Novosti

Politika

Odluka za neodlučne

Lijevo-liberalna i građanska opozicija uglavnom je šutke promatrala kako će se Vučićeva naprednjačka vlast iskobeljati iz situacije u kojoj se našla zbog rata u Ukrajini. Rijetki su među njima tražili da Srbija smjesta prekine sve odnose s Rusijom i svrsta se uz EU

Large daska

Aleksandar Vučić – dio analitičara tvrdi da će brzo morati odabrati stranu (foto Miloš Tešić/PIXSELL)

Rat u Ukrajini umrtvio je izbornu kampanju u Srbiji. Kampanja je ponešto živnula nakon što je Srpska napredna stranka ovih dana službeno kandidirala Aleksandra Vučića za drugi predsjednički mandat. Živnula je zato što joj je Vučić počeo svakodnevno udarati ritam i nametati njezin sadržaj, jer je uz stavove o ukrajinskom ratu i opasnostima kojima je zbog njega izložena Srbija, počeo svakodnevno uvjeravati građane da im on i njegova stranka nude i jamče mir i stabilnost, ali i dalji razvoj zemlje i u uvjetima kad se svijet preko noći radikalno mijenja i uspostavlja novi ekonomski i politički poredak. Kao što su to činili i u proteklih desetak godina koje su također bile turbulentne, iako ne i tako dramatične, prijelomne i sudbonosne kao danas.

Vučićeva naprednjačka vlast uspješno je prebrodila prvi udar koji je ruski napad na Ukrajinu zadao i Srbiji. Podržavajući ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet te osuđujući rusku intervenciju, ali i odbijajući da zbog toga uvede sankcije Rusiji, zasad je uglavnom udovoljila zahtjevima i očekivanjima većine srpskih građana, ali i Europske unije i SAD-a te Rusije kao sukobljenih strana u ratu koji se prelama preko leđa Ukrajine. Iako se Vučićeva Srbija nije do kraja svrstala ni uz zapadnu ni uz rusku stranu svijeta, ipak je uspjela i s jednom i s drugom zadržati kakve-takve partnerske odnose i izbjeći sankcije koje su i jedna i druga strana počele međusobno nametati i najavljivati ih i onima koji se svrstaju na suprotnu stranu od njihove.

Dio srpskih analitičara, ali još više regionalnih i euroatlantskih, tvrdi da takva "srpska posla" ne mogu još dugo držati vodu i da će Srbija vrlo brzo morati odabrati stranu. Taj pritisak iz srpskog okruženja puno je snažniji i glasniji od pritiska kojima je Vučićeva naprednjačka vlast izložena u samoj Srbiji. U napadima na vlast prednjače stranke desnice, optužujući Vučićeve naprednjake da su glasajući za UN-ovu rezoluciju kojom se osuđuje ruska intervencija u Ukrajini izdali srpske nacionalne interese i vjekovno srpsko-rusko savezništvo. Dojam je, međutim, da i srpska desnica tek ritualno zbog toga osuđuje Vučićevu vlast i to prije svega zbog izborne kampanje jer računa da će tako na svoju stranu privući većinu proruskih birača. Istovremeno ipak ne pretjeruje s napadima na vladajuće jer je strah od europskih sankcija usađen među srpske građane koji još uvijek na svojoj koži osjećaju posljedice sankcija kojima je na kraju prošlog stoljeća bila izložena Miloševićeva Srbija. Zato bi se i guranje Srbije u nove ralje zapadnih sankcija srpskoj desnici već na ovim izborima moglo obiti o glavu, pa ona ipak pažljivo i u rukavicama pritišće vlast zbog djelomičnog distanciranja od Rusije i osude njezine vojne intervencije u Ukrajini.

S druge strane, lijevo-liberalna i građanska opozicija uglavnom je šutke promatrala kako će se Vučićeva naprednjačka vlast iskobeljati iz situacije u kojoj se našla zbog rata u Ukrajini. Rijetki su i među njima tražili da Srbija smjesta prekine sve odnose s Rusijom i svrsta se uz Europsku uniju, odnosno prihvati sve njezine odluke i mjere koje poduzima protiv Rusije. Kad takvo što i zagovaraju, uglavnom govore o postizbornoj budućnosti u kojoj će Srbija zbog predmnijevanog razvoja događaja morati birati kojem će se carstvu prikloniti. Na tom dijelu opozicijskog spektra, ipak još tinja i nada da bi Europska unija prije travanjskih izbora mogla jače pričepiti Vučićevu vlast zbog odbijanja da uvede sankcije Rusiji, iako je malo tko u Srbiji siguran bi li takva europska kaznena ekspedicija uoči izbora više štetila ili koristila Vučićevim naprednjacima.

Rat u Ukrajini preplavio je i srpsku javnost i medije i sve druge događaje i teme gurnuo u drugi plan. Iako će se predsjednički, parlamentarni i beogradski gradski izbori održati već 3. travnja, zbog rata i njegovih posljedica marginalizirana je i izborna kampanja, a iz njenog sadržaja preko noći su izbrisane i neke od tema koje su do nedavno slovile kao ključne i odlučujuće za izborni rezultat. Ekološke ustanke i prosvjede protiv Rio Tinta i eksploatacije litija u Srbiji nitko više u kampanji i ne spominje, a do prije nekoliko dana tvrdilo se iz opozicije da će Vučić na ekologiji pasti.

U dijelu srpske javnost sa sprdnjom je dočekana i serija Vučićevih presica na kojima je, osim o pritiscima kojima je Srbija izložena zbog svojih stavova i (ne)svrstavanja oko rata u Ukrajini, građanima naširoko govorio o rezervama nafte, plina i hrane koje je vlast pripremila kako bi Srbija prebrodila poremećaje na globalnom tržištu. No, nakon što su se u Srbiji, ali i u zemljama u okruženju i diljem Europe, pojavili prvi znaci straha od nestašica i divljanja cijena zbog "politike sankcija", benzin, brašno, plin i grašak u izbornoj su kampanji postali važniji od Rio Tinta, Freedom Housea i brzine pristupnih pregovora s Europskom unijom.

Strah od nestašica, inflacije i gašenja radnih mjesta zbog rata u Ukrajini u izbornoj se kampanji biračima nameću kao mjera uspješnosti vlasti. Agencija Faktor plus je početkom tjedna u Blicu objavila rezultate istraživanja rejtinga političkih stranaka koje je provela od 23. veljače do 2. ožujka. Direktor Faktora plus, Vladimir Pejić, izjavio je da se "dešavanja u Ukrajini još nisu odrazila na istraživanja, ne vidi se efekat, a pitanje je da li bi uopšte imala uticaja". Ipak je dodao da je "ono što se događa u toj zemlji temu izbora stavilo u drugi plan. U ovakvim prilikama, ljudi preferiraju stabilnost. Ko od političkih aktera bude ostavio takav utisak, mogao bi da profitira. SNS je i dalje ubedljiva."

Rezultati istraživanja, naime, kažu da bi Vučićeva Srpska napredna stranka u ovom trenutku na parlamentarnim izborima dobila 53,4 posto glasova birača, opozicijska Đilasova koalicija Udruženi za pobedu Srbije 14 posto, Dačićevi socijalisti 10,1 posto, lijevo-zelena koalicija Moramo 5 posto, DSS-ova koalicija Nada 3,9 posto, Srpska stranka Zavetnici 3,6 posto, a koalicija Suverenisti 3 posto. Ispod 3-postotnog izbornog praga ostale su Obradovićeve Dveri s 2,1 posto, Šešeljev SRS s 1,8 posto i Tadićeva koalicija "Ajmo, ljudi" 1,5 posto. U anketi je 53 posto ispitanika potvrdilo da će glasati na izborima, 31 posto je odlučilo da neće glasati, a 16 posto još se nije odlučilo.

Ako je suditi po rezultatima ovog istraživanja, rat u Ukrajini i tektonske promjene koje je pokrenuo u Europi i svijetu, neće promijeniti Vučićevu naprednjačku vlast u Srbiji. Štoviše, travanjski izbori dodatno će je učvrstiti jer će je Vučićevi naprednjaci osvojiti na izborima na kojima sudjeluju i sve opozicijske stranke, pa i opozicijske perjanice koje su bojkotirale prošle parlamentarne izbore.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više