Novosti

Politika

Pirova promjena

Nakon referenduma u Srbiji vladajućima preostaje da u parlamentu, prije njegova raspuštanja, proglase Akt o promeni Ustava čime će se stvoriti uvjeti za reformu pravosuđa, a njezine prve naznake bit će konstituiranje Visokog savjeta sudstva i Visokog savjeta tužiteljstva

Large daska

Referendum u Srbiji (foto Miloš Tešić/PIXSELL)

Ustavne promjene, kojima se odlučivanje o pravosuđu pretežno seli s izvršne i zakonodavne na sudbenu vlast, dobile su većinsku podršku birača koji su glasali na referendumu održanom prošle nedjelje u Srbiji. Za predložene ustavne amandmane glasalo je oko 60 posto birača od njih skoro dva milijuna koji su izašli na referendum. Većinska podrška birača na referendumu dogodila se na kraju zakonodavno-političkog procesa koji je trajao punih osam godina. Da se definiranje ustavnih promjena kojima se stvaraju uvjeti za reformu pravosuđa ne pretvori u zidanje Skadra, presudno je bilo to što se rasprava i odlučivanje o njima vodila u parlamentu u kojem vladajuća koalicija Vučićevih naprednjaka ima dvotrećinsku većinu, ali i to što je reforma pravosuđa jedan od ključnih uvjeta za napredovanje Srbije u pristupnim pregovorima o članstvu u Europskoj uniji.

I referendum je pokazao da bi ustavne promjene ostale mrtvo slovo na papiru da vladajuća SNS-ova koalicija nema dvotrećinsku parlamentarnu većinu, ali i da stranačko vodstvo predvođeno Vučićem nije odlučilo ustavne promjene privesti kraju. Većina sudaca, tužitelja i pravnih stručnjaka podržala je predložene ustavne promjene jer smatraju da omogućavaju bolje uvjete za uspostavljanje neovisnog i samostalnog pravosuđa. Promjene je podržala i Europska unija. No skoro sva opozicija i dio Vučićevih naprednjaka zbog različitih razloga nogama i rukama su radili protiv njihovog usvajanja. Njihovo protivljenje, međutim, ostalo je jalovo jer Vučićev stranački vrh suvereno kontrolira parlamentarnu većinu i pritom još uvijek ima uvjerljivo većinsku podršku birača što se pokazalo i na referendumu.

Političku blokadu, koja je proces ustavnih promjena i reformu pravosuđa dovela u mrtvu točku i istovremeno umrtvila pristupne pregovore s EU-om, Vučićevo stranačko vodstvo počelo je razbijati donošenjem novog zakona o referendumu kojim je propisalo da je njegov rezultat valjan ako za njega glasa većina izašlih birača, a ne većina od ukupnog broja birača, kako je propisivao stari zakon.

SNS-ovu vodstvu je promjena referendumskih pravila omogućila da ne mora unutar stranke zavoditi red discipliniranjem protivnika ustavnih promjena, ali i da vodi smirenu i kratku referendumsku kampanju u kojoj se neće pucati iz svih oružja kako bi se uoči proljetnih parlamentarnih, predsjedničkih i beogradskih gradskih izbora još jednom demonstrirala masovna podrška birača, nego tek osigurala potrebna većina za usvajanje ustavnih amandmana.

Sve što su naumili vladajući su na referendumu i ostvarili. Intenzivniju referendumsku kampanju vodili su tek desetak dana, ali sasvim dovoljno da ostvare solidnu 30-postotnu izlaznost birača te njihovu skoro dvotrećinsku podršku ustavnim promjenama. Podršku i aplauze za predložene ustavne promjene i uspješno realizirani referendum dobili su od većine sudaca i tužitelja te funkcionera i institucija EU-a.

Primjerice, počasna predsjednica Društva sudija Srbije i sutkinja Vrhovnog kasacionog suda, Dragana Boljević izjavila je da je "dobro što su građani pozitivno odgovorili na referendumsko pitanje o ustavnim promenama i da su svojim izjašnjavanjem definitivno dali legitimitet celom procesu". Ocijenila je i "da je izlaznost na referendumu od 30 odsto dobra, s obzirom na uslove", jer "prvi put se glasalo o samom pravosuđu i mislim da je to dobro, uprkos tome što je ceo proces koji nije imao veze sa politikom, maksimalno ispolitizovan. Mislim da su glasači u određenom broju izlazili da glasaju za ili protiv ove vlasti što svakako nije trebalo da se desi. Trebalo je sadržinski oceniti rešenja i onda o kvalitetu tih rešenja glasati, a ne o tome da li se spremamo za naredne izbore ili ne." Ipak, sutkinja Boljević zaključno kaže da joj je "drago što se prvi put otvorilo pitanje pravosuđa koje je bilo nepostojeće do sada u našoj javnosti i što se tek sada videlo koliko je to komplikovan i sofisticiran sistem, čak i kada se uređuje i na tako opštem nivou kao što je Ustav".

Vučićevoj vladajućoj većini još preostaje da u parlamentu, prije njegovog raspuštanja, proglasi Akt o promeni Ustava i tako privede kraju proces ustavnih promjena. Novom sazivu parlamenta u nasljeđe će ostaviti usklađivanje niza zakona koji se moraju uskladiti s novim ustavnim odredbama. Ustavnim zakonom o provedbi ustavnih promjena propisano je da parlament u roku od godinu dana mora donijeti nove zakone o sucima i sudovima, o tužiteljstvu, o visokim savjetima sudstva i tužiteljstva koji će ubuduće umjesto parlamenta birati i imenovati suce i tužitelje te sudačke i tužiteljske dužnosnike... Parlament usto mora u roku od dvije godine s novim ustavnim odredbama uskladiti i niz drugih zakona, poput onih o kaznenom i parničnom postupku. Ustavne promjene će zapravo u praksi zaživjeti u trenutku kad se konstituiraju Visoki savjet sudstva i Visoki savjet tužiteljstva.

Već sada je očito da će se sav taj posao i rasprave o njemu opet voditi u krugu "zainteresirane javnosti". Referendum ih je nakratko izveo na veliku političku scenu i to dobrim dijelom zato što se održao nekoliko mjeseci prije velikih proljetnih izbori, pa su i političke stranke na njemu više nastojale ušićariti predizborne poene, nego se izboriti za kreiranje optimalnih ustavnih uvjeta za reformu pravosuđa.

I referendumski rezultati se pokušavaju više tumačiti i čitati kao dio predizborne kampanje za predsjedničke, parlamentarne i beogradske gradske izbore, nego kroz prizmu promjena i posla koji se mora obaviti u budućem sazivu parlamenta te uzduž i poprijeko pravosuđa. Iako je na referendumu jedino vladajuća koalicija ostvarila svoje ciljeve i dobila podršku birača za ustavne promjene koje je definirala, i sve druge političke stranke trude se prikazati kao referendumski pobjednici: one koje su pozivale birače da bojkotiraju referendum tvrde da ih je većina birača poslušala jer je izlaznost bila svega 30-tak posto, a one koje su birače pozivale da na referendumu glasaju protiv ustavnih promjena, u prvi plan guraju rezultate referenduma u Beogradu, Novom Sadu i Nišu u kojima su birači u većini glasali protiv ustavnih promjena, tvrdeći da je to njihova referendumska pobjeda i najava njihove pobjede na izborima.

Ako se i zanemare upozorenja analitičara i stručnjaka da se rezultati referendumu ne mogu dovoditi u vezu s rezultatima na predstojećim izborima jer je "referendum ipak nadstranačko pitanje i na njemu se građani izjašnjavaju ne vodeći računa o stranačkim preferencijama", svima koji u njegovim rezultatima iščitavaju poraz naprednjaka, ako ne na svim, onda barem na beogradskim gradskim izborima, Aleksandar Vučić je poručio da bi odmah pristao da stranačka lista SNS-a i njegov predsjednički kandidat dobiju 60 posto glasova birača kao što su ustavne promjene dobile na referenduma, a odmah bi potpisao i da njegova stranka na beogradskim izborima dobije 46 posto biračkih glasova, a sve druge stranke zajedno 54 posto koliko je birača u Beogradu glasalo protiv ustavnih promjena.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više