Maske su pale pa smo u euforičnoj HDZ-ovoj izbornoj noći svjedočili stranačkom festivalu međusobnog rukovanja, tapšanja i grljenja, ukratko nepridržavanju epidemioloških mjera kao što su održavanje fizičke distance i nošenje zaštitnih maski, koje su radi suzbijanja širenja koronavirusa preporučene svim građanima.
Zahvaljujući i epidemiji koronavirusa, HDZ je osvojio novi četverogodišnji mandat. Briga za zdravlje građana, koja je bila proklamirani prioritet proljetos, za vrijeme karantene u ožujku i travnju, kada je policija čak i fizičkom silom znala tjerati građane s ulica, nakon popuštanja epidemioloških mjera u svibnju, s otvaranjem granica i posebno sa zahuktavanjem predizborne kampanje pretvorila se dobrim dijelom u brigu za osiguranje HDZ-ove izborne pobjede. Takav zaključak nije proizvoljan, on proizlazi iz brojnih kontradiktornih izjava i postupaka Nacionalnog stožera civilne zaštite pod vodstvom ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, ali i izjava epidemiologa i drugih manje ili više medijski prisutnih prvaka javnozdravstvene struke, koji su mahom članovi ili neskriveni simpatizeri HDZ-a, istih onih koje su novinari proljetos slavili kao spasitelje zdravlja nacije. Hrvatska se u ovoj fazi borbe s epidemijom odlučila za strategiju ‘plesa s virusom’ u kojoj je velik naglasak na osobnoj odgovornosti pojedinaca. Ali i tu postoje pojedinci i ‘pojedinci’.
Od 22. svibnja do 15. lipnja, dakle u 23 dana, bilo je svega 12 registriranih građana zaraženih koronavirusom, dok se s ulaskom predizborne kampanje u završnicu, od sredine lipnja do 3. srpnja, u periodu od samo 19 dana zarazilo čak 822 ljudi
Prije nego što podsjetimo na postojeće dvostruke kriterije, treba uputiti na nekonzistentnost samog ministra zdravstva Vilija Beroša, koji umjesto da vlastitim primjerom pokaže na koji se način treba pridržavati epidemioloških mjera, iste svjesno ignorira i krši. Za primijetiti je bilo da je njegova mimika pod svjetlošću reflektora u stranačkom stožeru HDZ-a odavala dozu nelagode – dok ga gleda svekoliko pučanstvo – zbog činjenice da bi i njemu u tom (tijesnom) špaliru mogao netko prisnije čestitati ili stegnuti ruku, da ne kažemo i zapjevati na uho, što smo mogli vidjeti u nekim drugim stranačkim stožerima. Iako je dan poslije priznao da su hadezeovci u pojedinim trenucima bili preblizu jedni drugima, dodavši da je on to izbjegavao, njegov bliski suradnik Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, otvoreno je kazao da su u trenucima stranačke euforije stvari izbjegle kontroli. Neki epidemiolozi smatraju da bi oni koji su u stranačkim stožerima proveli nekoliko sati trebali preventivno idućih 14 dana nositi maske, pri čemu im se preporuča da iduća dva tjedna ne posjećuju svoje starije kako ih ne bi eventualno zarazili koronavirusom. Eto još jedne preporuke koja se najvjerojatnije neće poštivati. Prije svega zato što vodeći političari osobnim primjerima nisu dosad uspjeli uvjeriti građane u važnost fizičke distance, dok su zaštitne maske na njihovim licima, uz rijetke iznimke, bile rijetko viđene.
Iako se u posljednje vrijeme broj zaraženih na dnevnoj bazi opasno približio troznamenkastoj brojci, pri čemu je na takav scenarij otprije upozorio epidemiolog Branko Kolarić iz Zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar, a što je slučaj već duže vrijeme u susjednoj Bosni i Hercegovini i Srbiji, uz desetke smrtnih ishoda, iz Nacionalnog stožera sve do izbora slušali smo uvjeravanja da nema razloga za zabrinutost, uz manje packe kako smo se previše opustili i kako je odgovornost na ponašanju svakog građanina.
Slično je početkom mjeseca zborio i ministar Beroš, koji je za posjeta Splitu izjavio da što se tiče epidemije Covida-19 situaciju možemo smatrati dobrom i da nema mjesta panici ili žurbi. No svega dan nakon završetka izbora promijenio je ploču. Odjednom se oštrije mjere promptno razrađuju i sazivaju stručni sastanci. Umjesto da se građanima ispriča zbog ponašanja članova svoje stranke u izbornoj noći, Beroš kao najveće krivce za velik broj oboljelih apostrofira obiteljska (a ne stranačka!) okupljanja, kao i vjenčanja, za koja se razmatra mjera da se ograniči broj sudionika, a spominjala se i njihova moguća zabrana. Bit će zanimljivo vidjeti što će na sve to reći Ustavni sud, koji bi u dogledno vrijeme na osnovu inicijative dvoje ustavnih sudaca trebao pokrenuti postupak ocjene ustavnosti određenih odluka koje je donio Nacionalni stožer civilne zaštite.
‘Broj novozaraženih ne zabrinjava, ali nas tjera na oprez’, rekao je nedavno na javnoj televiziji Krunoslav Capak, ne stigavši obrazložiti zašto bi nešto što ne zabrinjava tjeralo ljude na oprez. Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i članica Nacionalnog stožera Maja Grba Bujević, koja ponosno ističe svoje članstvo u HDZ-u, kazala je početkom ovog mjeseca, na tragu ministra Beroša, kako su brojke zaraženih zadovoljavajuće. ‘To što nam se korona tako brzo vratila, ali i ono što će nam se događati u mjesecima pred nama, odgovornost je svakog od nas. Mjere koje Hrvatski zavod za javno zdravstvo propisuje izvrsno su posložene’, zaključila je Grba Bujević.
A tih mjera u vidu preporuka, kako smo već kazali, ne drže se ni oni koji su ih propisali. Posebno u dijelu koji preporuča nošenje maski u zatvorenim prostorima. Na to očito zaboravlja i Alemka Markotić, ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti, koja uglavnom papagajski ponavlja da smo se previše opustili kao da virusa nikada nije ni bilo, prijeteći također strožim mjerama i sankcijama.
No zato porast broja novozaraženih zabrinjava one koji nisu direktno upregnuti u HDZ-ovu stranačku mašineriju: Marko Kutleša, šef Odjela intenzivne njege na istoj klinici, nedavno je u intervjuu Jutarnjem listu kazao da se nisu tako lako trebale otvoriti granice i da bi zdravlje trebalo biti na prvom mjestu. Upozorio je na nekonzistentnost Stožera koji nejasno komunicira s građanima i na to da zbog mediteranskog kulturološkog obrasca preporuke kod nas teško nailaze na veći odjek. Dojma je da su se na osnovu bolesti skupljali politički poeni, dok uopće ne dvoji da se politika same borbe s pandemijom promijenila zbog izbora.
Iz tabličnih podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo najbolje se može vidjeti koliko se politika borbe s pandemijom promijenila. Naime, ubrzo nakon popuštanja proljetnih epidemioloških mjera, od 22. svibnja do 15. lipnja, dakle u 23 dana, bilo je svega 12 registriranih građana zaraženih koronavirusom, dok se s ulaskom predizborne kampanje u završnicu, uz jače prekogranične migracije ljudi, ponajviše uoči turističke sezone, od sredine lipnja do 3. srpnja, u periodu od samo 19 dana, zarazilo čak 822 ljudi, što u prosjeku iznosi 43 dnevno. U Hrvatskoj je trenutno, do zaključenja ovog teksta u srijedu prijepodne, zaraženo 930 osoba, što znači da je od 3. do 8. srpnja ili u roku od samo pet dana zaraženo dodatnih 108 osoba.
Ono što je proljetos bio povod za uzbunu i lockdown, sada se interpretira kao mali broj zaraženih. Barem za molekularnog biologa Gordana Lauca, koji je izjavio da su serološka ispitivanja pokazala da je u Hrvatskoj oko 80.000 ljudi bilo u kontaktu s koronavirusom, pa stoga smatra da imamo vrlo mali broj zaraženih, dodavši, u duhu Stožera, da kada bismo imali i nekoliko stotina pa i tisuću zaraženih, to ne bi puno promijenilo situaciju. ‘Hrvatska bi bila u problemima da mi sada imamo nekoliko stotina tisuća zaraženih, tisuće u bolnicama i da ljudi umiru. Trenutno nema ljudi u bolnicama, ljudi ne umiru i mi nemamo problem’, rekao je Lauc.
S druge strane, epidemiolog Bernard Kaić, jedan od rijetkih koji se u javnosti mogu vidjeti sa zaštitnom maskom, čini se mnogo trezvenijim. On je još 18. lipnja upozorio da je Hrvatska početkom tog mjeseca trebala pooštriti mjere, ali da je sve stalo zbog – izbora. Odgovor ministra Beroša pokazao je da ni u struci ne vlada idila. ‘Kolega Kaić je također sudjelovao u radu Stožera i nije u tom trenutku, ranije dakle, iskazivao neko posebno protivljenje svim našim mjerama koje smo poduzimali’, kazao je Beroš.
Glavni epidemiolog u Nacionalnom stožeru Krunoslav Capak najavio je da će se na jesen vjerojatno otvoriti škole i fakulteti, što će diktirati epidemiološka situacija. Ministar Beroš u ožujku je pak kazao da je u slučaju detekcije prvog slučaja transmisije među pučanstvom zatvaranje škola jedna od mjera kojoj pribjegava većina europskih zemalja. Budući da se za petero zaraženih u Zagrebu trenutno ne može sa sigurnošću utvrditi izvor zaraze, moglo bi se raditi i o lokalnoj transmisiji virusa, pa je pitanje bi li se škole, ako takvo stanje potraje ili se pogorša, trebale otvarati.
U svjetlu svega navedenog, promjena članova politiziranog Nacionalnog stožera civilne zaštite bila bi u interesu brige za zdravlje građana, ali u uvjetima izborne pobjede HDZ-a to je teško očekivati.
Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
