih investicija, Palestinska samouprava nakon nedavne hitne autorizacije ruskog cjepiva Sputnjik V dogovorila je isporuku toga cjepiva u vrijednosti od 20 milijuna dolara, što bi se trebalo dogoditi u veljači.
U međuvremenu, na vidjelo su isplivala saznanja o tome kako je izraelskoj vladi pošlo za rukom procijepiti toliki dio populacije. Među tim informacijama benignija je ona koja kaže da ta zemlja ima iznimno razvijen, digitaliziran sustav javnog zdravstva. Pritom je ovo posljednje naročito bitno jer, kako je jedna zdravstvena radnica iz bolnice u Tel Avivu rekla portalu Politico, "operaciju ovolikih razmjera ne bi bilo moguće izvesti u sustavu privatnog zdravstva". Osim civilnog zdravstvenog osoblja, izraelska je vlada mobilizirala i vojne liječnike i provela kampanju protiv širenja dezinformacija na Facebooku.
Izraelska vlada obećala je kompaniji Pfizer da će joj u zamjenu za hitnu isporuku 10 milijuna doza ustupiti podatke o dobnoj i spolnoj strukturi te podatke o medicinskoj povijesti, nuspojavama i efikasnosti cjepiva kod svih koji ga prime
Početkom siječnja, međutim, premijer Netanjahu otkrio je i da je njegova vlada kompaniji Pfizer obećala da će joj u zamjenu za hitnu isporuku 10 milijuna doza ustupiti podatke, jednako kao i WHO-u, o dobnoj i spolnoj strukturi te podatke o medicinskoj povijesti, nuspojavama i efikasnosti cjepiva kod svih ljudi koji ga prime. Sporazum, kako javljaju mediji, podrazumijeva i pošiljku od 400 do 700 tisuća doza tjedno, i to po cijeni koja je, pretpostavlja se, dva ili tri puta veća od cijene koju je ispregovarala Evropska unija. Netanjahu se, osim toga, pohvalio da je u dobrim odnosima s direktorima Pfizera i Moderne, od koje je naručeno još šest milijuna doza, naročito s Albertom Bourlom iz Pfizera kojega, kako kaže, "može nazvati usred noći". Bourla je, inače, 11. studenoga, na dan Pfizerove objave o 90-postotnoj efikasnosti cjepiva, prodao svoje dionice te kompanije i tako zaradio 5,6 milijuna dolara.
Najavljujući razmjenu podataka, Netanjahu je rekao da će Izrael time postati "globalna država uzor" koja će "s Pfizerom i cijelim svijetom podijeliti statističke podatke važne za razvijanje strategije borbe protiv koronavirusa". Pfizer će dobiti priliku da ondje provede globalni pilot-projekt čiji rezultati kompaniji u budućnosti mogu donijeti još veći profit. Uz profit kompanija i njihovih vlasnika na pandemiji, izraelska strategija vakcinacije stoga je etički problematična i iz perspektive kršenja prava pacijenata na privatnost. Ona je ujedno najeklatantniji primjer mogućnosti bogatih država da gomilaju zalihe vakcine nauštrb siromašnijih, a u ovom slučaju i sistemske diskriminacije cijele jedne populacije na temelju etničke pripadnosti.
