Novosti

Politika

Pad apostolske vlade

Nije realno da u eventualnu manjinsku vladu, koju bi formirao Abazović, uđe i Đukanovićev DPS, smatraju eksperti. Naredni dani u političkom životu Crne Gore "neće biti dosadni"

Large crnagora

Oborena vlada polagala je zakletvu 4. decembra 2020. (foto Stevo Vasiljevic/Reuters)

Godina i dva mjeseca. Toliko je, naime, trajala Vlada Crne Gore, prva vlada u kojoj nikakvog učešća nisu imali Milo Đukanović i njegova stranka. Za smjenu su glasala 43 od ukupno 81 narodna predstavnika, od čega je čak 40 opozicionih, najviše iz DPS, Đukanovićeve stranke (29), ali ono što je bitno, vladi i premijeru Zdravku Krivokapiću na njenom čelu, su presudili četiri poslanika članice vladajuće koalicije Građanski pokret URA i Civis. Predsjednik URA Dritan Abazović opravdao je pad vlade u kojoj je obavljao ulogu potpredsjednika - i u kojoj je on bio jedini političar među ekspertima - zastojem u evropskim integracijama. Iznenađeni su ostali samo neupućeni. Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju vidi više razloga od samo jednog za neslavan završetak ove vlade koju naziva "apostolska", aludirajući na činjenicu da je na njeno formiranje uticao pokojni vladika Amfilohije. Ističe da je ova vlada imala više od godinu dana da pokaže šta zna, odnosno "šta ne zna".

- Pale su početne maske da se radi o ekspertima, meritokratama i progresivnim snagama. Manji dio Vlade jeste bio progresivan, pa su počeli pružati javni otpor apostolskoj politici, što je imalo jak uticaj na međunarodnu i domaću javnost. Nova vlast nije se pokazala bolja od prethodne, evropske integracije nijesu odblokirane, pa je URA kao gamechanger bila pod sve većim pritiskom i shvatila da mora krenuti u rizični, ali neophodni politički manevar rušenja Vlade jer bi potpuno izgubila politički identitet, objašnjava naš sagovornik.

A kao još jedan razlog navodi i da su ključni zapadni igrači konačno shvatili da su značajan dio prostora na Zapadnom Balkanu ostavili Rusiji, koja je kroz aktivnosti Vučićevog režima u Srbiji uspjela ponovo da kreira nestabilnost. Rok trajanja ove Vlade je bio ograničen, a jedan korak koji je preduzela URA bio je signal da je taj rok pri kraju. Prošlo je tek nešto više od mjesec dana od Memoranduma o saradnji, dokumenta koji je potpisala URA, odnosno koalicija oko nje, Socijalistička narodna partija (SNP) koja je također bila dio vlasti, ali i opozicione stranke manjina. Naš sagovornik smatra da memorandum može biti uvod "u inkluzivnu manjinsku Vladu – onu koja je drugačija, koja se zaista može nazvati građanskom, koja u sebi ima predstavnike svih vjera i nacija." Ova, sad već bivša vlada zastupala je uglavnom samo interese Srba. O budućoj je previše pitanja, ali malo odgovora. O potencijalnoj manjinskoj vladi treba samo reći da je Milo Đukanović najavio da će njegova DPS, ako treba, podržati takvu vladu. Ali, da li je realno da su se ovim otvorila vrata DPS-u za ulazak u vladu koju bi, prema raznim nagađnjima, mogao predvoditi Abazović? Abazović tvrdi da nije, a slično misli i naš sagovornik.

- Ne vjerujem da je realna opcija da DPS prije izbora bude dio Vlade. Manjinska podrška je maksimum u ovom momentu i zaista bi bilo zanimljivo vidjeti kao bi funkcionisao taj "manjinski" aranžman. Mislim da je DPS u posljednje vrijeme donio nekoliko pogrešnih odluka – ostajanje Đukanovića i ostale ekipe ukaljane aferama i korupcijom, gubljenje lijeve orijentacije i sve češće koketiranje za konzervativnim, desnim "procrnogorskim" snagama, te uvjerenje da će se brzo vratiti na vlast bez ozbiljne strategije promjene partije i prethodnih loših praksi. Da su odlučivali drugačije, čvrsto sam ubijeđen da bi već bili dio vlasti, ističe Koprivica.

"Apostolska" vlada, kako je zove Koprivica imala je podršku SPC i vlasti u Beogradu, međutim, ipak nije ispunila sva očekivanja vlasti u Srbiji koja je ohrabrena litijama pomislila da bi Crna Gora mogla postati tek produžena ruka Beograda. Koprivica ističe da u političkim beogradskim krugovima, "kao i obično vlada klima odnosa prema Crnoj Gori kao prema provinciji nesposobnoj da donosi važne odluke."

- Ili kako je to Dedijer lijepo rekao tamošnja ekipa politiku shvata na način da treba da diktira "šta Crnogorci smeju a šta ne smeju da rade". Rijetki su periodi u istoriji kad to nije bilo ovako. Vučić je, naravno, tipičan predstavnik tog mišljenja i ima uticaj na događaje kroz više političkih i parapolitičkih organizacija koje su on ili SPC instalirali u Crnoj Gori, napominje Koprivica. Primjećuje isto tako i da se Vučić u ovom trenutku drži znatno uzdržanije nego što je to bilo očekivano.

- Nema još uvijek agresivnijih akcija njegovih pulena ovdje zbog smjene Vlade, niti koordiranih aktivnosti njegove medijske mašinerije koja je zadužena za "likvidacije" nepodobnih. Ili čeka da vidi da li će biti zadovoljan novom Vladom ili, što je vjerovatnije, ima neki dogovor za velikim igračima koji ne žele ponovne tenzije u Crnoj Gori. Kako god jedno je sigurno – narednih 20-tak dana neće biti dosadni u političkom životu kod nas, zaključuje Koprivica. U međuvremenu, sa čela parlamenta smijenjen je i lider Demokrata Aleksa Bečić, sa ista 43 glasa koji su smijenili Krivokapića. Logičan je to slijed događaja. A nakon svega, narednih se dana očekuju konzultacije sa predsjednikom Đukanovićem.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više