Svetozar Rittig, koji se kao istaknuti katolički svećenik priključio narodnooslobodilačkom pokretu i politički se angažirao u obje Jugoslavije, bio je na pravoj strani, rekao je profesor i historičar Ivo Goldstein na predstavljanju knjige 'Između partizana i pristojnosti – život i doba Svetozara Rittiga (1873 - 1961)' Margarete Matijević, upriličenom 19. decembra u knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu.
Riječ je o vrijednoj i važnoj knjizi koja do sada promovirana na Klio festu u Zagrebu i u Slavonskom Brodu, rodnom mjestu Svetozara Rittiga, rekao je Ilija Ranić, urednik i vlasnik izdavačke kuće ‘Plejada‘ koja je izdala ovo djelo zajedno s Hrvatskim institutom za povijest – Podružnicom za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.
- Knjiga sadrži 456 stranica, 2.000 bilježaka i 1.060 imena i predstavlja slojevit i cjelovit rad o najviše pozicioniranoj osobi Katoličke crkve u NOB-u koju nazivaju heretikom i kontroverznim likom, rekao je Ranić, citirajući autoricu da je počeo kao pouzdanik biskupa Josipa Jurja Strossmayera, a završio kao persona grata jugoslavenskih komunista; bivajući uz to kulturni i javni radnik.
- Rittigov život i djelo zanimljiva je i sadržajna tema, koja već duže vrijeme privlači bar usputnu pažnju povjesničarskog ceha, ali on nema ono mjesto koje bi po svom političkom, društvenom i svakom drugom habitusu trebao imati - rekao je Ranić.
- Svetozar Rittig nije kontroverzan, a ova knjiga je bitan doprinos poznavanju njegovog života i rada. Postavlja se pitanje je li Rittig bio na pravoj ili krivoj strani. Mnogi danas govore da je bio na krivoj strani zbog odlaska u partizane, ulaska u socijalističku vlast i povezivanja države s Katoličkom crkvom. Kao i zubar Ante Pavelić, Rittig je počeo kao pravaš, a završio u zalaganju za Jugoslaviju - rekao je Goldstein i podsjetio kako je Rittig baštinio Strossmayerov nauk, zagovarao jugoslavensko ujedinjenje i bio protiv sukoba katolika i pravoslavnih.
Podsjetio je i da se Rittig, koji je prvi put izabran u Sabor 1908., zalagao za jačanje društvenog položaja seljaštva, socijalne mjere i mjere za prekid iseljavanja.
Rittig je bio markantna ličnost koja se borila protiv struje i surađivao je s vlastima obje Jugoslavije čak i kad su one vladale na nedemokratski način, rekao je Stjepan Matković, recenzent s Hrvatskog instituta za povijest (HIP). Naglasio je da je preispitivao odnose crkve i države, da je s pravaške prešao na južnoslavensku ideologiju, otišao 1919. u Vatikan kako bi pripremio da Sv. Stolica prizna Jugoslaviju, sklonio se od ustaša u Selce i od tamo otišao u partizane gdje je bio sudionik Drugog zasjedanja ZAVNOH-a.
Pružao je otpor protiv okupatorske uprave i odabrao stranu koja će izići kao pobjednik, rekao je Matković, ističući da je nakon rata bio predsjednik Komisije za vjerske poslove pri republičkoj vladi Hrvatske. Može se reći da je on bio nekomunistički antifašist koji se zalagao za izmirenje u građanskom ratu. Knjiga spada u žanr klasične političke biografije. Autorica je htjela izbjeći politizaciju i knjiga ima uravnotežen pristup, zaključio je Matković.
Autorica je kazala da je Rittig smatrao da Stepinac politički griješi, pogotovo što osuđuje partizane. - Mene je njegov životopis naprosto privukao; gdje god sam zasjekla nalazilo se njegovo ime, pa sam smatrala da netko treba temeljito ispisati njegovu biografiju. Rittig je imao zanimljiv i ispunjen život. Njegov nastup je jedinstven; imate dojam da je cijela crkva na jednoj strani, a on na drugoj. Istražujući, pronašla sam da je bio član 120 organizacija i društava od kojih je svakom dao nekakav doprinos, tako da sam, stekla cjelovitu sliku o njemu.
Na pitanje smatra li da bi se trebalo više govoriti o pripadnicima klera svih vjerskih zajednica koji su se borili protiv fašizma, a koji se zadnjih decenija prešućuju, rekla je da je njihov broj velik. - U Francuskoj se velik broj svećenika priklonio odbrani domovine, što je za njih moralni imperativ. Svećenika antifašista bilo je i u Italiji, Poljskoj, Njemačkoj. Zato bih voljela da se napravi komparativno i cjelovito istraživanje koje bi našoj historiografiji dobro došlo - rekla je.
