Novosti

Društvo

Očekujući najdraže

Starci se ne boje toliko da će se zaraziti nego ih je strah kako će njihova djeca proći, hoće li izgubiti posao. Kažu: ‘Neka, mi ćemo se snaći, samo neka djeca budu dobro’, govori Desanka Todorić iz krnjačkog programa ‘Zaželi’ o izostanku posjeta mladih iz susjednih država roditeljima zbog pandemije

Stariji mještani izoliranih krajeva Hrvatske, čija djeca mahom žive u zemljama izvan Europske unije, u vrijeme ljeta, godišnjih odmora i školskih raspusta očekuju posjete najmilijih. Kako izgleda ljeto 2020. godine s epidemijom Covida-19 i ograničenjem ulaska iz susjednih država?

Naši sugovornici iz izoliranih mjesta Dvora, Krnjaka, Donjeg Lapca i Gračaca ističu da ljeto kao da još nije stiglo u njihove krajeve jer staračko stanovništvo nije dočekalo djecu i unučad. U Dvoru, graničnom mjestu s BiH, redovno se prate epidemiološke mjere vezane uz otvaranje graničnih prijelaza, čije bi labavljenje starijim mještanima probudilo nadu da će njihovi najmiliji uskoro da ih obiđu. Nevenka-Bela Zečević iz dvorskog programa ‘Zaželi’ svjedoči da staračka populacija teško proživljava korona-krizu.

Milan Knežević, zamjenik načelnika Donjeg Lapca, kaže da igre sa zatvaranjem i otvaranjem granica utječu na nesigurnost naših zemljaka pri donošenju odluke da li će ovog ljeta posjetiti zavičaj

- Nadali su se da će korona oslabiti i da će ih njihova djeca već obići. Sada im je još teže nego proljetos. Znate, boje se najgoreg, a da svoje najmilije neće vidjeti. Prate vijesti i čekaju kada će se otvoriti granice, a onda kako će i kada njihovi najmiliji uspjeti da ih obiđu. Mnogi od njih još ne znaju ni hoće li njihova djeca uopće moći doći. Sasvim malo mladih je uspjelo doći u ovih par tjedana, kada su granice bile otvorene. Ljudi se boje korone i ponovnog zatvaranja granica, mnogo je nesigurnosti i pitanja. Staračka populacija je u depresiji. Dani su jednolični, čak i nama koji radimo. Ne znamo više ni koji je mjesec, ni dan, ni da li je raspust, sve nam je nekako isto. Ljeto će brzo proći, a od jeseni najavljuju nove mjere - priča Nevenka-Bela Zečević.

- Tim ljudima su daleko trgovina i doktor. Sve moraju platiti, slabe su im mirovine. Svakog ljeta su im uskakala njihova djeca pomažući im i pripremajući ogrjev za zimu, pa zatim košenjem i krečenjem. Sada djece nema, pola ljeta je skoro prošlo, nema im tko dovesti i iscijepati drva, a nemaju novaca da sve to mogu platiti. Samo cijepanje deset metara drva košta 400 kuna - dodaje Zečević.

Na Kordunu, u Krnjaku, općini nadomak Karlovca, situacija je ista. Voditeljica projekta ‘Zaželi’ Desanka Todorić kaže da su starijim sumještanima spas u proteklim mjesecima bile upravo djelatnice ovog programa.

- Bile smo skoro jedine koje su starijim ljudima dolazile na vrata. Mnogima od njih dolazile smo samo mi i poštari s računima. Pod najstrožim epidemiološkim mjerama stavljali smo vrećice hrane pred ulaze. Mi smo njima zaista bile desna ruka i oči u svijet. Ljudi su u teškoj situaciji. Boje se roditelji i djeca jer se epidemiološke mjere brzo mijenjaju i ništa nije sigurno. Mnogi naši starci su požrtvovni i hrabro snose teret izolacije i samoće. Starci se ne boje toliko da će se oni zaraziti dolaskom djece, nego ih je veći strah kako će njihova djeca proći, kada će se mjere opet iznenada promijeniti, hoće li se moći vratiti, hoće li izgubiti tamo negdje posao. Kažu: ‘Neka, mi ćemo se snaći, samo neka djeca budu dobro’ - govori Desanka Todorić.

- Oni su većinom izolirani u svojim kućama i jedino čekaju tko će im doći na vrata. Djeca su daleko, svaka porodica ima svoju priču, svoju brigu. Uz daljinu i propisane administrativne mjere, na odnos roditelja i djece utječu također problemi djece sa poslom, školom i zdravljem - priča o složenoj psiho-socijalnoj dimenziji staračkih domaćinstava Todorić.

I u Lici, rubnim općinama uz granicu sa BiH, izoliranosti, nesigurnosti i depresije ne fali. Milan Knežević, zamjenik načelnika Donjeg Lapca, kaže da igre sa zatvaranjem i otvaranjem granica utječu na nesigurnost naših zemljaka pri donošenju odluke da li će ovog ljeta posjetiti zavičaj.

- Jednostavno, sve je nesigurno. Ljudi se boje, strah ih je hoće li netko od njih donijeti koronu u ove naše krajeve sa staračkim stanovništvom, hoće li netko zaraziti svoje roditelje, jer kod nas je prosječna životna dob 65 godina. Moramo biti odgovorni jedni prema drugima, posebno prema našim starijim mještanima. I onih par tjedana kada se moglo doći iz Srbije, malo je ljudi dolazilo - kaže Knežević.

- Iako je ljeto poznato po okupljanjima i stranim registracijama na našim cestama, ovo je izuzetak. Čak nismo imali okupljanje za narodni zbor povodom Duhova, iako se on trebao održati u vrijeme kada su granice sa Srbijom bile otvorene. Bojim se da će ovo ljeto biti mrtvo u našim krajevima - priča Knežević.

Izoliranom Donjem Lapcu najbliži izlaz u svijet je preko Bihaća. Međudržavni granični prijelaz i stroge epidemiološke mjere su ih tijekom proljetnih mjeseci udaljili od njihove najčešće destinacije i još više zatvorili u njihov lički obruč.

- Zatvoreni prijelaz prema Bihaću jako smo osjetili u financijskom smislu jer su cijene u Lapcu čak 30 do 50 posto više nego u Bihaću - tvrdi Knežević.

U obližnjem Srbu, pod ingerencijom Općine Gračac, općinski vijećnik SDSS-a Nebojša Rađenović također ne očekuje priliv ljudi u ovaj opustjeli dio Like i Zadarske županije.

- Naša mjesta žive od ljeta do ljeta. Naše stanovništvo čine stariji mještani i oni ožive ljeti. Cirkuliraju ljudi jer se održavaju narodni zborovi i okupljanja. Za nas koji živimo ovdje preko cijele godine ljeto znači spas, otklon od teške svakodnevice, depresivne zime i proljeća. Iako malo nas ljeti odlazi na more, ljeto nam donosi svitanje iz mraka. Punimo baterije. Ali svake godine je sve manji broj ljudi. Pitamo se što možemo očekivati ovog ljeta. Vrijeme sve više čini svoje i ljudi se udaljuju od svojih zavičajnih veza. Kada se makar i na godinu dana prekine neka tradicija, teško ju je obnoviti, a pogotovo u našim okolnostima - ističe Rađenović.

Dodaje da postoji mogućnost da će mnoga staračka domaćinstva ostati bez pripremljenih drva za ogrjev jer mnogima je upitno hoće li njihova djeca uopće doći.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više